Hrvatska je zemlja s najnezadovoljnijim studentima u Europi
Danas je u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta predstavljeno izvješće istraživanja EUROSTUDENT V. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 3. lipnja do 13. srpnja 2014., a realizirani uzorak istraživanja obuhvatio je 2.551 studenta. Tako je dobiven detaljan uvid u socijalne i ekonomske uvjete studentskog života u Hrvatskoj. Nakon izvješća o istraživanju održana je i zanimljiva debata o socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja u državi.
Foto: Srednja.hr
EUROSTUDENT je međunarodno istraživanje o kvaliteti studentskog života koje se provodi u 30 zemalja Europskog prostora visokog obrazovanja. Nositelj nacionalnog istraživanja EUROSTUDENT V za Hrvatsku je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, a Institut za razvoj obrazovanja je izradio nacionalno izvješće. Provodi se s ciljem prikupljanja usporedivih podataka o socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja u državama članicama Bolonjskog procesa.
Ministarstvo će podatke koristiti za oblikovanje obrazovne politike
Budući da se radi o najobuhvatnijem i najdetaljnijem istraživanju provedenom nad studentima, a prema kojemu bi se trebala oblikovati socijalna dimenzija obrazovne politike, pozdravni govor trebao je održati ministar Predrag Šustar, međutim, on se nije pojavio. Umjesto njega, uvodni je govor održao njegov zamjenik Hrvoje Šlezak, koji je izrazio zadovoljstvo provedenim istraživanjem.
– Duboko vjerujem da kreiranje javnih politika treba biti temeljeno na podacima, analizama i rezultatima istraživanja. Ovo je istraživanje važno jer nam omogućava uvid podatke koje možemo koristiti u kreiranju mjera razvoja visokoobrazovne politike i zato što nam omogućava usporedbu s drugim zemljama u europskom prostoru visokog obrazovanja, rekao je Šlezak.
Dodao je i kako je istraživanje korisno jer pruža dobar uvid u obilježja i prepreke s kojima se studenti suočavaju.
– Motivirani namjerom da radimo na uklanjanju takvih prepreka i omogućimo puno ostvarenje našeg društvenog kapitala, rezultate istraživanja zasigurno ćemo uzeti u obzir u daljnjem kreiranju mjera visokoobrazovne politike, kaže Šlezak dodavši kako je Ministarstvo već je osiguralo sredstva iz fondova EU koja bi visoko obrazovanje trebala učiniti dostupnijim svima.
Kaže kako je prvi takav korak učinjen izgradnjom i izrađenim planovima izgradnje novih studentskih domova u kojma će moći biti smješteni i studenti slabijeg socioekonomskog statusa, čime će se smanjiti njihovi životni troškovi. Također je obećao kreiranje mjera i kriterija za dodjelu stipendija koje će biti dodjeljivane onima koji ne mogu pristupiti visokom obrazovanju zbog financijskih poteškoća.
Većina studenata ne plaća školarinu, a naši studenti najnezadovoljniji u Europi
Rezultate istraživanja javnosti je predstavio Ninoslav Šćukanec iz Instituta za razvoj obrazovanja, inače koautor i urednik izvješća.
– Bolonjski proces od samoga početka kao jedan od važnijih ciljeva ima uređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja. Kako bi se pratio napredak u postizanju tih ciljeva koji se odnose na socijalnu dimenziju visokog obrazovanja pokrenuto je međunarodno EUROSTUDENT istraživanje koje sustavno prikuplja podatke o sociodemografskim karakteristikama studenta i o kvaliteti studentskog života, objašnjava Šćukanec.
U trenutku provođenja istraživanja u Hrvatskoj je studiralo gotovo 160 tisuća studenata, od čega preko 90 posto na javnim sveučilištima. Ovim je istraživanjem obuhvaćen 2.551 student, a najznačajnija promjena u odnosu na prethodno istraživanje iz 2010. je ta da se smanjio udio onih koji plaćaju školarine.
– Danas možemo reći da u Hrvatskoj većina studenata, njih 51 posto, studira bez plaćanja školarine, kaže Šćukanec.
Od ostalih karakteristika bitno je spomenuti kako većina studenata, gotovo njih 90 posto studij upisuje odmah nakon završetka srednje škole, a skoro 80 posto studenata studira na sveučilištima. Polovica studenata koja je sudjelovala u istraživanju redovni su studenti koji ne plaćaju školarinu. Samo osam posto studenata smješteno je u studentskim domovima, a najviše, njih 50 posto živi s roditeljima.
Prosječni semestralni trošak za studente u Hrvatskoj iznosio je nešto malo više od 15 tisuća kuna, a obitelj je najučestaliji izvor prihoda za većinu studenata. Tijekom semestra 44 posto studenata obavljalo je neki plaćeni stalni ili povremeni posao, a stipendije dobiva 23 posto studenata u prosječnom iznosu od 949 kuna.
– Kad smo detaljnije analizirali tko prima stipendije, vidjeli smo da su one izrazito neravnomjerno raspoređene među studentima. Tako da stipendije prima visoki udio studenata koji žive u domovima i studenti koji studiraju na javnim sveučilišnim studijima, kaže Šćukanec dodavši kako je to zanimljiv podatak jer te stipendije dobivaju studenti koji imaju najniži trošak studiranja.
Na skali od jedan (”uopće nisam zadovoljan”) do pet (”jako sam zadovoljan”) prosječna ocjena zadovoljstva studenata u kategorijama kvaliteta nastave, organizacija studija, odnos administrativnog osoblja i opremljenost prostora iznosi oko tri.
– Kad to usporedimo s ostalim EUROSTUDENT zemljama, Hrvatska je onda zemlja s najnižom razinom zadovoljstva studenata, rekao je Šćukanec.
Više stipendija potrebitima, manje izvrsnim studentima
Nakon predstavljanja izvješća uslijedila je debata na kojoj su sudjelovali Teo Matković s Pravnog fakulteta u Zagrebu, ujedno i recenzent ovog izvješća, Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor IRO-a Aleksandar Šušnjar, predsjednik Hrvatskog studentskog zbora, Snježana Prljić Samardžija prorektorica sa Sveučilišta u Rijeci i Maro Alavanja, glasnogovornik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola.
Prva rasprava bila je na temu socijalne dimenzije visokog obrazovanja, a odgovaralo se na pitanja o utjecaju ovisnosti o obitelji kao glavnom izvoru prihoda na socijalnu dimenziju visokog obrazovanja, kako potaknuti podzastupljene i ranjive skupine na uspješno završavanje studija te kako unaprijediti postojeći sustav stipendiranja s ciljem da bolje odgovara potrebama ranjivih skupina.
Teo Matković smatra kako sam sustav stipendiranja nije dovoljno dobar jer stipendije nisu dobro distribuirane.
– Potpore u obliku stipendija su i dalje dosta često vezane uz nekakvo nagrađivanje, odnosno potpora uspješnijima nego na temelju potreba, kaže Matković te dodaje kako su troškovi smještaja i prijevoza i dalje previsoki za ove skupine.
Također kao problem navodi režim ‘tko ne uspije, plaća’, što znači da si kašnjenje u studiju teže mogu priuštiti oni koji imaju slabije financijsko zaleđe, što se može također tumačiti kao jedna barijera.
Predsjednik Hrvatskog studentskog zbora, Aleksandar Šušnjar dotaknuo se pitanja poticanja ranjivih i podzastupljenih skupina.
– Mislim da većinu iz podzastupljenih i ranjivih skupina nije potrebno poticati, potrebno im je samo omogućiti pristup, prolazak i uspješan završetak visokog obrazovanja, kaže Šušnjar.
Dodaje kako je takvim skupinama važno pomagati i omogućiti pristup obrazovanju jer ako netko ne studira samo iz financijskih razloga, država i društvo gube potencijalnu visokokvalificiranu osobu. Također smatra kako su, iako je školovanje besplatno, brojni drugi troškovi života previsoki i da postoji premali broj studentskih domova u odnosu na broj studenata.
– Studentski domovi moraju se graditi puno bržim tempom i biti dostupni puno većem broju studenata, kaže Sušnjar.
Slično kako i Matković, smatra kako bi se puno više stipendija trebalo dijeliti prema kriteriju potrebe, nego izvrsnosti, jer bi tako puno više osoba imalo omogućen pristup obrazovanju, pogotovo ranjivih skupina. Smatra i kako je ukupan iznos stipendija prenizak te kako se prosječnom stipendijom od devetstotinjak kuna ne mogu podmiriti svi životni troškovi.
Studenti visokih učilišta i veleučilišta diskriminirani
Tema drugog dijela debate bila je ‘Sveučilišni i stručni studij: jednakost šansi u binarnom sustavu’ gdje je zaključeno kako studenti sveučilišnih i stručnih studija nisu u jednakom položaju.
Maro Alavanja, glasnogovornik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola smatra kako su studenti stručnih studija diskriminirani u samom startu zbog titule koju stječu nakon završetka studija.
– Titula ‘stručni specijalist’ nije prepoznata na tržištu rada u Hrvatskoj. Situacija postaje još zamršenija kada studenti pokušavaju otići iz Hrvatske, prijavljuju se na natječaje s titulom koja u Europi ne postoji, kaže Alavanja, te dodaje kako kontroverzan natječaj u kojemu je Božo Petrov diskriminirao studente visokih učilišta i veleučilišta, još uvijek nije poništen.
Dodaje kako studenti stručnih studija moraju imati jednaka prava kao i studenti sveučilišnih i kako Hrvatska ne smije biti jedina zemlja u Europi koja ih diskriminira.
Cijelokupno izvješće istraživanja EUROSTUDENT V dostupno je na stranicama Instituta za razvoj obrazovanja, a trenutno je u tijeku istraživanje EUROSTUDENT VI, te se pozivaju studenti da online istraživanju pristupe ovdje.
