Hrvatska u svjetskom vrhu po otvorenom pristupu znanosti: To je ključno u borbi protiv korone
Hrvatska je u samom svjetskom vrhu po otvorenom pristupu znanstvenih informacija. Pokazuje to istraživanje koje je proveo Bojan Macan, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković te dvije istraživačice s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Lea Škorić i Jelka Petrak. Otvoreni pristup znanstvenim člancima i rezultatima, naglašavaju znanstvenici, izrazito je bitan u borbi protiv koronavirusa.
Foto: Pixabay
– Znanstvene informacije, bez obzira na njihovu veličinu i originalnost, namjenu te način objavljivanja, dio su nacionalnog blaga, navedeno je u Hrvatskoj deklaraciji o otvorenom pristupu.
Hrvatska u svjetskom vrhu po otvorenom pristupu znanstvenim informacijama
Otvoreni pristup podrazumijeva slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama. S obzirom na udio radova objavljenih u otvorenom pristupu, Hrvatska se nalazi u samom svjetskom vrhu. Pokazali su to rezultati nedavnog istraživanja kojeg su proveli znanstvenici Instituta Ruđer Bošković i zagrebačkog Medicinskog fakulteta. Svoje su nalaze objavili u znanstvenom časopisu Learned Publishing.
Uredništvo časopisa uvrstilo je ovaj rad hrvatskih znanstvenika u virtualno izdanje najboljih radova o otvorenom pristupu koji su u ovom časopisu objavljeni u proteklih dvanaest mjeseci, a povodom obilježavanja Međunarodnog tjedna otvorenog pristupa osigurali su besplatan pristup spomenutim radovima narednih mjesec dana.
Zemlje Europske unije (EU) proizvode četvrtinu svjetskih znanstvenih radova, a prema podacima Europske komisije (EK) oko 40 posto radova u 2017. godini objavljeno je u otvorenom pristupu. Inicijative otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama i otvorene znanosti općenito opisane su u brojnim politikama i preporukama Europske komisije, a većina zemalja EU je temeljem tih preporuka donijela nacionalne politike o otvorenoj znanosti.
Institut Ruđer Bošković među prvima
Hrvatska još uvijek nije usvojila nacionalnu politiku o otvorenoj znanosti, no u pojedinim dokumentima je podupire te naglašava njezinu važnost za znanstvenu zajednicu i cjelokupno društvo. Na nacionalnoj razini još uvijek nije propisana obveza objavljivanja svih publikacija hrvatskih autora u otvorenom pristupu, no takva ista obveza postoji za ocjenske radove na visokim učilištima kroz trenutno važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
U nedavno objavljenom radu su Bojan Macan, voditelj Centra za znanstvene informacije IRB-a te koautorice Lea Škorić i Jelka Petrak iz Središnje medicinske knjižnice zagrebačke Medicine, analizirali radove s adresom hrvatskih ustanova koji su tijekom 2017. godine objavljeni u časopisima uključenim u citatne indekse Web of Science Core Collectiona (WoSCC): Science Citation Index – Expanded (SCI-EXP), Social Science Citation Index (SSCI), Arts and Humanities Citation Index (AHCI) te Emerging Sources Citation Index (ESCI).
Analiza je prvenstveno bila usmjerena na dostupnost radova u otvorenom pristupu, a rezultati su pokazali da udio tih radova iznosi visokih 74,4 posto. Hrvatska se time svrstava među države s najvećim udjelom radova u otvorenom pristupu, kako u EU tako i na globalnoj razini.
Institut Ruđer Bošković je kao prva hrvatska znanstvena ustanova još 2015. godine donio Odluku o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij IRB-a simpatičnog naziva FULIR. Ova Odluka obvezuje sve djelatnike IRB-a da pohranjuju digitalne inačice svojih znanstvenih, stručnih i popularnih radova u institucijski repozitorij te kada je god to moguće osiguraju otvoreni pristup istima.
Otvoren pristup znanosti ključan je u borbi protiv korone
Međunarodni tjedan otvorenog pristupa, koji se ove godine obilježava od 19. do 25. listopada, vrijeme je za širu akademsku i znanstvenu zajednicu da koordinira akcije kojima bi otvorenost postala jedan od zadanih uvjeta istraživačkog rada.
U trenutnoj situaciji pandemije COVID-19 te hiperprodukcije znanstvenih radova, postaje važnije nego ikada, u mnoštvu podataka, informacija i preporuka znati prepoznati one vjerodostojne i provjerene do kojih se došlo primjenom znanstvenih metoda te koje su prošle recenzijski postupak. Vođeni tom idejom ‘Ruđerov’ tim iz Centra za znanstvene informacije kreirao je svojevrsni ‘COVID-19 hub radova’.
– Izdvojili smo publikacije hrvatskih autora iz Hrvatske znanstvene bibliografije – CROSBI koje govore o svim segmentima pandemije COVID-19. Tu se mogu pronaći najnoviji objavljeni znanstveni radovi o virusu SARS-COV-2 s medicinskog aspekta, ali i radovi o utjecaju pandemije na gospodarstvo, financije, kulturu i ostale segmente ljudskog djelovanja, kaže Macan.
Dodatno naglašava da posebnu pozornost treba posvetiti tome o kakvoj je publikaciji riječ odnosno je li publikacija prošla recenzijski postupak, gdje je objavljena, tko je izdavač, tko su joj autori i druge karakteristike koje su i inače važne kod kritičkog čitanja, pomalo zaboravljene vještine u našem društvu Velikom broju publikacija osiguran je i otvoreni pristup cjelovitom tekstu, a vrlo često i komercijalni izdavači privremeno osiguravaju besplatan pristup cjelovitim tekstovima radova s ovom tematikom.
– Svakako preporučamo COVID-19 Open Research Gateway, nastao u sklopu europskog projekta OpenAIRE, koji je svojevrsna polazna točka pristupa rezultatima znanstvenih istraživanja povezanih s pandemijom koronavirusa. Spomenuti portal probire bibliografske podatke o rezultatima znanstvenih istraživanja povezanih s tematikom COVID-19 tematikom iz relevantnih svjetskih izvora, zaključuje Macan.
