Hrvatska treba mjere s kojima bi zaustavila odljev mozgova
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju mladim Hrvatima i Hrvaticama raširile su se mogućnosti usavršavanja, educiranja, pronalaska posla, studentskih razmjena, stručne prakse u svim drugim državama članicama Unije. Već svima poznat Erasmus program razmjene studenata postaje sve popularniji te ne samo da više studenata odlazi na tu vrstu razmjene nego sve više studenata dolazi u Hrvatsku.
Osim programa razmjene studenata, od 2014. godine svi programi vezani uz mlade, uz stručno osposobljavanje, usavršavanje i educiranje ujedinjeni su pod nazivom Erasmus+. Mnogobrojni programi provode se unutar Erasmusa, gdje su najzastupljeniji projekti mobilnosti namijenjeni studentima, pripravnicima, profesorima, trenerima i osobama koje rade u organizacijama za obrazovanje, osposobljavanje i mlade. Uz program Erasmus+ koji se provodi od 2014. do 2020. godine Hrvatima je ulaskom u EU dozvoljen i rad u većini drugih država članica dok kod nekih i dalje postoje određena ograničenja.
Mogućnosti u EU su velike
Mogućnosti koje Europska unija nudi radi usavršavanja, osposobljavanja i edukacije su mnogobrojne. Pojedinac ima priliku raditi na samome sebi, proširiti svoje znanje, krug poznanstava i poboljšati vlastiti životni standard. S druge strane to sve utječe i na državu iz koje građani odlaze na takve programe. Postaju vrhunski stručnjaci u svojem području, nadograđuju već stečeno znanje na nekom od fakulteta te se vraćaju u domovinu, zapošljavaju se u kompanijama, otvaraju vlastiti obrt ili upravo suprotno, odlaze iz države i bolji život traže negdje drugdje.
Ako tu situaciju smjestimo u Hrvatsku nažalost događaju se spomenuti negativni efekti, takozvani braindrain ili odljev mozgova. Visokoobrazovani mladi odlaze iz države i priliku za boljim životom traže u nekim drugim državama poput Njemačke ili u zadnjih par mjeseci Irskoj.
Bit ćemo u problemima za deset godina
Odljev mozgova možda se trenutačno ne osjeti u Hrvatskoj, ali za 5 do 10 ako ne i više godina to će biti sve veći problem. Hrvatska treba danas uvesti mjere kojima bi spriječila nastanak problema u budućnosti. Rješavanje problema odljeva mozgova povezano je možda i s najvećim problemom države, a to je nezaposlenost. Odlazak visoko educiranih mladih može se jedino spriječiti sa saznanjem da u Hrvatskoj mogu dobiti dobar posao ili priliku za stvaranjem vlastitoga. S jedne strane mladi bi trebali što je više moguće iskoristit programe i projekte koja Europska unija nudi, a idealna situacija bi bila da se stečeno znanje primjeni u Hrvatskoj, na razvoj gospodarstva države.
Mjere zaustavljanja braindrain-a nisu jednostavne, a uključuju mnoge reforme. U Hrvatskoj bi samo iskorištavanje sredstva EU fondova bio veliki plus jer bi dovelo do razvoja gospodarstva i poduzetništva. Osim otvaranja radnih mjesta i poboljšanja radnih uvjeta uvelike bi i pomogla npr. reforma stambene politike. Hrvatska je provela neke mjere kojima pokušava zaustaviti odljev mozgova poput povećanja plaće za stručno usavršavanje sa 1600 kn na 2400 kn iako još uvijek postoji osjećaj „iskorištavanja“ s obzirom da poslodavac nema obvezu zadržavanja što je i najčešće slučaj.
Svaka mlada osoba koja odlazi kratkoročno ili dugoročno na jedan od mnogobrojnih projekata unutar Erasmus+ programa, prilikom odlaska obvezuje se ugovorom ili na neki drugi način na povratak u državu prebivališta. Na državi ostaje hoće li provesti prave mjere da te mlade educirane osobe grade svoju budućnost u Hrvatskoj ili u nekoj drugoj državi.
