Hrvatski fakulteti godišnje imaju 20.000 ‘fantomskih’ mjesta: ‘Uz manje kvote imali bismo više diplomiranih’
Već nekoliko godina vidljiv je trend u kojem broj učenika, pa tako i maturanata, pada, no upisne kvote na fakultetima ostaju visoke. Mjesta na fakultetima uvijek je više od stvarnog broja maturanata, a lani je tako ostalo više od 10.000 praznih mjesta na studijima. Ni ove godine situacija nije drukčija, a da trebamo korjenite promjene smatra i Hrvoje Balen, član uprave Algebre.
Sveučilište u Zagrebu | foto: Ramona Ščuric, srednja.hr
Ove godine maturu je pisalo 28.917 kandidata, od toga 10.459 gimnazijalaca i 15.367 učenika strukovnih škola. No, kada pogledamo upisne kvote koje je objavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, mjesta na fakultetima u Hrvatskoj ove godine je – 40.625. Problem je to o kojem smo već izvještavali, a sada se o tome oglasio i Hrvoje Balen, član uprave Algebre.
U Hrvatskoj oko 20.000 ‘fantomskih mjesta’ na fakultetima svake godine
– Od tih više od 40.000 mjesta čak 34.722 je proračunski pokrivenih. Netko će brzo izračunati da je to 6.000 previše i bit će potpuno, ali potpuno u krivu, jer situacija je puno, puno gora, započinje Balen u svojoj objavi na LinkedInu.
Naime, Balen je objasnio kako 6.000 upisnih mjesta na prvoj godini studija znači da su osigurani resursi i za preostale dvije do četiri godine, što nas dovodi do brojke od barem 20.000 ‘fantomskih mjesta’ godišnje. To su mjesta, naveo je Balen, pokrivena plaćama nastavnika, nenastavnog osoblja, ljudi u održavanju, opremanja ‘kvadrata’ i kabineta te plaćanja režija.
– To je red veličine drugog najvećeg Sveučilišta u Hrvatskoj koje na 11 fakulteta zapošljava oko 1.300 nastavnika s izborima u znanstveno nastavna zvanja, još oko 1.400 nenastavnog osoblja, isplaćuje honorare za oko 1.100 vanjskih suradnika, održava skoro stotinu tisuća kvadratnih metara prostora u kojima posluje te nabavlja roba i usluga u vrijednosti nekoliko desetaka milijuna eura godišnje, pojasnio je Balen.
‘Zamisliš se postoji li prostor za uštede’
Kada pogledamo ovogodišnje kvote na najvećim sveučilištima u Zagrebu, možemo primijetiti da su dva najveća sveučilišta smanjila kvote, no radi se o izuzetno malim brojkama. Sveučilište u Zagrebu ove je godine za razliku od prošle kvotu smanjilo za 252 mjesta, a splitsko Sveučilište za 101 mjesto. No, Sveučilište u Rijeci kvotu je povećalo za stotinjak mjesta, kao i ono u Osijeku.
Za primjer Balen je izdvojio područje IT-a koje u zadnje vrijeme bilježi snažan pad broja potrebnih radnika. Prema podacima, naveo je Balen, za neko od ICT zvanja (zvanja u području informacijske i komunikacijske tehnologije, op. a.) postoji 6.091 besplatno mjesto na studijima za koje se prijavilo 5.024 maturanata. No, godišnje ih diplomira nešto manje od 1.800.
– To je drop-out od 65 posto koji te natjera da se zamisliš postoji li prostor za uštede koje bi se prelile na porezna rasterećenja, poboljšanje rada sa studentima i učenicima. To je i dokaz da nema smisla poklanjati besplatne kvote vrijedne milijarde kuna jer ima i puno boljih načina za brigu o ljudima u sustavu obrazovanja – prvenstveno kroz bolju pripremu, veće plaće nastavnika i značajno povećanje kvota u gimnazijskim programima, istaknuo je Balen.
‘Uz manje kvote imali bismo veći broj diplomiranih’
Prema privremenim rezultatima ovogodišnje državne mature, ispite nije položila skoro trećina učenika strukovnih škola koji su pristupili maturi. Svejedno, to je i dalje oko 10.000 strukovnjaka koji će upisati fakultete.
– Većina mladih dolazi na fakultete iz strukovnog obrazovanja jer u gimnazijama nema mjesta i čak 75 posto školaraca mora upisati strukovne škole pa je i to jedan od razloga zašto se ovo događa. Takvi rezultati na maturi nisu čudni jer je program strukovnih škola hrvatskog i matematike bitno slabiji od gimnazijskog, a oni čine najveću skupinu budućih studenata, pojasnio je Balen.
Europski prosjek srednjoškolca koji pohađaju gimnazije je 50 posto te zbog toga, smatra Balen, druge zemlje imaju znatno manji ‘drop out’ na visokom obrazovanju.
– Kad bismo imali besplatnu kvotu koja je i 30 posto manja od broja maturanata, na kraju bismo imali vjerojatno i veći broj diplomiranih uz bitno niže troškove, a razlog tome bi bio kvalitetniji rad s manjim brojem studenata. Što se tiče 18-godišnjaka koji ne bi uspjeli upisati studije, već sada su dostupni EU vaučeri za školovanje nekoliko tisuća ljudi godišnje kroz vrlo perspektivne i akreditirane programe jednosemestralnih školovanja, napomenuo je Balen.
Kako je hrvatski cilj u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. dostignuti europski prosjek od 45 posto visoko obrazovanih u dobi od 30 do 34 koji kod nas sad iznosi 33 posto, Balen je istaknuo da je potrebno povećati broj gimnazijalaca.
– Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja do 2027. spominje da treba povećati udio gimnazijalaca, međutim ne navodi se točan postotak. Za sada se ne pomičemo jer je za sljedeću školsku godinu opet rezervirano tek 24 posto upisnih mjesta za upis u gimnazije. Realno, to znači da 76 posto učenika može odabrati strukovne programe, zaključio je Balen.
