Hrvatski studiji biraju novog dekana: Jedini kandidat je bivši svećenik Ivo Džinić
Hrvatski studiji u postupku su izbora novog dekana. Iako je taj postupak prvotno bio osporavan pa poništavan, nakon dolaska nove privremene uprave, prva faza dekanskih izbora je završena, a iznjedrila je tek jednog kandidata za dekana. Radi se o Ivi Džiniću, profesoru kulturologije i bivšem svećeniku. Malo smo pregledali zanimljivije dijelove njegovog dekanskog programa.
Fakultet hrvatskih studija na svojim je stranicama objavio kako se na poziv za izbor redovitog dekana javio tek jedan jedini pristupnik. I to ne bilo tko. Radi se o Ivi Džiniću, profesoru kulturologije na tom faksu, inače bivšem svećeniku. U akademskim krugovima oporbenim trenutnoj upravi zagrebačkog sveučilišta Džinić glasi kao kandidat blizak moćnom prorektoru Anti Čoviću.
‘Poticat ću nastavnike da popune osobne stranice’
Letimično smo pregledali Džinićev program. Odmah na početku ističe da motivaciju za kandidaturu nalazi u temeljnom poslanju Hrvatskih studija da podučava i štiti hrvatski kulturni identitet. Prvi prioritet u mandatu mu je promicanje kvalitete u nastavi.
Konkretno, među ostalim, Džinić ističe kako će poticati nastavnike “da popune svoje osobne stranice na mrežnim stranicama Fakulteta svim relevantnim informacijama koje će biti od koristi studentima”; poticat će ih, dodaje, i “na redovito ažuriranje silaba predmeta i informacijskih paketa te korištenje mrežnih repozitorija za ponudu nužnih informacija studentima i korisnih nastavnih i drugih stručnih sadržaj”.
Zalaže se tu i za jasno definiranje kriterija ocjenjivanja, obećava da će se potruditi osigurati adekvatne labosa za komunikologe i psihologe, kao i poticanje studentske prakse.
Misli da treba zapošljavati bivše studente
Kada su u pitanju novi kadrovi, misli da se više treba usmjeriti na alumne Hrvatskih studija među kojima postoji dosta stručnjaka. No onda, da ne bi bilo zabune, napominje da se treba poštovati zakon i procedura javnih natječaja.
Spominje tu i nove studijske programe. U prvom redu studij odgojno-obrazovnih znanosti, diplomski studij kulturologije, dvopredmetni diplomski studij komunikologije, doktorski studij pedagogije, pa i, vjerovali ili ne, specijalistički studij palijativne skrbi. Svi su ti studiji ,naglašava, “u ozbiljnoj fazi pripreme”. Zanimljivo, glede diplomskog studija kulturologije spominje dvije grane – opća i tzv. nacionalna kulturologija.
Zalagat će se za stipendiranje, obećava, studenata koji su izvrsni, no socio-ekonomski ugroženiji, kao i osoba s invaliditetom te studenata koji su roditelji. Kaže da će “revalorizirati ulogu studentskog pravobraniteljica” koji će, “u za to točno određenim situacijama pravodobno i odgovorno posredovati između studenata i tijela uprave”. Obećava da će raditi na uspostavi efikasnog sustava prijava za neetično ponašanje, nasilje, diskriminaciju i zlostavljanje.
Planira pripomoći braniteljima
“S obzirom na ozbiljne posljedice Domovinskoga rata na kvalitetu osobnoga, obiteljskoga i općedruštvenoga života i ponašanja, našemu Fakultetu zbog njegova specifičnog poslanja otvaraju se brojne mogućnosti pripomoći braniteljskoj populaciji”, stoji dalje u Džinićevom programu.
Zbog toga smjera pripomoći braniteljima u smislu “različitih oblika izobrazbe o poteškoćama međugeneracijskoga prijenosa traumatiziranosti na mlađe naraštaje iz braniteljskih obitelji i napose obitelji ratnih stradalnika”. Predlaže potaknuti i educiranje branitelja u pogledu “kompetentnosti za različite nastupe i svjedočanstva po odgojno-obrazovnim institucijama, pružajući im temeljna znanja iz psihologije, didaktike, komunikologije i drugih za to relevantnih područja”.
U ostatku programa Džinić se osvrće na znanstvenu i knjižničarsku djelatnost, kao i institucionalnu suradnju na sveučilišnoj, državnoj i međunarodnoj razini. Više o tome možete pročitati ovdje, a ako vas zanima više informacija o njegovu životnom i karijernom putu, ovdje možete pregledati njegov stručni životopis.