Hrvatski studiji imali hrpu krivih informacija na stranici: Ekspresno su ih ispravili nakon našeg upita
Zamislite da odete na stranicu fakulteta, a na jednom mjestu još uvijek je, na funkciji voditelja doktorskog studija, ime profesora koji je preminuo lani. Zamislite da vam se među kolegijima na stranom jeziku nude kolegiji iz 2015. koje više ne postoje jer su ih predavali profesori koji tu više ne rade. Zamislite da je akademski kalendar star nekoliko godina. Sad možete prestati zamišljati. Donedavno, upravo je tako izgledala engleska inačica stranice Fakulteta hrvatskih studija, glavni izvor informacija za strane studente koji tu žele studirati ili doći na razmjenu. Nakon što smo poslali upit 2. ožujka, ekspresno su ispravili netočnosti.
Foto: Ramona Ščuric | srednja.hr
2023. je godina i svi fakulteti imaju web stranice. Istini za volju, neke od njih izgledaju kao da nisu osvježene barem dva desetljeća, no i dalje služe studentima, profesorima i zainteresiranoj javnosti za sve informacije koje im trebaju. A kod informacije je, novinari to najbolje znaju, krucijalno da je točna. Nažalost, to nije uvijek slučaj na internetskim stranicama naših fakulteta, a jedan od njih je i Fakultet hrvatskih studija.
Inozemna, engleska verzija te stranice na kojoj informacije pronalaze budući studenti ili istraživači na razmjeni, ali i stranci koji planiraju tu studirati, prepuna je netočnosti. Preciznije, bila je prepuna netočnosti barem do 2. ožujka kad smo baš u vezi toga poslali upit privremenom dekanu tog faksa, akademiku Stjepanu Ćosiću. Sve nelogičnosti koje smo uočili taksativno navodimo.
Kalendar, ali star nekoliko godina
Prva stvar koju smo uočili kad smo ušli na englesku inačicu stranice Fakulteta hrvatskih studija je poveznica na akademski kalendar. To su, onako, najosnovniji podatci o tome kad počinje i kad završava akademska godina, kad se održavaju ispitni rokovi i kad se obilježavaju posebne manifestacije. No, ovaj je faks imao objavljeni kalendar iz akademske godine 2019./2020. koji, logično, danas ne znači ništa.
Nakon toga pregledali smo dio s informacijama za studente. Tu je bilo pogrešno navedeno ime studentske pravobraniteljice koja je već završila faks i nije na toj poziciji. Poveznice na studentske grupe na društvenim mrežama, specifično za brucoše, odnosile su se na one generacije koje su Hrvatske studije upisale prije deset, čak i petnaest godina u nekim slučajevima. Zadnje informacija o studentskim konferencijama te zimskim i ljetnim školama odnose se na 2014. godinu.
Već u startu, dakle, vidimo da ova verzija stranice nije ažurirana neko vrijeme. Tko god je poželio dobiti najosnovnije informacije, ako ne zna hrvatski jezik, te informacije na stranicama FHS-a nije mogao naći. Tim gore što informacije koje su bile dostupne su, često, bile pogrešne. Najviše takvih pronašli smo na stranicama pojedinih odsjeka i studija.
Kao predstojnik naveden profesor koji tamo ne radi više od 5 godina
Odsjek za demografiju i hrvatsko iseljeništvo, koji postoji od 2019. godine, jedan je od onih u koje je vodstvo Fakulteta hrvatskih studija polagalo velike nade. Ideja je, među ostalim, bila privući i mlade Hrvate iz dijaspore. Kad smo otvorili dio stranice s informacijama o tom odsjeku, naišli smo na poveznicu za upisivanje na studij (enrolment). Kliknuli smo i dobili obavijest o greški – stranice nema. Ako je netko, dakle, poželio upisati taj studij, to nije mogao učiniti preko za to postavljene poveznice na stranici faksa.
Na stranicama Odsjeka za filozofiju i kulturologiju nalazimo, pak, najbizarnije informacije. Na jednom mjestu, gdje se nalaze podaci o članovima i predsjedniku Vijeća odsjeka, stoji da je predstojnik Mislav Kukoč. Kukoč je, inače, stupanjem novog Zakona o visokom obrazovanju na snagu još koncem listopada 2022. umirovljen. Među članovima tog tijela našao se i Ante Čović, notorni bivši prorektor zagrebačkog sveučilišta, koji je umirovljen iz istih razloga u isto vrijeme.
U ponudi kolegija na engleskom jeziku navedeni su kolegiji iz 2015., 2016. i 2017. godine, a među predavačima su i profesori koji tamo ne rade već dugi niz godina poput Pavela Gregorića i Tomislava Bracanovića, sada znanstvenika pri Institutu za filozofiju. Ako je tko htio provjeriti zadnje publikacije, pomislio bi da nitko ništa nije objavio od 2015., a među autorima su opet ljudi koji tamo više ne rade. Ista je, praktički, stvar i s konferencijama te gostujućim predavanjima.
U kartici vijesti nema, pak, ničega, a ako vas zanima kome se možete javiti na Odsjeku za filozofiju i kulturologiju, pod kontaktima se navodi da je predstojnik Tomislav Bracanović, a njegov zamjenik Pavel Gregorić. Oni, ponovimo, više od pet godina nisu zaposlenici na tom faksu, a po novom Statutu faksa, nije ni predviđena pozicija zamjenika pročelnika.
Obrazuju novinare, a u rubrici s vijestima – ništa!
Odsjek za komunikologiju je, opet, priča za sebe. Tamo se obrazuju budući novinari, komunikacijski eksperti i stručnjaci za odnose s javnošću. No na njihovoj stranici u rubrikama gdje bi se trebale nalaziti informacije o Odsjeku, kao i rubrici s vijestima, nema apsolutno ničega. Prema podacima koji se tamo nalaze, netko bi pomislio da su nastavnici komunikoloških predmeta zadnju konferenciju organizirali 2011., a da je zamjenik predstojnika Danijel Labaš.
To, opet, nije točno jer Labaš više nije ni stalni zaposlenik Fakulteta hrvatskih studija. On trenutno s tom institucijom surađuje u vidu vanjske suradnje, no vanjski suradnici ne mogu biti predstojnici niti zamjenici predstojnika odsjeka, kao niti čelnici, odnosno zamjenici čelnika drugih ustrojbenih jedinica na nekom fakultetu.
Odsjek za kroatologiju također ne poznaje konferencije osim nekih iz 2013. godine, a među kontaktima se spominje Mario Grčević kao predstojnik. To, prema informacijama kojima raspolažemo, nije točno već neko vrijeme.
Hrvatski latinitet više nije odsjek, no na engleskoj stranici se pod rubrikom kontakt navodi da je predstojnik Odsjeka za hrvatski latinitet profesor Pavao Knezović, a njegov zamjenik Šime Demo. To nije točno. Slično je i na stranicama Odsjeka za psihologiju gdje se među kontaktima navodi Jasminka Despot Lučanin kao predstojnica, što, još jednom, nije točna informacija. Kad odemo na Odsjek za sociologiju, tamo se na jednom mjestu, među članovima i predsjednikom Vijeća odsjeka, navodi da je predstojnik Stipan Tadić, u kontaktima da je predstojnica Vanja Šimičević. Predstojnik nije ni jedno od to dvoje profesora.
Navedeno ime profesora koji je preminuo lani
Sada postoji samo studij hrvatskog latiniteta, to više nije poseban odsjek. No, na engleskim stranicama Fakulteta hrvatskih studija donedavno je u rubrici kontakt bilo navedeno da je predstojnik tog, sada nepostojećeg odsjeka, Pavao Knezović, a njegov zamjenik Šime Demo. To nije točno jer predstojnici i zamjenici više ne postoje otkako odsjeka nema, ali i zato što ni jedan od dvojice navedenih profesora danas nije voditelj studija hrvatskog latiniteta.
Odsjek za povijest u rubrikama o nama i vijesti – nema ništa. Na jednom mjestu, gdje su informacije o Vijeću odsjeka, navedeno je da je predstojnica Mirjana Matijević Sokol. To, opet, ne može biti točno, jer je profesorica umirovljena u listopadu 2022. zbog primjene odredbi Zakona o visokom obrazovanju. Od kolegija na engleskom nude se informacije o kolegijima iz 2012., 2013., 2014. i 2015. Među kontaktima je bilo navedeno da je predstojnik Mladen Tomorad, njegova zamjenica Ivana Jukić, a kao voditelj doktorskog studija naveden je profesor koji je preminuo još prošle godine.
POSVUDA ZASTARJELE INFORMACIJE O KOLEGIJIMA
Većina od navedenih odsjeka na engleskim (a neke i hrvatskim) inačicama internetskih stranica nude informacijski paket s kolegijima za 2013./2014. godinu. Napominjemo kako se kadrovska slika Fakulteta hrvatskih studija od tada značajno promijenila, a s njom i ponuda pojedinih kolegija. Neki su studiji neusporedivi tada i sada po pitanju sadržaja koji se nude i profesora koji predaju kolegije.
U fotogaleriji u nastavku možete vidjeti snimke zaslona web stranice Fakulteta hrvatskih studija napravljene prije no što su podaci izmijenjeni i prije našeg upita upućenog dekanu.
Galerija 40 Fotografija
Otvori
Nema na čemu
Nakon ovih bizarnih saznanja poslali smo upit akademiku Stjepanu Ćosiću, privremenom dekanu Fakulteta hrvatskih studija. Bilo je to 2. ožujka, no odgovor još nismo dobili. Dekanu smo postavili svega nekoliko jednostavnih pitanja. Zanimalo nas je je li upoznat s ovim nelogičnostima te kada je zadnji put ažurirana stranica Fakulteta hrvatskih studija. Pitali smo ga je li svjestan da su te nepotpune i netočne informacije upravo ono što vide strani studenti kada se interesiraju za razmjenu ili studiranje na FHS-u te ga zamolili da nam kaže što misli o takvom načinu komuniciranja prema međunarodnoj studentskoj i drugoj akademskoj javnosti.
Privremenom smo dekana upitali zna li da se neka rangiranja najboljih sveučilišta na svijetu u ocjenjivanju referiraju i na web stranice te dostupnost dokumenata. Na koncu, zanimalo nas je kada će ažurirati web stranicu i ispraviti informacije koje se nalaze na njoj. Odgovor, ponovimo, nismo dobili. Barem ne na mail, no sad kada otvorite englesku stranicu Fakulteta hrvatskih studija, nećete naći greške i dezinformacije koje spominjem u ovom tekstu. Ispravili su ih, djelomično, nakon naših upita, a to znamo jer smo prilikom ‘inspekcije’ stranice, spremili tadašnje snimke zaslona koje još uvijek imamo. Neke informacije, poput opisa studija i vijesti na nekim odsjecima još uvijek nema.
Fakultet hrvatskih studija u 2023. godini očekuje postupak reakreditacije. Stručnjaci će po rigidnoj proceduri Agencije za znanost i visoko obrazovanje ocjenjivati faks u više kategorija. Vjerujemo da se inozemnih članovima stručnog povjerenstva neažurirane stranice faksa prepune netočnih informacija baš i ne bi svidjele. Učinili smo, dakle, ovom faksu uslugu pa premda je uz izostanak odgovora, izostala i njihova zahvala nama, ipak sami reći – nema na čemu.
