Hrvatski studiji objavili izjavu o, citiramo, ‘ukrajinskoj drami’ pa pozvali izbjegle studente na faks
Fakultet hrvatskih studija na svojim je službenim web stranicama objavio ‘Izjavu o ukrajinskoj drami’. Radi se o tekstu koji je izglasalo Fakultetsko vijeće, a kojim se, među ostalim, poziva izbjegle studente iz Ukrajine da svoje fakultetsko obrazovanje nastave u Hrvatskoj. Pozivaju ih i na ‘učenje hrvatskoga jezika, na način života u slobodi’, a žele im, navode, pokazati i brigu ‘kakvu su prema nama imali drugi u devedesetima’.
Fakultet hrvatskih studija u Zagrebu
Foto: srednja.hr
Fakultetsko vijeće Fakulteta hrvatskih studija na svojoj je sjednici 14. ožujka jednoglasno donijelo službeni tekst naslova ‘Izjava o ukrajinskoj drami’. U tom tekstu, kako stoji na službenim stranicama, u želji da pokaže brigu kakvu su naši građani osjetili u devedesetima, Fakultet poziva izbjegle studente iz Ukrajine da svoje daljjnje fakultetsko obrazovanje nastave u Hrvatskoj. Tekst izglasane Izjave u nastavku, u kurzivu, prenosimo u cijelosti.
‘Izjava o ukrajinskoj drami’
I. Današnja su vremena prepuna virusnih, potresnih, ratnih te općenito društvenih, gospodarskih, financijskih, političkih i inih izazova i tragova u društvima i prostorima oko nas. Povijesna mirnoća, dugo tražena uređenost i dosegnuti sklad kao da nestaju pred našim očima, a svijet se polako i sigurno pretvara u kontroliranu matricu, unutar koje ljudska populacija ispod etablirane političke i financijske nedodirljivosti postaje matrični broj ili polje kao dokaz takve uređenosti. Ulazak u kontroliranu matricu svjetskoga gospodarskoga, financijskoga, geopolitičkoga i svakoga drugoga globalizma, slaganja su interesnih sfera polugama moći, u koje se unatoč političko-diplomatskim prividima mirnoće ubrajaju i vojni pohodi, prisvajanja drugih prostora agresijom, ratna djelovanja, a u konačnici i prijetnje drugima, drukčijima i nemirnima u matrici.
II. Upravo kad se brzina na Zemlji i unutar matrice malo usporila uslijed velikih plimnih i razarajućih virusnih valova, uslijedilo je ponavljanje povijesti prema iracionalnim obrascima na europskom istoku te pokazivanje moći i potrebe nove razine kontroliranja europske i svjetske matrice. Povijesno ideologijsko naslijeđe, prostorna neuređenost te povrat osjećaja moći i potrebe za prisvajanjem prošlosti, postali su unatoč velikim mogućim prijetnjama za ljudsku populaciju i obrazac vojnoga djelovanja sa svim posljedicama u ukrajinskom društvu i prostoru. Poremećaj u kontroliranoj matrici uvijek unosi nesklad u njezina polja i redove, a neizbježno se ratnim djelovanjem mijenjaju i populacijski odnosi.
III. Vojni pohod na ukrajinski teritorij i razarajuće slike ukrajinske sadašnjosti zabrinjavaju svakoga racionalnoga i vraćaju nas u olovna vremena prošlih agresija i vojnih djelovanja. Malo tu pomaže uvježbana političko-diplomatska retorika kad su stradavanja običnih ljudi izvan političkoga elitizma i pogotovo djece ukrajinska stvarnost naših dana. Milijuni su morali napustiti svoj dugo građeni životni sklad i otići u nepoznato, prolazeći životne tragedije za koje ratni pohod nema razumijevanja. Vraćaju nam se slike s početka devedesetih prošloga stoljeća i osjećaja ostavljenosti kad su razarana hrvatska sela i gradovi i kad su idealizam i dostojanstvo ostali jedina snaga nasuprot. Razumijemo zato ukrajinsku stvarnost i želimo im ublažiti tragediju odlazaka i napuštanja svojih ulica, trgova i cvjetnih livada. Želimo ih pozvati na studij, na učenje hrvatskoga jezika, na način života u slobodi i pokazati im brigu kakvu su prema nama imali drugi u devedesetima. Nije to zamjena načina života niti je ona ikad moguća, nego samo prijateljski odnos kakav zaslužuju svi koji su morali napustiti svoj.
Tko su ljudi koji sjede u Fakultetskom vijeću?
Ovaj je tekst službeno izglasalo Fakultetsko vijeće, temeljno upravljačko tijelo FHS-a, koje, prema podacima na web stranicama FHS-a, broji 39 članova. U njemu sjede: Ivo Džinić, kao dekan, Dario Vučenović, prodekan za nastavu i studente, Stjepan Ćosić, prodekan za znanost, Ivan Balabanić, prodekan za poslovanje, Lovorka Brajković, prodekanica za karijerni razvoj i cjeloživotnu naobrazbu, Wollfy Krašić, prodekan za međunarodnu suradnju, Stjepan Šterc, pročelnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo, Mislav Kukoč, pročelnik Odsjeka za filozofiju i kulturologiju, Danijel Labaš, pročelnik Odsjeka za komunikologiju, Sanja Vulić Vranković, pročelnica Odsjeka za kroatologiju, Katarina Dadić, pročelnica Odsjeka za odgojno-obrazovne znanosti, Mirjana Matijević Sokol, pročelnica Odsjeka za povijest, Jelena Maričić, pročelnica Odsjeka za psihologiju, Stipan Tadić, pročelnik Odsjeka za sociologiju te Ante Čović, predstojnik Znanstvenoga zavoda.
Fakultetsko vijeće uz dekana, prodekane i pročelnike, čine i drugi izabrani nastavnici, zaposlenici te studentski predstavnici: Monika Komušanac, Željka Metesi Deronjić, Marko Kardum, Vladimira Rezo, Davor Piskač, Domagoj Brozović, Neven Hrvatić, Vlatka Vukelić, Vladimir Šumanović, Mislav Stjepan Žebec, Vanja Kopilaš, Ivan Perkov, Marica Marinović Golubić, Mato Krajina, Antonia Ordulj, Ružica Bešlić Grbešić, Josip Papak, Šime Demo, Silvio Činić, Karlo Jagatić, Tomislav Marčeta, Petar Šarić, Jure Trutanić i Petar Ušković Croata.
Gore navedeni članovi – nastavnici, zaposlenici i studenti – imaju i svoje zamjenike u Fakultetskom vijeću. Zamjenici su, redom: Ivana Greguric, Matija Mato Škerbić, Tamara Kunić, Viktoria Franić Tomić, Lidija Bogović, Iva Ivanković, Marko Jerković, Mijo Beljo, Katarina Jelić, Marija Zelić, Danijela Vnučec Grdović, Maja Matasović, Božena Marković, Martin Lazić, Iva Perić, Klara Bagarić, Marko Ardizzone i Domagoj Đerek. Ovo su, napomenimo, podaci preuzeti s web stranice Fakulteta hrvatskih studija, a posljednji su put, kako tamo stoji, ažurirani početkom akademske godine, 1. listopada 2021.
