Hrvatski studiji su totalni urnebes: Sad se hvale pismom lika koji baš lijepo piše o NDH
Fakultet hrvatskih studija teški je urnebes posljednjih dana. Objavili su dva pisma iz dijaspore, usmjerena na vladu i ministre, u kojima hrvatski iseljenici traže da se zaustavi rušenje zgrada na zapuštenom borongajskom kampusu. Jedno od tih pisama potpisuje Šime Letina, koji inače baš lijepo piše o fašističkoj NDH, a drugo potpisuju Hrvati iz Kanade. Njima je, pak, za sve kriva nova zagrebačka vlast, koja nastoji upropastiti sve hrvatsko.
Foto: Srednja.hr
Fakultet hrvatskih studija, kako smo već izvijestili, u posljednje vrijeme dosta melodramatično pokušava zaustaviti rušenje triju zgrada na zapuštenom borongajskom kampusu. To rušenje, inače, preduvjet je da bi meteorolozi, odnosno DHMZ, konačno mogli započeti gradnju svoje nove zgrade, nakon što su im, na više mjesta raštrkani objekti doživjeli devastaciju uslijed potresa u ožujku prošle godine.
Već smo pisali kako Hrvatski studiji pričaju o rušenju tzv. sportske dvorane, zgrade koja je već šest godina tomu namijenjena, ali koju prema našim saznanjima tadašnji studenti uopće nisu koristili za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Nastavu su iz tog predmeta uglavnom imali u Sportskoj dvorani Martinovka, koja se nalazi bliže centru, na Sljemenu, i drugdje. Više o toj priči pročitajte ovdje, a sada se pripremite za novu, možda i zanimljiviju crticu o tome. Dolazi iz, pogađate, iz dijaspore.
Hvalospjevi za fakultet
Naime, na stranicama tog faksa nedavno su objavljena dva pisma. Prvo potpisuje Šime Letina, kako ga s Hrvatskih studija oslovljavaju, ‘istaknuti hrvatski iseljenik’, inače magistar znanosti, po struci povjesničar i politolog. Inače je umirovljeni djelatnik Kongresne knjižnice u Washingtonu. On je prije nekoliko dana uputio otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću iskazujući čuđenje što se ruše tri zgrade na borongajskom kampusu. Dio njegovog pisma citiramo integralno.
– Velikom broju nas koji živimo izvan domovine Hrvatske teško je to vjerovati i prihvatiti, jer duboko vjerujemo da Fakultet hrvatskih studija intelektualno odgaja mladi hrvatski naraštaj i priprema ga za buduće službe hrvatskom narodu i državi Hrvatskoj. Uvjeren sam, gospodine predsjedniče, da Vi osobno i članovi Vaše vlade iskreno cijenite tu vrijednu misiju Fakultet hrvatskih studija i da, bez obzira na trenutačne probleme i poteškoće, ne ćete dopustiti da se te zgrade uklone, piše Letina.
Na kraju pisma apelira na premijer da ne bude zapamćen po rušenju zgrada koje su mladim hrvatskim naraštajima, citiramo, ‘služile kao važno sredstvo u intelektualnom oblikovanju i razvitku’. Podsjetimo, jedna od zgrada koje se ruše, tzv. sportska dvorana ruševni je hangar u ne baš izvanrednom stanju. Jedno je zgrada privremeno adaptirana za potrebe DHMZ-a, a u trećoj se nalazi tek manji dio prostora koji koriste Hrvatski studiji.
Baš lijepo piše o NDH
Odlučili smo malo istražiti dotičnog gospodina Letinu. Osoba koju Hrvatski studiji, faks našeg najvećeg javnog sveučilišta, naziva ‘istaknutim hrvatskim iseljenikom’, ima neke dosta zanimljive stavove o Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH), fašističkoj marioneta državi nastaloj u jeku Drugog svjetskog rata.
Projekt Velebit prenosi Letinin tekst naslova ‘Deseti travnja – nada i uspomena’ gdje autor na više načina pravda ideju iza stvaranja te države, te kritizira prihvaćeni narativ u kojemu je neprihvatljivo pričati dobro o NDH. Letina tako piše da da ‘hrvatska šutnja o rehabilitaciji dvaju velikosrpskih pokreta, četničkog i komunističkog, te osuda NDH, u očima velikog broja Hrvata predstavljaju sramotu i zapreku sadašnjem i budućem mirnom suživotu svih Hrvata i hrvatskih građana’.
Smeta mu i što u Ustavu nema spomena na NDH, pa tu kritizira Franju Tuđmana i vlasti iz devedesetih, istaknuvši da su ‘glatko i lagano prešli preko toga povijesnog razdoblja, ne vodeći nimalo računa o osjećajima onih koji su u proglašenju NDH vidjeli izraz hrvatskih želja’. Jedan od podnaslova dalje svrstava NDH kao ‘državu hrvatskoga naroda’, a Letina u ostatku teksta ispisuje i apologiju veze između ustaša i Trećeg Reicha. Za njega se NDH silom prilika našla na toj strani.
Njegovi kontroverzni stavovi potvrđuju se u prepisci objavljenoj na portalu Hrvatsko nebo, gdje Letina iznosi pitanja koja je namijenio postaviti Andreju Mačeku, sinu čelnika Hrvatske seljačke stranke (HSS) i istaknutog političara Vladka Mačeka za vrijeme prije i tijekom uspostavljanja NDH. U tim pitanjima Letina ističe, recimo, da je hrvatski narod u dvadesetom stoljeću ‘dva puta proglasio svoju državnu nezavisnost i ostvario državu Hrvatsku, prvi put 1941., a drugi put 1991. godine’. U nastavku tih pitanja pokušava odvojiti NDH od ustaša, koji su njome upravljali, u dosluhu s nacistima iz Trećeg Reicha.
‘Zagrebačka vlast nastoji upropastiti sve hrvatsko’
No tu priča ne staje. Osim osebujnog Letine, Fakultet hrvatskih studija objavljuje i pismo podrške Hrvata iz Kanade. Oni, pak, bez lažne skromnosti, rušenje triju zgrada objašnjavaju ‘nastojanjem sadašnje zagrebačke vlasti da se upropasti sve što je hrvatsko’. Podsjetimo, to su prostori gdje DHMZ treba rušiti da bi počeo gradnju svoje zgrade, što je inače proglašeno projektom od nacionalnog značaja.
U nastavku svoga pisma malo hvale Hrvatske studije, a onda opet pljuju po zagrebačkoj vlasti, tvrdeći da ‘uništava sve hrvatske vrijednosti, pa tako nastoji uništiti i Fakultet hrvatskih studija’. ‘Uz nadu da će se ovoj neviđenoj rušilačkoj namjeri stati na kraj’, pismo potpisuju Janko Perić i Vinko Grubišić, naslovljeno na ministra Darka Horvata.
Ispravak teksta 15.1.2022. u 16.10
U prethodnoj verziji ovog teksta Vladko Maček je pogrešno naveden kao ‘visoki dužnosnik NDH’ umjesto istaknutog političara i čelnika HSS-a za vrijeme prije i tijekom uspostavljanja NDH.
