Hrvatski znanstvenici objavili rad u prestižnom časopisu: Imaju poruku zbog koje ćete razmisliti o odabiru fakulteta

Hrvatski znanstvenici Dejan Kovač i Marin Drlje prvi su Hrvati čiji je rad prihvaćen u najprestižnijem časopisu iz ekonomskih znanosti – Quarterly Journal of Economicsu. Njihovo istraživanje posebice je zanimljivo mladima jer otkriva da su učenici puno skloniji odabiru određenog fakulteta ako su ga pohađali njihovi stariji brat ili sestra. Kovač stoga napominje da ipak treba pokušati prijaviti se na bolje fakultete te napominje da ne treba odustajati.

Odabir fakulteta | ilustracija: Mohammad Shahhosseini/Unsplash

– Meni je treća sreća, a Marinu je prvi put, odgovara Dejan Kovač na naše pitanje koliko je puta morao slati rad u Quarterly Journal of Economics ne bi li mu ga objavili.

Kovač, inače postdoktorski istraživač iz ekonomskih i političkih znanosti na Woodrow Wilson školi međunarodnih odnosa na sveučilištu Princeton, a mnogima poznat i kao bivši predsjednički kandidat, s kolegom Marinom Drljom objavio je rad u jednom od najprestižnijih časopisa iz ekonomskih znanosti. Obavijest o prihvaćanju rada došla im je kao poklon za Božić.

– Presretni smo obojica jer ovako nešto čak i ekonomisti koji imaju po 50.000 znanstvenih citata ne uspiju u svojoj karijeri, a mi jesmo, eto, unatoč svojim godinama. Meni je tek 36, a Marinu, mislim, 30, kaže Kovač.

Braća i sestre imaju značajan utjecaj na odluke mlađih članova obitelji

Njihov rad dosta je važan i za sve mlade jer nam pokazuje na koji način biramo fakultet na koji ćemo studirati. Promatrali su, naime, kako se unutar mreža šire informacijski kanali vezani za izbor školovanja te zaključili kako su obiteljske mreže tu dosta važne.

– Izbor fakulteta nije uvjetovan samo jednim faktorom nego mnogo njih – blizina fakulteta, što su roditelji završili, prijatelj, vlastite ocjene, itd. Ono što mi u radu radimo je da izoliramo koji dio varijacije u odlučivanju odlazi na obiteljske kontakte. Postoji razlika u visoko školskim sustavima, demografskim pokazateljima, ekonomskim razlikama i kulturi. Rezultati su zanimljivi jer su pokazali da, bez obzira na različitosti u sve četiri zemlje (SAD-u, Čileu, Hrvatskoj i Švedskoj) braća i sestre imaju značajan utjecaj na odluke mlađih članova obitelji. Zašto je to bitno? Jer prijasnja istraživanja u Americi pokazuju da se djeca iz siromašnih obitelji, iako imaju puno bolje rezultate nego djeca iz dobrostojećih obitelji, nikada ne prijavljuju na najbolje ivy league fakultete jer doslovno nema tko da im kaže kako su dovoljno dobri da mogu uspjeti na mjestima poput Harvadra ili Princetona, ističe Kovač.

I Mihelle Obamu brat ‘doveo’ na prestižni faks

Dodaje kako je Michelle Obama alumni sa Princetona i kako je ona super primjer toga.

– Informacija koju rijetki zjaju jest da Michell Obama ne bi nikada završila na Princetonu da joj brat nije došao kao sportski skaut. Dolazila je iz skromne obitelji, ali je imala sposobnosti da uspije pa je i uspjela, kaže Kovač.

Sebe također uzima za primjer. Dolazi iz Županje, a prvi je Hrvat koji je bio na Princetonu. Kasnije je “poveo” prijatelje Marina i Stjepana. Stoga se, nakon obiteljskih, bacaju se na istraživanje uloge prijatelja pri odabiru fakulteta. No, Dejanova poruka je jasna – ne trebate se bojati poslati prijavu i na najbolja svjetska sveučilišta.

-Uvijek se treba stremiti prema najboljima i nikada ne odustajat! Moj put do Princetona je bio posut trnjem i kamenjem. Dobio sam more i more odbijenica, ali nisam odustajao. U životu je najbitnije ne odustajati i raditi ono što volite, zaključuje Kovač.