Pretraga

I u znanosti nezadovoljstvo koeficijentima: ‘Građani plaćaju najskuplju predizbornu kampanju’

A- A+

Ni Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja nije zadovoljan prijedlogom koeficijenata, kao niti reakcijama vladajućih na njihove protuprijedloge. Nove koeficijente, koji su dio reforme sustava plaća, nazivaju skupom predizbornom kampanjom koju plaćaju porezni obveznici. U ponedjeljak bi sindikati trebali dobiti konačan prijedlog uredbe što će biti ključno za njihove daljnje poteze.

Matija Kroflin i Vilim Ribić sjede za stolom

Matija Kroflin i Vilim Ribić| foto: Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO)

Među gorućim temama u obrazovnom sustavu trenutno je donošenje nove Uredbe o koeficijentima za javne službenike. Sindikati su prijedlog Uredbe dobili netom prije božićnih blagdana. Jedan od sindikata koji je izrazio svoje nezadovoljstvo prijedlogom Vlade je Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, koji je vladajućima uputio protuprijedlog. U srijedu su tim povodom sudjelovali na sastanku u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

– Očekivali smo da će Vlada vidjeti da su ovdje neke stvari postavljene krivo i da će neki od naših protuprijedloga uvažiti. Međutim, odgovor koji smo dobili u Ministarstvu je takav da ni jedan od naših protuprijedloga nije uvažen. Nama je sada zapravo jasno da je ovaj proces donošenja koeficijenata krajnje netransparentan. Nikome u našem sindikatu, a vjerojatno ni u ostalima, nije jasno na tko je i koji način, temeljem kojih kriterija, donosio odluke koje plaće će rasti, koje ne i zašto neke rastu toliko i toliko posto, a zašto druge ne rastu toliko i toliko posto, s kim se je taj netko savjetovao, rekao je u uvodu konferencije za medije Matija Kroflin, glavni tajnik NSZVO-a.

Kroflin: ‘Cilj ove reforme je relativno jasan – napraviti predizborni PR’

Smatra da su protuprijedlozi koje je sindikat poslao bili realni i fiskalno održivi te tvrdi kako predložene brojke nisu bile proizvoljne, već su nastale temeljem postojećih međuodnosima radnih mjesta u sustavu te motivacijskim silnicama bitnima za sustav.

– Vlada je obećala da će sindikati biti aktivno uključeni u proces kreiranja nove Uredbe i da ćemo imati mogućnost davati svoje prijedloge. Mi smo se to potrudili učiniti, prijedlog smo javno objavili, a ono što smo dobili kao povratnu informaciju je – ništa, navodi Kroflin.

Ističe i dugoročnu štetnost rezultata za visokoškolski sustav jer sužavaju motivacijske silnice, smatrajući da se degradira položaj najviših radnih mjesta unutar sustava.

– Cilj ove reforme je relativno jasan – napraviti predizborni PR, podijeliti novac, i očekivati da će zbog toga svi manje-više biti zadovoljni. Neće svi biti zadovoljni jer su ljudima uz povećanje plaće bitne i neke druge stvari – neka načela, neke vrijednosti i dugoročan pogled na to što ovakav sustav koeficijenata znači za motivaciju unutar sredine u kojoj oni rade i za razvoj tih sredina. Umjesto povijesne reforme, kako to Vlada tretira, zapravo ćemo imati povijesno najskuplji početak neke predizborne kampanje. Građane će to koštati preko milijardu eura, a na koncu će se dogoditi da nitko od tih ljudi na koje bi se povećanja trebala odnositi neće biti zadovoljan, navodi Kroflin.

Izdvojeni članak
u pozadini crno bijela fotografija dvorane na fakultetu sa stolicam apraznim i jednom osobom koja sjedi s papirima u rukama i istaknuta fotografija u boji ruke koje drže novčanice i kovanice eura

Kakve plaće nakon povećanja imaju profesori na fakultetima? Imamo detaljne podatke

Kaos u sustavu

Konačna verzija uredbe, podsjetio je, očekuje se u ponedjeljak. Kako još uvijek nisu informirani o svim koeficijentima, očekuju da će barem to doznati idućeg tjedna. Kada je riječ o budućim akcijama sindikata navodi da će ‘sigurno znati primjereno reagirati’. Da je ovo najskuplja ikada predizborna kampanja koju plaćaju porezni obveznici, ističe i Vilim Ribić, utemeljitelj NSZVO-a koji danas u mirovini ima savjetničku ulogu u sindikatu.

– Za što? Za jedan ćoravi posao, nekompetentan, nestručan, nepromišljen, bez analitičke podloge, bez procjene radnih mjesta ‘s brda, s dola’, prema tome kako se nekome od ministara nešto čini. Takav kaotičan sustav koji Vlada nudi plaćaju porezni obveznici, navodi Ribić.

Dodaje, prirodno je prije izbora da Vladajuća garnitura nešto nudi, ali da onda taj posao ‘treba napraviti kak’ spada’. Problematično je i kratko razdoblje u kojem Vlada želi provesti ovaj proces te navodi da je u nekim zemljama, poput Austrije, on trajao desetak godina.

Izdvojeni članak
učionica i euri u crno bijeloj pozadini

Nastavnici nisu zadovoljni koeficijentima: ‘Ako počnu svi odlaziti, bit će primorani dati veće plaće’

Ribić: ‘Vlada nije htjela prije izbora povećavati plaće ministrima, ali će nakon’

Pita se i kako je moguće da u tom zakonu nema plaća lokalnih službenika, lokalne uprave i samouprave.

– Je li moguće da jedan pravnik u Vladi ili u ministarstvu ima različitu plaću od pravnika u gradskoj upravi? Smatra li itko da je to normalno? U Austriji je to moguće, ali je raspon plaća plus, minus pet posto, to je gabarit u kojem se rasponi mogu kretati, a ne po 50 posto kao što je to kod nas slučaj, kazao je Ribić.

Ističe kako je jasno da Vladi nije u interesu da se zamjeri lokalnim jedinicama te da je taj interes u ‘ovoj nesretnoj zemlji važniji’.

– Po novom će plaće ravnatelja uprave u ministarstvima biti veće od ministarskih plaća, jer Vlada nije htjela povisiti ministarske plaće prije izbora. Ja ovdje nudim okladu da će to napraviti poslije izbora. Je li to ozbiljan posao, je li to pošteno prema građanima, kako je moguće da nižerangirani službenik ima veću plaću od onoga koji njime upravlja? Gdje toga ima, uvjeravam vas da se to ne događa ni u Zimbabveu, ja sam tamo bio, to je engleski sustav, kaže Ribić.

I on ističe da samo povećanje plaća ljudima nikako neće biti dovoljno nego je ključno i povesti brigu o relativnim odnosima. No za to treba vrijeme, strpljenje i znanje.

– Državna uprava nesposobna je za ovako složeni posao, zaključio je, među ostalim, Ribić.

Podsjetimo za kraj, u anketi koju smo proveli na portalu 83 posto čitatelja ističe da je nezadovoljno predloženim koeficijentima u školstvu, a samo deset posto njih ima pozitivne reakcije na dosad objavljene prijedloge, o čemu više možete čitati ovdje.

U nastavku pogledajte čitavu konferenciju za medije NSZVO-a.