I Učiteljski fakultet morat će osigurati zgradu: ‘Ponosni smo na hrabro postupanje učiteljice iz Prečkog’
Učiteljski fakultet Zagreb se nije javno oglasio o tragediji u OŠ Prečko, ali itekako prati situaciju koja se događa proteklih dana. Dekanica Blaženka Filipan-Žignić je na čelu ovog zagrebačkog fakulteta od listopada, te nam je naglasila da je na početku svog mandata naglasak stavila na reviziju studentskih programa. Na kolegijima se već sada bave sigurnošću u školama te je pohvalila profesoricu iz Prečkog koja je štitila učenike.
Foto: Ivor Kruljac, srednja.hr
Tragični napad u Osnovnoj školi Prečko zgrozio je cijelu državu i regiju. Nakon što je 19-godišnji bivši učenik te škole sa psihičkom dijagnozom nožem ozlijedio učiteljicu, četvero učenika i ubio jedno, sedmogodišnje dijete, zahuktale su se rasprave o sigurnosti u školama. U ponedjeljak su doneseni konkretniji kratkoročni i dugoročni planovi. Da građani očekuju da se razgovori pretoče u konkretne mjere kako se vijesti poput te u petak više nikada ne bi morale pisati, pokazao je i Mimohod za sigurne škole u organizaciji obrazovnih sindikata.
Dekanica zaziva dugoročni konsenzus o zaštiti škole: ‘Vrijeme sigurnoga djetinjstva je iza nas’
Ipak, neke je iznenadilo da je u moru reakcija na napad u OŠ Prečko, izostala javna reakcija zagrebačkog Učiteljskog fakulteta (UF). Iako se na njihovim društvenim mrežama ni web stranicama, u trenutku pisanja ovog članka, nije ništa objavljeno, dekanica UF- a, Blaženka Filipan-Žignić, navodi da se ovo pitanje itekako tiče i njih. Osim što su obrazovna institucija koja priprema buduće generacije učitelja, njihova zgrada u Savskoj ulici je dom i institucijama nižih obrazovnih razina.
– Učiteljski fakultet je itekako zainteresiran da se iznađe najbolje moguće rješenje za osiguravanje našega ulaza jer u istoj zgradi nalaze se osnovna škola, srednja škola i fakultet te će stoga i naše rješenje zasigurno biti nešto kompleksnije i usuglašeno s ravnateljima osnovne i srednje škole. Kontrola ulaza u odgojno-obrazovne ustanove samo je jedan dio sagledavanja i pokušaja rješenja sigurnosnoga problema kojega treba u kontekstu zaštite cijeloga društva razmotriti i puno šire, rekla nam je Filipan-Žignić osvrnuvši se na aktualnu raspravu o školskoj sigurnosti.
Dodala je da se pored zaključavanja vrata i postavljanja zaštitara na ulaze, u škole mogu ugraditi i detektori metala. No, u svakom slučaju ističe da je bitno promisliti u kojim se rokovima nove mjere mogu postaviti te da je oko sigurnosnog rješenja potrebno postići ‘dugoročni konsenzus’. Stoga u raspravu, pored ministarstva i ravnatelja trebaju biti uključeni i ravnatelji i vijeća roditelja. Ono što je sigurno, sada je krajnje vrijeme za tu raspravu.
– Ovaj je trenutak doista pokazao kako je vrijeme sigurnoga djetinjstva čak i u institucijskom kontekstu iza nas te je potrebno promisliti i drugačije načine za dodatno osiguravanje naših škola i svih odgojno-obrazovnih institucija posebice jer smo svjedoci brojnih napada koji se danas događaju prije svega u američkim školama, no ni zemlje Europske unije pa evo i Hrvatska nisu pošteđene svakojakih ugroza kako u institucijama tako i na otvorenim manifestacijama. Sve to govori u prilog da je nužno iznaći nove modalitete osiguranja, napominje naša sugovornica.
Obrazovanje učitelja se treba baviti i sigurnošću: ‘Naše studente potičemo na sebedarje’
Dok je Filipan Žignić u dekansku fotelju na Učiteljskom fakultetu zasjela tek prvog listopada ove godine, navela je da je prioritet odmah stavila na reviziju studijskih programa. Uz usklađivanje s tržištem rada, radu s učenicima s poteškoćama, naša sugovornica ističe da se obrazovanje za učitelje treba baviti i djelovanjem u kriznim i stresnim situacijama.
– Nove sigurnosne prijetnje u svijetu i u našoj zemlji kao i nove okolnosti u razredima gdje sjede djeca s različitim poteškoćama te postupanje u takvim situacijama, dakako da su teme koje se otvaraju i sada unutar nekih naših kolegija. Odnedavno radimo i na povećanju takvih kolegija u našim studijskim programima. Budući da je posljednjih godina i mentalno zdravlje sve lošije, posebice među djecom i mladima, Učiteljski fakultet odmah je reagirao s akreditacijom, a potom i provođenjem specijalističkoga studijskoga programa koji uključuje i obrazovanje usmjereno na jačanje emocionalne otpornosti i psihološke podrške u zajednici, rekla je Filipan Žignić.
Dodala je da se učenje i priprema nastavnika za ove izazove ne može raditi samo preko studijskih programa za aktualne studente. Umjesto toga, potrebni su programi cjeloživotnog obrazovanja za djelatnike odgojno-obrazovnog sustava. Dok naša sugovornica ističe da Učiteljski već sada redovito osmišljava i proizvodi takve programe, naglašava da je učiteljica u OŠ Prečko, koja je branila učenike i sama iz tog napada izašla s ozljedama, vrijedno divljenja.
– Mi na Učiteljskom fakultetu ponosni smo na hrabro postupanje učiteljice u ovom tragičnom događaju, no nismo iznenađeni jer svakodnevno pred sobom imamo studente koji su empatični i koji su upravo stvoreni za svoje buduće profesije učitelja i odgojitelja. Stoga ćemo i nadalje naše studente poticati na sebedarje u svakom pogledu, zaključila je dekanica.
Građani koji za tim imaju potrebu mogu zatražiti psihološku pomoć putem sljedećih kontakata:
