Iako je ostalo 100 slobodnih mjesta, maturanti nisu mogli upisati Filozofski u jesenskom roku
Iako je ostalo 100 slobodnih mjesta na čak 13 studijskih programa, Filozofski fakultet u Zagrebu nije proveo jesenski rok upisa. Odluka je to koju je donijela privremena uprava. Kako nam kaže privremeni prodekan za studente Krešimir Pavlina, njihova je analiza pokazala da se ne ‘isplati’ organizirati još jedan upisni rok. Bivši voditelj upisa Robert Faber, pak, kaže da se na taj način naštetitlo Filozofskom fakultetu, a nije jasno zašto kad je održavanje online jesenskih upisa – besplatno.
Zagrebački Filozofski fakultet na ljetnom je upisnom roku upisalo 935 studenata. Na ukupno 13 studijskih programa upražnjeno je ostalo 100 mjesta. Po običaju, kada ostane slobodnih mjesta za upise, fakulteti provode i jesenske rokove na kojima, djelomično ili u cijelosti, popune prazna mjesta. No, Filozofski to ove godine nije učinio.
UPISNA MJESTA
‘Slabi se pozicija Filozofskog fakulteta’
O toj se siutaciji oglasio i bivši voditelj upisa na preddiplomske studije Robert Faber. Ostavku na to mjesto, prisjetimo se, dao je nakon smjene uprave. On kaže kako je prošle godine na jesenskom roku upisano čak 62 studenata, a predviđa da je ove godine, da se održao još jedan rok upisa, taj broj mogao biti i veći uzmemo li u obzir da od ove godine Filozofski fakultet ne održava prijemni ispit. Smatra da se neodržavanjem jesenskih upisa, zapravo, naštetilo Fakultetu.
– Ovogodišnji jesenski upisni rok mogao se provesti bez ikakvih troškova organizacije, uz minimalan trud od svega nekoliko klikova na aplikaciji postani-student i par rečenica obavijesti na našim web stranicama. To je izostalo iz razloga znanih samo o.d. upravi. Fakultet je time oštećen za popriličan novčani iznos koji se mjeri u stotinama tisuća kuna, a cijeli trud na uspostavi novih kriterija upisa u svrhu privlačenja studenata na naše studije, kao i trud uložen u provedbu promotivnih aktivnosti, uspješno su poništeni. Ponovit ću ono što sam već jednom napisao: sve to opravdano potiče sumnju u dobre namjere oktroirane uprave, jer smanjenim brojem upisanih studenata Fakultet gubi dio financijskih sredstava, i što je još važnije, utječe se na brojnost kadra potrebnog za izvođenje nastave na pojedinim studijima, istaknuo je Faber.
Financijski aspekt priče koji Faber spominje odnosi se na subvencije koje Ministarstvo daje za svako popunjeno upisno mjesto. Osim toga, financije fakulteta dolaze i od onih koji bi potencijalno studij upisali uz plaćanje. Na Filozofskom, primjerice, godina studija iznosi 7.200 kuna.
– Time se slabi pozicija našeg fakulteta u odnosu na druge i istovremeno ugrožava zapošljivost i mogućnost napredovanja mlađeg nastavnog kadra. Kad tome dodamo već opisanu namjeru besmislenog otežavanje upisa studenata na diplomsku razinu studija, postaje još jasnije kuda sve to vodi, zaključio je Faber.
Privremeni prodekan kaže da se jesenski upisi ne ‘isplate’
Razgovarali smo i s Krešimirom Pavlinom, privremenim prodekanom za nastavu i studente. Pitali smo ga zašto nisu provedeni jesenski upisni rokovi, kako je to obično slučaj na fakultetima na kojiam ostaje upražnjenih mjesta. Odluku o neodržavanju jesenskih upisa donijela je, kaže, privremena uprava nakon provedene analize. Tom su analizom utvrdili da je ove godine, na ljeto upisano 935 studenata, što je za deset više upisanih nego na oba roka prošle godine. Osim toga, izračunali su, kaže nam, da bi se na studijima gdje je ostalo slobodnih mjesta možda upisalo desetak studenata. Za tvrdnje da bi organizacija jesenskih upisa bila besplatna tvrdi da to nije istina.
– Ova smijenjena uprava Filozofskog prošle godine na jesenskom roku je upisala 60-ak studenata i nisu bili zadovoljni rezultatima. Kazali su da se to baš ne isplati i planirali su dalje ne provoditi jesenske upisne rokove. Ove godine je, tjedan dana prije ljetnih upisa, voditelj upisa Faber dao ostavku. Ja sam besplatno za Filozofski u samo tjedan dana napravio internetski sustav za upisivanje studenata. Ja sam, takoreći, to poklonio Fakultetu. To inače košta. Trebalo bi pitati ove koji kažu da je to besplatno da pitaju neku informatičku tvrtku koliko bi im trebali platiti za takav sustav. Reći da je to besplatno jednostavno nije istina, kazao je Pavlina.
Dodao je i kako rad ljudi koji organiziraju upise također plaćen pa je i zbog toga deplasirano reći da su jesenski upisi mogli biti besplatno organizirani. Zaključio je da bi još tih desetak potencijalno upisanih studenata, da je bilo jesenskog roka, predstavljalo povećanje broja upisanih za tek oko 1 posto, što je beznačajno.
Što se tu, točno, ne isplati?
U ovoj priči dvije stvari ipak valja dodatno pojasniti. Prošle godine za upis na bilo koji studij Filozofskog fakulteta trebalo je položiti prijemni. Prijemni se sastojao od tri dijela, a uključivao je test apstraktnog mišljenja, osnovno logičko zaključivanje i problemske matematičke zadatke. Ove godine tog općeg prijemnog nije bilo. Stoga, kada se uspoređuje broj upisanih studenata prošle i ove godine, ovaj faktor valja uzeti u obzir, budući da je prijemni ispit, koji je ove godine izostao, prošle bio jedan od koraka selekcije studenata.
Prodekan Pavlina rekao nam je da se ne ‘isplati’ organizirati jesenske upise, kao i da oni, zapravo, nisu besplatni. Istodobno, kazao nam je da je on, takoreći, Filozofskom poklonio internetski sustav za upisivanje studenata. To znači da Filozofski ove godine nije imao trošak na online upise u smislu plaćanja internetskog sustava. U nekom drugom scenariju, da je takav sustav naručen od privatne tvrtke, taj trošak bi bio realan, no ove ga godine jednostavno nije bilo.