Ide kaznena prijava protiv 12 studenata zbog muljaža sa studentskim ugovorima: Ovo su detalji slučaja
Direktor poduzeća i 12 studenata kazneno će odgovarati jer su muljali sa studentskim ugovorima. Fiktivne ugovore naplatili su, po solidarnoj odgovornosti od Studentskog centra u Varaždinu, iako studenti plaćeni posao uopće nisu obavljali. Jedna od tvrtki koja je izdavala fiktivne ugovore trebala je, po svemu, biti u stečaju, no 42-godišnji direktor ga nije proglasio. Postoji šansa da će studenti, uz kaznena djela prevare i neistinitog ovjeravanja ugovora svojim potpisom, i prekršajno odgovarati. U tom slučaju im se smiješi i visoka novčana kazna.
Ilustracija: srednja.hr | pozadina Studentski centar Varaždin
Varaždinska policija izvijestila je o slučaju velike prevare sa studentskim ugovorima. Za sve sumnjiče 42-godišnjeg direktora tvrtki sa sjedištima u Zaboku i Splitu. On je, kako navode, od 19. travnja do 15. svibnja s ukupno 12 studenata sklopio ugovore o obavljanju studentskog posla, no čini se da su bili – fiktivni.
Kaznene prijave protiv direktora, ali i studenata
Neistinito je ovjeravao studentske ugovore za poslove koje studenti nikada nisu obavljali. Njima bi novac, posredstvom Studentskog centra u Varaždinu, sjedao na račun. Prema unaprijed dogovorenom sa studentima, 42-godišnji je direktor veći dio isplaćenog novca zadržavao za sebe. Ono što je najbizarnije, novac je studentima isplaćivao sami Studentski centar, temeljem solidarne odgovornosti, i to 106.500 kuna.
Protiv direktora će se, navodi Policijska uprava varaždinska, podnijeti kaznena prijava za kaznena djela prevare i krivotvorenja službene ili poslovne isprave. Ni studenti neće proći nekažnjeno. Protiv njih će se podignuti kaznena prijava za ovjeravanje neistinitog sadržaja, s obzirom na to da su potpisali ugovore, ali i za prevaru.
Policija se posebno osvrće na 22-godišnjeg studenta koji je, sumnja se, počinio prevaru tako što je u dogovoru s direktorom od studenata skupljao isplaćeni novac. Sebi je uzimao proviziju, a ostalo je predavao direktoru firme.
NIJE PROGLASIO STEČAJ
Osim toga, 42-godišnji direktor, trebao je proglasiti stečaj nakon 271 dana blokade, no to nije učinio. Povrijedio je time dužnost u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje pa će mu se suditi i za to kazneno djelo.
Studenti mogu dobiti i novčanu kaznu
Napomenimo da su, uz navedena kaznena djela, studenti koji su sudjelovali u muljaži s ugovorima i prekršajno odgovorni. Prekršajne odredbe propisuje Zakon o obavljanju studentskih poslova koji je donesen 2018., tijekom mandata ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak.
Konkretno, člankom 17. propisano je da će studenti koji svoje ugovore daju drugima kako bi oni na njima mogli zarađivati, biti kažnjeni. Bit će im izrečena zaštitna mjera zabrane korištenja rada preko student servisa u trajanju do jedne godina. Uz to, mogu dobiti i novčanu kaznu u iznosu vrijednosti obavljenoga posla koji je definiran ugovorom, no to ne može biti više od 50.000 kuna.
Studenti svoje ugovore najčešće daju ili prodaju svojim kolegama koji su, primjerice, izgubili studentska prava ili su već došli do limita neoporezivih primanja. No, tehnički, izdavanje lažnih ugovora u korist direktora tvrtki, u ovom slučaju, također može predstavljati prekršaj ovog tipa. Ostaje za vidjeti hoće li, uz kaznena djela, studenti i prekršajno odgovarati.
Kako se vara putem studentskih ugovora?
Iskoristimo ovu priliku i da pojasnimo kako se događaju najčešće prevare putem studentskih ugovora. Najčešće studenti jedni drugima daju ili prodaju ugovore, za određenu proviziju od zarade koja se ostvari na njihovo ime. U tom slučaju netko stvarno obavlja posao, a oštećena je državna blagajna u smislu poreza. U slučaju da onaj koji obavlja posao uopće nema studentska prava, onda je oštećen i mirovinski i zdravstveni sustav za visoke doprinose koji bi se plaćali standardnim ugovorom o radu.
Nekada se prevara odvija putem potpuno fiktivnih ugovora gdje, obično visoko rangirani zaposlenici u firmi, studentima isplaćuju visoke iznose putem studentskih ugovora. Daju im za to neki sitni postotak, a ostatak novca uzimaju sebi. Događa se to u privatnim, ali i javnim poduzećima, što znači da osim države, nekad zaposlenici oštećuju i poslodavce te same firme u kojima rade.
Posljednji tip prevare posebno je sofisticiran. Radi se o fiktivnim ugovorima sa studentima, no umjesto prevarenog poslodavca, prevaren je posrednik, odnosno pripadajući studentski centar. Kada poslodavac ne isplati novac studentima za posao obavljen preko studentskog ugovora, studentski će centar, na zahtjev studenta po solidarnoj odgovornosti uplatiti novac, a onda se poslije sporiti s poslodavcem oko naknade troškova.
