Imat ćemo nastavnički studij matematike na Učiteljskom fakultetu? Dekan PMF-a nije oduševljen idejom
Nastavnici deficitarnih smjerova, poput fizike i matematike, u budućnosti bi mogli studirati na Učiteljskom fakultetu. Najavio je tu mogućnost ministar Radovan Fuchs kao jedno od rješenja manjka nastavnika, barem u osnovnim školama. Mirko Planinić, dekan PMF-a, faksa koji već izvodi takve studije, nije oduševljene ovom idejom. Manjak nastavnika neće riješiti studij niže kvalitete, kazao je, već bolja plaća za nastavnike deficitarnih struka.
Foto: Vanessa Garcia; Pexels
U narednih godinu dana, uza sve procedure, pretpostavimo li maksimalna odugovlačenja i rasprave, dobit će novi Zakon o odgoju i obrazovanju. Sve je još, takoreći, u povojima, barem što se tiče javnosti. Nitko ne zna kako će izgledati taj zakon, što će u njemu biti, što neće, i kolikom će oštricom ministar Radovan Fuchs ići prema sustavu opterećenom višestrukim problemima.
Znaju se samo neke sitnice; primjerice, da će novi propisi jasnije regulirati zaključivanje ocjena kako se skandal iz Klasične gimnazije, ili pak onaj iz XVI. gimnazije, ne bi ponovio. Osim toga, mi smo ovih dana doznali još jednu potencijalnu novost koja se tiče deficitarnih nastavničkih smjerova.
Nastavnički studij fizike i matematike na Učiteljskom faksu?
Konkretno, novim Zakonom o odgoju i obrazovanju moglo bi se dozvoliti da na radna mjesta učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi zaposle osobe koje imaju završene posebne studijske programe. Takvi bi se programi izvodili na učiteljskim fakultetima, ali i drugima koji to organiziraju, a trebali bi biti posloženi na način da polaznicima pruže dovoljno znanja za poučavanje učenika iz osnovnih škola u pojedinim predmetima.
Potvrdili su nam to iz Ministarstva znanosti i obrazovanja nakon što je Fuchs u saborskoj raspravi spomenuo da bi se pitanje deficitarnih nastavničkih studija, uz izdašne STEM stipendije od preko 4.500 kuna, moglo riješiti i posebnim nastavničkim studijima pri učiteljskim fakultetima. Iako način izvođenja takvih studijskih programa nije definiran, iz Ministarstva na naš upit kažu da nema nikakve zapreke da oni ne budu zajednički studijski programi više visokih učilišta.
‘Neće se problem riješiti tako da studij bude niže kvalitete’
Kako se to prvenstveno odnosi na deficitarne nastavničke smjerove poput fizike i matematike, odmah smo za komentar upitali i dekana zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Mirka Planinića. Potvrdio nam je da je upoznat s idejom ministra Fuchsa, ali smatra da ona nema previše smisla. Takvi studiji već postoje pri PMF-u, ali i drugim sveučilištima diljem države.
– Neće se problem riješiti tako da studij bude niže kvalitete nego tako da više cijenimo nastavničko zanimanje iz fizike, matematike i ostalih deficitarnih struka, smatra dekan Planinić.
Kako znamo da Sveučilište u Ljubljani pri tamošnjem Pedagoškom fakultetu provodi upravo nastavničke programe kakve spominje ministar Fuchs, dekana PMF-a pitamo što misli o tome i postoji li mogućnost da upravo takve studije ustrojimo u Hrvatskoj.
– U Ljubljani su se tako odlučili još prije rasta IT industrije zbog lokalnih razloga i broja nastavnika iz fizike i matematike na Učiteljskom fakultetu. U Zagrebu nema dovoljno kadrova iz fizike i matematike na Učiteljskom fakultetu i nema smisla eksperimentirati jer i tamo se može desiti da neće biti studenata i da nakon što malobrojni završe odu u IT sektor koji nudi daleko bolje plaće, pojasnio je svoj stav Planinić.
‘Treba povećati plaće nastavnika deficitarnih struka’
Dekan ne misli da bi neki novi programi na učiteljskim fakultetima bili privlačniji budućim studentima, ako bi zadržali jednaku razinu i kvalitetu kao nastavnički studijski programi koji postoje na PMF-u. Na njihovim nastavničkim studijima, kaže nam Planinić, već sudjeluju nastavnici pedagoškog fakulteta u onim predmetima koji su dio njihove struke.
To su, nabraja, psihologija odgoja i obrazovanja, pedagogija, didaktika. Na istim studijima fizičari s PMF-a predaju fiziku, objašnjava, što je njihova struka. Deficitarnost nastavnika, odlučan je Planinić, nije uzrokovana kvalitetom studija, nego činjenicom da su plaće nastavnike izuzetno niske, a njihov položaj u društvu degradiran.
– Zbog toga učenici koji su izvrsni iz matematike i fizike češće odabiru studije koji im garantiraju i par puta veća primanja (IT sektor). No problem je također da u mnogim školama, posebice izvan najvećih gradova, fiziku predaju nefizičari, baš zbog nedostatka nastavnika. Time se kvaliteta nastave u školama, a interes za fiziku smanjuje, što dodatno smanjuje broj kandidata za buduće nastavnike fizike, komentira dekan zagrebačkog PMF-a.
Rješenje vidi u povećanju plaća nastavnika iz deficitarnih struka. Liječnici su, kaže, taj problem riješili kad su shvatili da postoji manji interes za radna mjesta liječnika opće prakse u manjim sredinama. Nakon što su im povećane plaće našlo se liječnika koji tamo žele ići raditi.
– U slučaju da svim nastavnicima dignemo plaće opet će interes biti veći za lakše struke pa nećemo riješiti problem nastavnika deficitarnih struka, zaključuje Planinić.
