Imenovani novi članovi etičkog savjeta zagrebačkog sveučilišta, jedan dekan upozorio na problem
Od novoizabranih članova Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu, tijela koje, između ostalog, savjetuje rektora oko etičnosti ponašanja, nitko se u svojim radovima eksplicitno ne bavi etikom. Na to je ukazao dekan Pravnog Ivan Koprić, a i sami smo provjerili da je to tako. Rektoru je dovoljno, tvrdi, da su predloženi kandidati pokazali spremnost i volju za rad u Etičkom savjetu. Makar se oni bave poviješću, pedijatrijom, vrenjem, prometom ili kemijom, nerijetko uz mali broj citata.
S lijeva na desno: Tomislav Rožić (FPZ), Snežana Miljanić (PMF), Ivan Obadić (Pravo), Nenad Malović (KBF), Damir Stanzer (PBF) | foto: stranice fakulteta
Etički savjet Sveučilišta u Zagrebu ima novi sastav od devet članova i isto toliko zamjena. Novoizabrani članovi su Ivan Obadić s Pravnog fakulteta (predsjednik), Ernest Bilić s Medicinskog fakulteta, Damir Stanzer s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Nenad Malović s Katoličkog bogoslovnog fakulteta, Tomislav Rožić s Fakulteta prometnih znanosti, Josip Zanki s Akademije likovnih umjetnosti, Snežana Miljanić s PMF-a, Tatjana Klarić Beneta iz ureda Sveučilišta te studentica Fakulteta hrvatskih studija Korina Žagar. Tijelo je to koje imenuje rektor na prijedlog Senata na četiri godine. Većina članova su profesori, ali Etički savjet mora imati i člana iz reda studenata te drugih zaposlenika, propisuje etički kodeks sveučilišta.
Koprić ukazao da se novi članovi ne bave etikom u svojim radovima
Njihovo imenovanje na sjednici Senata početkom srpnja nije baš prošlo posve glatko. Kako stoji u zapisniku sjednice, novi savjet imenovan je s tri suzdržana glasa, a za riječ se javio dekan Pravnog fakulteta Ivan Koprić. Primijetio je da među predloženima nisu oni koji se bave etikom u znanstvenom i stručnom radu. Spomenuo je i pitanje ravnopravnosti spolova. U novom savjetu od devet članova samo su tri žene.
– Istaknuo je da bi bilo korisno uključiti autore udžbenika o etici, koji nisu uvršteni u prijedlog. Na kraju, dekan Koprić je izrazio nezadovoljstvo što tijekom dugog razdoblja konzultacija nije bio upitan za prijedloge kandidata sa svog fakulteta. Smatra da je bilo dobrodošlo poslušati prijedlog dekana, iako možda ne bi bio prihvaćen, piše u zapisniku.
Odgovorio mu je rektor Stjepan Lakušić. Pojasnio je da su prijedloge kandidata za Etički savjet primili od Vijeća područja s kojima su komunicirali prorektori. Naglasio je da su prijedlozi temeljeni na komunikaciji i konsenzusu unutar Vijeća.
– Dodao je da su predloženi kandidati pokazali spremnost i volju za rad u Etičkom savjetu, te da su svi oni odabrani na temelju svog angažmana i doprinosa u svojem svakodnevnom radu, uključujući nastavni i znanstveni rad te sudjelovanje u javnim raspravama. Zaključio je da je trenutni prijedlog kandidatkinja i kandidata rezultat iscrpne evaluacije i da su oni, prema njegovom mišljenju, sposobni ispuniti zadatke Etičkog savjeta. Rektor je napomenuo da se u ovakvim situacijama često javlja želja za uključivanjem, ali da je važno da se rad Etičkoga savjeta temelji na stručnosti i predanosti, odgovor je Lakušića na Koprićevo javljanje.
Izabrani članovi doista se bave svime i svačim, ali etikom – ne
I sami smo provjerili čime se u znanstvenom radu bave novi članovi Etičkog savjeta. Ivan Obadić s Pravnog fakulteta, izabrani predsjednik tog tijela, nerijetko u javnosti progovara o akademskim temama poput programskih ugovora ili ocjenjivanja profesora, a inače je na Katedri za opću povijest prava i države. Radovi su mu prema Google Scholaru citirani 84 puta, a među njima su i oni povijesni jer je Obadić završio i studij povijesti. Izrijekom se u radovima ne bavi etikom. O njemu smo pisali kada je zagrebačko sveučilište objavilo njegovu knjigu kritike Fuchsovog Zakona o visokom obrazovanju od 729 stranica.
Ernest Bilić s Medicinskog je pedijatar, pročelnik Zavoda za pedijatrijsku hematologiju i onkologiju KBC-a Zagreb, a primjerice za Laudato.hr svjedočio je o liječenju djece od teških malignih bolesti i vlastitoj vjeri. U svojim radovima, prema Google Scholaru citiranima 582 puta, bavi se dakako pedijatrijom. Damir Stanzer s PBF-a, gdje je u Laboratoriju za tehnologiju vrenja i kvasca, u svojim radovima bavi se upravo tom tematikom. Citiran je 988 puta, pokazuje Scholar. Autor je knjige ‘Mjerenje hrvatske znanosti 2022.’, a pisao je i za sveučilišni list Universitas.
Nenad Malović s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u radovima se bavi filozofijom politike, filozofijom spoznaje, vjerom i znanjem. Jedan je od autora rada ‘Autonomija etike i naturalističke vrline’ iz 2015. U opisu rada stoji da se iznose argumenti zašto treba prihvatiti moral koji je neovisan o vjeri. Ima i rad pod nazivom ‘Ljudsko dostojanstvo između znanosti i svjetonazora’. Na Scholaru je citiran 50 puta, a već je bio član Etičkog savjeta. Tomislav Rožić s Fakulteta prometnih znanosti tamo je na Zavodu za transportnu logistiku. Scholar kaže da je citiran 207 puta, a bavi se unutarnjim terminalima i temama javnog ili intermodalnog prijevoza. Josip Zanki s Akademije likovnih umjetnosti je likovni umjetnik koji nije zaveden u Google Scholaru. Doktorirao je na studiju etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom u Zagrebu.
Snežana Miljanić sa Zavoda za analitičku kemiju PMF-a citirana je 1.248 puta prema Scholaru. Na stranici fakulteta stoji da je područje njezina znanstvenog istraživanja infracrvena i Ramanova spektroskopija. Korina Žagar je studentica, a Tatjana Klarić Beneta navedena je na stranicama Sveučilišta kao stručna suradnica u Uredu glavne tajnice.
Novi članovi i zamjene Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu | screenshot: unizg.hr
Ako netko ima žalbu na mišljenje etičkog povjerenstva fakulteta, javlja se Etičkom savjetu
Etički savjet, objašnjeno je na stranicama Sveučilišta, tijelo je savjetodavne uloge koje ima značenje drugostupanjskog tijela putem žalbi na mišljenja etičkih povjerenstva sastavnica. U etičkom kodeksu stoji i da im je zadaća jedinstveno tumačenje tog dokumenta, koordiniranje etičkih povjerenstva sastavnica te usmjeravanje sveučilišta na unaprjeđenje etičkih standarda. Pritom savjetuju rektora i sveučilišnu zajednicu, izučavaju razvoj etičkog standarda, a sjednice održavaju najmanje triput u semestru.
Svake godine objavljuju svoje izvješće o radu. U onom posljednjem iz akademske godine 2022./23. stoji da se na sjednicama Etičkog savjeta raspravljalo o petnaest predmeta. Provedena je anketa među fakultetima koja je pokazala da je primjerice svoje etičke kodekse donijelo 13 do 34 sastavnica. Kao izazovi u etičkim tijelima navedeni su nedovoljna zainteresiranost ili suradnja sudionika, anonimnost prijava u kojim nije moguće uvijek utvrditi točnost navoda te nedostatak razumijevanja procedura i pravila. Zbog toga se preporučuju dodatne edukacije.
