[Infografika] Studentica otkrila koliko vremena dnevno Hrvati potroše na ispijanje kave

Mnogi se slažu da kava donosi mnoštvo pozitivnih posljedica za zdravlje, posebice zbog njene uloge u zaštiti od srčanog i moždanog udara. No, koliko vremena studenti provedu ispijajući kavu u kafićima s prijateljima? Ili se to možda češće odvija kod kuće s kavom iz supermarketa tijekom rokova? Odgovor nam stiže s istraživanja koje je napravljeno na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Flickr

Najviše kave popiju stanovnici Nizozemske s oko 2.5 šalica kave na dan, dok se Hrvatska i susjedne zemlje, poput Bosne i Hercegovine te Slovenije, nalaze među dvadeset najvećih potrošača kave u svijetu. Naime, kavu najviše konzumiraju studenti, točnije mladi u dobi od 18 do 24 godine, a u stopu ih prate umirovljenici.

Istraživanje je radila studentica Tatjana Naglić 2013. godine u svrhu izrade diplomskog rada na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Koristeći online anketu, preko 317 ispitanika je pratila ponašanje potrošača u kupnji kave te glavnim motivima za njenu konzumaciju. Cijelo istraživanje dostupno je na Hrčku pod nazivom ‘Utjecaj sociodemografskih obilježja potrošača na ponašanje u kupnji i konzumaciji kave’.

Kava služi za brži početak dana

Ispitanici kao glavni razlog za preferiranje ovog napitka ističu svojstvo kave da ih razbudi, a blizu je broj i onih koji kavu ispijaju iz navike. Mnogi se nakon jutarnje kave osjećaju bolje i energičnije, dok dio ispitanika čak uzima kavu i za smirenje, ili zbog bolje probave.

U Hrvatskoj se nudi šarolik izbor napitaka koji sadrže kavu poput “turske” kave, espressa, filter kave, instant kave i svih vrsta mješavina kave poput cappuccina, 2u1, 3u1, 4u1 kava te ledene kave. Upravo zbog tog širokog izbora, razlikuju se i ukusi od pojedinca do pojedinca, no ipak ne previše.

Skoro polovica ispitanika preferira “tursku” kavu, iduće mjesto zauzima espresso, da bi jako mali broj podržavao filter kavu.  Zanimljivo je da se pokazalo kako muškarci najčešće odabiru espresso kavu jer ne znaju što bi drugo pili, dok žene u većini piju tursku kavu. Što se tiče ovisnosti, nešto više od polovice ljudi smatra da nije ovisno o kavi, gdje se žene smatraju značajno većim ovisnicima nego muškarci.

Stariji ljudi su vjerniji svojoj omiljenoj kavi

Najveći broj ljudi svoju kavu kupuje u trgovini, najčešće u supermarketima. No, što se događa kad brend ili vrsta kave koju preferiramo nije dostupna na policama? U tom slučaju se načini razmišljanja kod osoba u 20-tima i 50-tima uvelike razlikuju – čak 60% mladih će kupiti neku drugu kavu, dok će u istom slučaju 60% osoba starijih od 50 odustati od kupovine kave ili otići u drugu trgovinu.

Slična situacija se javlja i u kafićima gdje je mladima naizgled u potpunosti svejedno koju vrstu kave piju pa će radije birati nešto drugo s cjenika nego promijeniti kafić. S druge strane, starije osobe opet ostaju vjerni svom izboru pa će se u slučaju da kafić ne nudi ono što traže, njih 20% ustati i otići, zajedno sa samo 3% mladih.

Kava se najčešće pije kod kuće ili na poslu

Pokazalo se da najviše ispitanika pije jednu ili jednu do dvije šalice dnevno kave, gdje je razlika opet najuočljivija između dobnih skupina, a nezaposlenost također igra ulogu. Stariji i zaposleni ispitanici konzumiraju više šalica kave dnevno u odnosu na mlade i nezaposlene ispitanike.

Ako ste i vi dio prosjeka od maksimalno dvije šalice dnevno, slobodno nastavite tako. Gornja granica za unos kofeina po danu je 400 miligrama ili 0.4 grama što odgovara četiri šalice kave, no moramo obratiti pozornost i na vrstu kave koju pijemo jer ne sadrže svi napitci istu količinu kofeina. Turska kava prednjači s oko 150 mg, espresso i cappuccino znaju imati upola manje, dok Coca-Cola, čaj, tamna čokolada, Red Bull i slične namirnice također sadrže kofein.

Kavu najčešće pijemo kod kuće i to jednom ili više puta dnevno, gdje muškarci nešto rjeđe pripremaju kavu kod kuće odmah nakon buđenja za razliku od žena. Tijekom dana je glavno mjesto za ispijanje kave fakultet ili posao što prakticira polovica ispitanika, a čak 85% njih to radi za vrijeme jutarnje ili popodnevne pauze.

Kava za van se u svakodnevnim užurbanim situacijama čini kao korisna alternativa, no pokazalo se da jedva 1 osoba od 10 na dnevnoj ili čak mjesečnoj bazi uzima takvu vrstu kave. Preostali kavu za van uzimaju tek nekoliko puta godišnje ili ju uopće ne konzumiraju, a mladi u 20-tim i 30-tim godinama to rade češće nego stariji ljudi.

Kafići se posjećuju nekoliko puta mjesečno

Više od polovice ispitanika pije kavu u kafićima pri čemu velik broj njih to čini u društvu s prijateljima ili rodbinom. Tada se najviše i prilagođavamo odabiru drugih pa je veća vjerojatnost da ćemo naručiti ono što preferiraju članovi grupe. Također, vrlo rijetko ćemo inzistirati na promjeni kafića ako naša omiljena kava nije u ponudi.

Kod odabira kave, oni koji češće zalaze u kafiće za svoju dnevnu dozu kofeina će inače piti espresso ili druge mješavine kave poput cappuccina i ledene kave. “Turska” kava zahtjeva više posla te se pije kod kuće gdje si sami možemo prilagoditi količinu koju želimo, dok na poslu ili u kafiću dobivamo kavu iz aparata koja nije baš toliko ukusna kao prava domaća kava.

Kad bismo željeli dobiti grubi odgovor na pitanje iz naslova, uzeli bismo vrlo široke pretpostavke zanemarujući navike različitih dobnih skupina. Ako pretpostavimo da prosječna osoba pije jednu kavu dnevno 15 minuta, onda u godini na to potroši oko 90 sati. Kad tome dodamo prosječnu starosnu dob u Hrvatskoj od 78 godina i pretpostavimo da smo počeli piti kavu sa 15 godina, dolazimo do saznanja da smo u životu potrošili 240 dana na konzumiranje kave.

Iako je istraživanje provedeno na svega 300 ljudi, pokazuje da kod ispijanja kave težimo što prije dobiti kofein koji priželjkujemo te da jako mali broj ljudi pije kavu iz ljubavi prema gorčini napitka. Na koncu, bez obzira na mjesto gdje ju piju i kako ju pripremaju, stanovnici Hrvatske su pravi ovisnici o kavi i njenim čudotvornim učincima, a pogotovo studenti u kriznim situacijama poput ispitnih rokova.