[Intervju] Iz zagrebačkog SC-a progovorili o nejasnoćama i nepravilnostima u provedbi natječaja
Tijekom provedbe natječaja Studentskog centra u Zagrebu pojavila su se brojna nerazriješena pitanja. Analizom službenih dokumenata otkrili smo da zagrebački SC i MZOS nemaju usklađene pravilnike, a i u praksi se ne poštuju sve odredbe. Preuređenje ‘Cvjetnog’ i ‘Save’ dodatno je zakompliciralo cijelu situaciju, a legalne zamjene subvencija za mjesto u domu studenti su iskoristili pa su u toj strci ponešto i zaradili. Kako bi otkrili što se točno događa, kada će se i kako riješiti svi problemi prošli smo petak razgovarali s pomoćnicom ravnatelja za smještaj SC-a Ružicom Rajšić, koja se ovim poslom bavi već 13 godina.
pomoćnica ravnatelja za smještaj Ružica Rajšić, foto: Anton Mezulić|srednja.hr
Iz SC-a doznajemo kako je zagrebački Studentski centar odlučio biti jako liberalan prema studentima. Ostvarili su kvalitetnu suradnju sa Studentskim zborom Sveučilišta u Zagrebu. U Povjerenstvu za prigovore od pet članova tri su predstavnika studenata. Ističu nam kako su se za ovaj pristup odlučili jer su oni tu zbog njih, ali i da tu slobodu neki iskorištavaju.
Maksimalno su im izašli u susret pa su studentima dopustili da se nakon objave rezultata predomišljaju žele li dom ili ipak subvenciju. Prema informacijama koje smo dobili iz više izvora, kandidatima koji su osigurali pravo na smještaj ili naknadu dozvoljeno je da se i međusobno dogovaraju s kim će mijenjati mjesto u domu za subvenciju pa ima i onih koji uz mjesečnu naknadu od kolega traže i po nekoliko stotina kuna.
Dok nam je nekoliko osoba potvrdilo da su uspješno napravili zamjenu s osobama s kojima su se dogovorili te su nam poslali i obrasce na kojima se vidi s kim su se mijenjali, pomoćnica ravnatelja za smještaj Ružica Rajšić tvrdi kako SC nikome nije rekao da studenti mogu sami naći kandidate.
Pomoćnica ravnatelja za smještaj je istaknula kako ne može vjerovati da bi netko zarađivao na prodaji soba koje nisu njihove te je pozvala sve mlade na odgovornost i da prijave osobe koje zarađuju na svojim mjestima u domovima.
Osim toga, ističe kako Studentski centar u Zagrebu zbog velikog posla oko natječaja ne može provesti odredbe MZOS-ovog pravilnika pa će konačna lista, prema kojoj se zapravo treba provoditi useljenje, biti objavljena tek kada se svi smjeste u svoje sobe.
Problem su i učenički domovi, koji bi studente prema Ministarstvu trebali useljavati s obzirom na rang listu SC-a, a Rajšić ističe kako oni u realnosti imaju autonomiju.
Zbog cijele situacije ispaštat će i brucoši, koji će morati platiti smještaj za cijeli rujan, iako im većini obaveze počinju tek u listopadu. Iz SC-a nam objašnjavaju kako svaki dobar domaćin mora voditi brigu i o vlastitim financijama, ali da su raniji rok useljenja stavili i kako bi mogli što prije objaviti konačne liste.
Pročitajte cijeli intervju i saznajte sve što vas je zanimalo oko natječaja za domove u Zagrebu.
Što je s konačnom listom studenata koji su ostvarili smještaj u studentskim domovima? Zašto ona nije objavljena nakon odluke Povjerenstva za prigovore, kao što se trebalo napraviti prema Pravilniku MZOS-a?
Mi sada čekamo da nam se dostavi popis vrhunskih sportaša, studenata s razmjene i osoba koje preko MZOS-a osiguravaju smještaj pa da možemo oduzeti iz ukupnog kapaciteta mjesta koja će se popuniti mimo natječaja. Tek onda možemo vidjeti koliko točno imamo praznih soba, spustiti bodnu crtu za dom i popuniti sva ostala mjesta.
Na temelju dosadašnjeg iskustva ostavili određen broj mjesta. Ali smo sa svima komunicirali, zamolili za suradnju sve tri institucije koje šalju izravna prava, da imaju razumijevanja prema studentima i da ne čuvamo u rezervi ta mjesta, nego da nam dostave točan broj i popis ljudi koje trebamo useliti, da bi mogli adekvatno popuniti. Evo danas (op. petak) smo spustili bodnu granicu jer nam je ostalo jedan broj mjesta da bi se moglo ići dalje. Znači čekamo još kako će se kretati useljenje Erasmusa.
Osim toga, konačnu listu nismo objavili i zbog studenata brucoša koji su nam se javili za natječaj, a još čekaju rezultate upisa u jesenskom roku. Morate i njima ostaviti određen broj mjesta. Ima i studenata su bili na razmjeni ili slično, zatim prelaznika s preddiplomske na diplomsku razinu. On se u našem natječaju prijavio kao redoviti student, ali ako se sada kada završe svi jesenski rokovi ne upiše kao redoviti student diplomske godine on nema pravo na smještaj bez obzira na ostvareno pravo po broju bodova. Tako da se sve te liste još na neki način slažu, ali nikome, posebno nama nije u cilju ostaviti krevete za nekoga čuvati ili nešto, nego dati studentima na korištenje maksimalan kapacitet, kad je već ove godine ostalo oko 4 i pol tisuće studenata bez smještaja.
Mi smo već pisali o tim listama koje morate objaviti i u Pravilniku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta piše da se prema konačnim listama treba provesti useljenje, a u praksi ispada da se useljenje radi prema privremenim listama?
Ne možemo reći konačan broj bodova je taj i taj, kad će doći do pomicanja tog broja bodova, s obzirom na to da se neće svi useliti ili slično. Ministarstvu smo poslali privremenu listu studenata koji su sudjelovali u natječaju i kome je odobren smještaj, sukladno tom njihovom Pravilniku. Još uvijek nam se javljaju studenti, dolazi određen broj molbi osoba koje se nisu natjecale iz određenog razloga, bili su na Erasmusu, bili su bolesni ili slično. Još će se povećavati broj sudionika u natječaju.
U članku 20. piše da Povjerenstvo za rješavanje prigovora razmatra i donosi odluku o prigovorima te na temelju toga utvrđuje i konačnu rang listu prema kojoj Studentski centri utvrđuju pojedinačno pravo na smještaj ili pravo na subvenciju smještaja i o tome izvješćuju studente, studentske i učeničke domove. S obzirom na to da je zagrebački SC useljavao studente već prema listi koja je objavljena prije odluke Povjerenstva i sada nam objašnjavate kako novu listu možete objavljivati tek nakon što se svi usele u dom, znači li to da MZOS-ov Pravilnik nije realan?
U MZOS je do sada otišla privremena lista. Objasnila sam vam koja je metoda rada i što se sve događa. To je i u životu tako. Nemam što govoriti, nego jednostavno je u životu tako. Na koji način formirati tu listu? Jedino da napravimo listu i kažemo to je konačna i ostalo nam je 300 mjesta. I onda ćete pitati zašto mi čuvamo tih 300 mjesta. A mi ćemo odgovoriti, zato što smo objavili konačnu listu i 300 mjesta će ostati prazna cijelu godinu. Je li to pošteno?
Jeste li tražili da se izmjeni Pravilnik?
Pa vjerojatno će se sljedeće godine, kada se bude usvajao novi Pravilnik, uvrstiti promjene. Poslala sam gospođi iz MZOS-a očitovanje na vaš upit koji ste poslali. Ova privremena lista je otišla 17. kolovoza i u elektroničkom i u pisanom obliku.
Vi ste i u HRT-ovoj emisiji spomenuli da će se konačna lista objaviti tek kada prođu sva useljenja i kada budu potpisani svi ugovori, a u pravilniku stoji da se pravo na smještaj ili subvenciju stječe prema listi koju utvrđuje Povjerenstvo za rješavanje prigovora nakon što donese odluku o njihovom prihvaćanju ili odbijanju?
Ovi koji su sada prema privremenoj listi dobili dom ili subvenciju, oni su stekli pravo na smještaj i nadoknadu. Za njih je to konačno. Ali ispod te crte, što sada reći ako nam je ostalo ovih pedesetak mjesta. Zato smo spustili bodnu granicu i ako opet svi ne usele pa neću čuvati još 30 mjesta.
Zašto još 30 ili 50 ljudi, bubam brojke, zašto oni ne bi uselili. Ja osobno, dok vodim smještaj, ne mogu stajati iza činjenice da imam prazna mjesta, a da studenti nisu uselili na ta mjesta. Meni je to apsurd postojanja Studentskog centra i domova uopće. Mislim, mi ostavljamo slobodna mjesta za Erasmus studente i slično, ali za njih znamo da će se i kada ona popuniti.
A koliko ste praznih mjesta ostavili za studente kojima se odobri žalba?
Pa to se vrti negdje oko 150 mjesta za žalbe. S tim da je važno naglasiti kako pozitivno riješena žalba ne znači nužno da student dobiva i dovoljan broj bodova za smještaj, nego da su mu prihvaćeni argumenti zbog kojih se žalio, ali u sustavu bodova možda mu još uvijek fali određen broj bodova.
Mi smo dosta fleksibilni prema prigovorima studenata. Kada recimo iz nekog razloga student preda nepotpunu dokumentaciju onda mu je Povjerenstvo prihvati. To su te neke stvari oko kojih uvijek moramo vagati koliko ćemo gledati kroz prste studentima. Zato je i dobro da su u Povjerenstvu za prigovore tri predstavnika studentskog zbora i dva predstavnika u smještaju, znači to su u pravilu upravitelji ili pomoćnici.
I na svakom okupljanju donesu se određene smjernice što će se eventualno prihvaćati ili se neće prihvaćati. Tako da uvijek postoji sa strane Studentskog centra liberalan odnos prema studentima. U vrijeme natječaja dozvoljavamo da nam se šalju dopune čak i poštom, što nam dosta otežava cijeli posao jer nakon završetka natječaja imamo veliki broj dokumenata za nadopunu pa trebaš naći cijeli predmet, trebaš vidjeti na što je mislio s tim papirom i tako dalje. I onda im uz to dozvoljavamo da šalju i Povjerenstvu u prigovore dokumente koji im fale. Ali eto, išlo se malo liberalnije, posebno ove godine, zbog tih smanjenih kapaciteta. Ai to studenti malo i iskorištavaju onda.
Sada se cijela situacija zakomplicirala zbog takvog pristupa?
E sad trebalo bi krenuti prema mladim ljudima da jednostavno shvate da moraju u vrijeme natječaja donijeti sve dokumente. A ne u vrijeme natječaja reći ja nisam pročitao. Znam da je to dug natječaj zato smo ove godine odlučili izvući i neka najčešća pitanja kako bi olakšali studentima razumijevanje svih njihovih obaveza.
Žalbena komisija svejedno oprašta greške i prihvaća nadopunu, jer da to tako ne radimo oni bi se odmah žalili da nisu dobili mjesto u domu jer im nismo prihvatili žalbu, a oni nemaju primanja, roditelji su im siromašni i slično. Iako je njihova krivica i u vrijeme natječaja nisu predali sve dokumente.
Kako bi studentima izašli u susret omogućili ste i legalne zamjene subvencija za smještaj i obrnuto. Može li se to još legalno napraviti? Kako to da ste odlučili studentima dopustiti da se sami dogovaraju oko toga te da predlažu s kim se žele mijenjati?
O tome smo razgovarali i jučer (op. četvrtak) smo Don Stojić i ja bili u emisiji na HRT-u. Na svaki način smo predvidjeli što bi studenti mogli htjeti. Mislila sam da će studenti pokazati jednu svoju humanost i dozu prijateljstva jednog prema drugom. Odatle je krenula ta alternativa zamjene doma za subvenciju. Jer vi znate da se na natječaj za smještaj mogu prijaviti svi studenti koji ne žive u Zagrebu. To znači da mjesto mogu dobiti i iz Siska, Karlovca, Samobora i slično. I sada unutar ovih 2.500 tisuće ima jako puno studenata, nemamo još točnu analizu, koji su iz tih okolnih mjesta.
Mi smo očekivali da će oni biti korektni pa da će se među njima naći studenti koji su upisali diplomsku razinu i imaju svega dva ili tri puta tjedno predavanja te da će umjesto mjesta u domu uzeti subvenciju i tako omogućiti nekome iz udaljenijih gradova i mjesta da ostvari pravo na smještaj u domu već od rujna ove godine. SC nije očekivao da bi studenti mogli iskoristiti tu priliku i tražiti i financijsku naknadu pri zamjeni smještaja, iako se već godinama ilegalno prodaju sobe u domovima?
Nitko me ne može uvjeriti da je to normalno i ne mogu shvatiti studente da oni mogu prodati nešto što nije u njihovom vlasništvu. On ga može koristiti, ali ne može ga unovčiti . Ali što mi je još gore da nitko od studenata koji daju novce za to nije došao i rekao, ili su se mogli zajedno udružiti pa reći, evo mi znamo da se to i to događa.
Pa ako mi ne reagiramo onda ćemo mi biti ti koji su neprofesionalci i onda nas ispljujte i radite s nama što hoćete. Ali kažem, jedini način za sprječavanje prodaje je redovita inspekcija po sobama. Svaki dan kucati na vrata soba nama formalno nije problem, ja ću sutra dati nalog da upravitelji svaki dan provjeravaju, ali ja mislim da 99 posto studenata legalno živi u domu i ne bi ni meni bilo ugodno da me svaki dan netko budi na vrata sobe.
Ali i dalje nam nije jasna odluka da se studenti mogu međusobno dogovarati oko zamjene domova i subvencija?
Ne međusobno, oprostite, ja nisam rekla međusobno dogovarati. Da sada vi kažete ustupit ćete mjesto meni, ne, nego studenti su morali ispuniti obrazac o zamjeni prava u natječaju pa bi mi nakon što smo dobivali zahtjeve određivali tko će gdje.
Nitko njima nije rekao da oni sami mogu tražiti s kim se poimence žele mijenjati. To da studenti objave na Facebooku kako traže osobu s kojom će mijenjati svoje mjesto u domu za subvenciju pa traže od njih i novčanu naknadu to mi je i jučer rekao novinar na HRT-u.
Znači, nikome od studenata nije rečeno da mogu sami naći s kim će se mijenjati. Mi smo im rekli da se mogu prijaviti ako žele odustati od doma i uzeti subvenciju ili obrnuto. Tako su nam i pisali na mail: Ja Ivan taj i taj, dobio sam subvenciju i ja bi želio useliti u Stjepan Radić. I onda mi vidimo koliko ima gdje mjesta pa odredimo tko se sve može mijenjati. Ne možemo mi svima udovoljiti, jer osim kapaciteta moramo poštivati i muško-ženski odnos soba.
A je li se dešavalo da se recimo neki Ivan javio i rekao: Ja Ivan želim umjesto mjesta u domu subvenciju i želim se zamijeniti s Goranom?
To ne znam, sad ja nisam te mailove čitala, možda je i bilo. Ne mogu govoriti da su dolazili takvi mailovi, to moram pitati i provjeriti.
Nama je nekoliko studenata potvrdilo da su u obrascu SC-a za zamjenu navodili s kim se žele mijenjati pa da su i točno s tim osobama koje su naveli i dobili zamjenu. A uz to su izvan službenog obrasca dogovorili i cijenu koju moraju platiti kako bi s kolegom dogovorili zamjenu subvencije za dom. Vi tvrdite da se to nije radilo?
A zašto ovaj koji je to napravio nije došao i rekao, ja moram platiti ovome jer mi on izlazi u susret. Pa evo možda je i to bilo jedno razmišljanje, možda će se oni sjetiti pa reći, zašto bi ja platio nekome par tisuća kuna da bi on meni ustupio svoje mjesto. Ajmo i tako. Zašto mi to nitko nije došao reći? Išla sam dobronamjerno da će studenti biti pošteni i prijateljski nastrojeni.
Čula sam ja isto jednu priču, spominjem to u kontekstu one mogućnosti legalnog ilegalca. Pa mislim da će studenti kao dva prijatelja reći, uzet ću svoga prijatelja neka povremeno prespava kod nas pa ako je cijena 300 kuna u Stjepanu Radiću, onda ću plaćati 150 kuna i nas tri ćemo se skupiti tamo na tri mjeseca. To je u naše vrijeme bilo normalno da se tako studira i nekada je bilo na tisuće ‘legalnih ilegalaca’.
Dođu dva prijatelja i kažu, mi ćemo uzeti trećeg i prihvatit ćemo ga da bude legalni ilegalac. Plaća pola cijene, on sebi osigura pomoćni ležaj i može tu biti kada dođe kontrola. Ali onda se ne bi smjelo događati da inspekcija po tri puta dolazi u kontrolu pa da nikad nema trojice, nego su uvijek dvojica pa da uzme i nadoknadu zato što koristi to treće mjesto.
U vrijeme kada sam ja prije puno godina bila na fakultetu, to je bila normalna stvar da tako funkcioniraju studenti. A danas je normalno da studenti za svaku uslugu traže nadoknadu i rade biznis s nečim što nije njihovo. A on ovako oštećuje i državu jer ne plaća niti porez, a kamoli to što prodaje ono što nije njegovo.
Nije mi jasno da nisam dobila ni jednog studenta koji je morao kupiti zamjenu pa da je rekao ja sam morao platiti to i to i odakle njemu pravo da on od mene uzima novce. Nisam dobila nikoga s takvom pritužbom. Voljela bih čuti jednoga kojem se to dogodilo. Mi moramo ostvariti suradnju. Uprava SC-a i zaposlenici Studentskog centra nisu neprijatelji prema studentima nego mi smo tu zbog njih i ja stalno ponavljam, student je kod nas uvijek u pravu. Normalno ako poštuje pravila, domski red i sve ostalo.
Mi smo jako fleksibilni i mogu na tisuće točaka pronaći gdje naša fleksibilnost graniči s već realnim osnovama življenja. Ali svakoga tko god želi bilo što čuti pokazat ću bilo koji dokument, objasnit ću što i tko, ali ne mogu tolerirati to studentsko podržavanje nečega što onda mi moramo pravdati, dok studenti ne žele sudjelovati s nama da mi to spriječimo. To ne mogu shvatiti, moj mozak to ne može shvatiti. Možda sam bedasta, vjerojatno i jesam, ali ja ne znam koga brane ti studenti koji nam ne žele otkriti ljude koji prodaju sobe u domovima.
Pozivam ih neka dođe svatko pojedinačno i neka nam napišu što se dogodilo. Bilo je slučajeva, tijekom godine se pojavi mail ili bilo kakvo pismo i nikada se nije dogodilo da se nije reagiralo. Ali ako netko uzima od mene novce za nešto pa ja ću probati riješiti i neću vama dati novce da bi koristila nešto što nije vaše. I ove sam godine svima rekla da će bit kontrole, češćih kontrola. I onda će biti plakanja kada studenti dobiju iseljenje iz doma za svo vrijeme studija.
A kakva je kazna za studente koji ilegalno prodaju mjesto u domu? Dobivaju li oni prekršajnu ili kaznenu prijavu ili neku novčanu kaznu?
Nema novčane kazne i ne može se tretirati prekršajno ili kazneno već je to samo protivnom našem Pravilniku. Čak su predstavnici studenata ove godine predlagali da to bude sankcionirano na nivou Sveučilišta. Novčano je teško kazniti nekoga tko je prodao doma. On će nestati i više se nikada neće pojaviti. A mi ga kasnije kao slobodnog građanina ne možemo teretiti za nešto jer nemamo dokaz za to.
Kada uhvatite studenta koji je kupio sobu vi lako možete saznati tko mu je prodao mjesto u domu preko konačne rang liste?
Da, ali što mi možemo. On se više ne pojavi nikad. Nama samo teče njegov dug. Mi njega moramo riješiti. Znači uhvatimo ga evo danas, 18. rujna da je nekom ustupio dom. I ovaj tko je uzeo dom njega možemo kazniti, on je jadan kupio i još ćemo ga kazniti i dobit će iseljenje za sve vrijeme studija. A onaj koji je prodao, on se više neće nikada pojaviti.
Ali njega možete svejedno kazniti s obzirom na to da imate imena ljudi i tko bi trebao biti u kojoj sobi?
On u teoriji dobije tu kaznu ali se više neće tako i tako pojaviti pa mu je svejedno. Tako da su studenti tražili da se to strože kažnjava i to je na studentima. Neka se svi studenti kazne i na njihovom fakultetu. Neka im se zabrani izlazak na ispite, ali to mora biti odobrenje na nivou Sveučilišta i mi smo voljni u tome sudjelovati, ali ne znam na koji način, jer ne mogu prihvatiti činjenicu da mladi ljudi ne žele surađivati i žele platiti te iz nekih moralnih razloga štite nekoga tko je ilegalno uzeo novce.
Što moraju napraviti studenti da bi realizirali svoje pravo na subvenciju i koliko ih je do sada to i napravilo?
Za 4534 studenta MZOS, odnosno Vlada RH je osigurala nadoplatu 400 kuna subvencije dok traje obnova, u periodu od 1.9. do kraja 12. mjeseca. Svi studenti koji su ostvarili pravo na tu subvenciju moraju doći ovdje potpisati ugovor s nama, sa Studentskim centrom, dostaviti ovdje svoj IBAN tekućeg računa da bi mi mogli prebaciti sredstva na račun.
Studenti u ovome periodu ne mogu koristiti smještaj u studentskom domu jer se radi obnova, ali mogu se koristiti u dogovoru učenički domovi, mogu biti ‘legalni ilegalci’. To je termin koji se koristi u slučaju kada dva studenta koji su ostvarili pravo na smještaj u domu hoće primiti trećega. On plaća pola stanarine, ali za njega mi primamo i subvenciju Ministarstva.
Tko se i kako može prijaviti u učeničke domove i dobivaju li studenti koji su ostvarili pravo na smještaj u učeničkim domovima subvenciju od 400 kuna, kao i oni koji će u privatni smještaj?
MZOS učeničkim domovima plaća subvenciju za smještaj studenata tako da oni koji su ostvarili pravo na smještaj u učeničkom domu ostaje bez tih 400 kuna nadoknade. Mi sada čekamo popise svih učeničkih domova i sad je u tijeku dopisivanje s njima. Tu je teško doći do podataka od učeničkih domova jer oni autonomno vrše svoju selekciju studenata koju će primiti na slobodna mjesta.
Kako to da učenički domovi autonomno vrše selekciju studenata koje će primiti na slobodna mjesta, kad u Pravilniku MZOS-a stoji da će se smještaj studenata u slobodne kapacitete učeničkih domova obavljati isključivo s liste prvenstva koju utvrde Studentski centri?
U odluci ‘Ministarstva znanosti’ stoji da će Studentski centri sukladno ostvarenim brojem bodova dati prioritet smještaju u učeničke domove, što znači da bi se na neki način trebale poštivati liste studenata ostvarenih u natječaju. Ali teško je tu naći sada pravi prioritet, jer su učenički domovi različite kategorije.
Pa znači, onaj koji je prvi ispod crte, u koji ga učenički dom uputiti? Nekome je interesantan učenički dom u Novom Zagrebu, nekome u Dubravi. I tek kada se odredi tko će u koji učenički dom mi možemo znati kome pripada subvencija, jer će se bodovni prag dodatno spuštati. Zato ne idemo još ni s konačnim listama za domove i subvencije.
Ministarstvo nam je sada poslalo dopis prema kojem bi nam učenički domovi trebali poslati popis, kako bi studente koji su dobili mjesto u učeničkom domu mogli eliminirati s liste za subvencije i kako bi onda mogli poslati Ministarstvu konačne liste studenata koji ostvaruju pravo na tu mjesečnu naknadu. Dok ne dobijemo sve te liste i dok svi studenti s ostvarenim pravom na subvenciju ne potpišu s nama sporazum i dostave nam broj bankovnog računa, mi ne možemo konačnu listu 4534 studenta dostaviti MZOS-u.
Kako to da ste studentima, koji su se prijavili za Cvjetno a ostvarili su dovoljno bodova da odmah usele u dom, ipak umjesto subvencije dodjeljivali pravo na izravan smještaj u domove koji se ne preuređuju?
U cijelom natječaju je bilo negdje oko 9 i pol tisuća prijava. One su se bodovale sukladno Pravilniku MZOS-a i svatko ostvaruje određen broj bodova te se prema tome radi lista. Ove godine su studenti, koji žele živjeti u Cvjetnom nakon obnove, pitali hoće li se njih izbaciti iz konkurencije za ostale domove ako napišu da žele u dom koji se renovira.
Razgovarala sam puno sa studentima u pripremi ovog projekta pa je i njihov prijedlog bio da se takvim studentima omogući, ako za to ostvare dovoljno bodova, da se privremeno smjeste u neki drugi dom sve do 1. siječnja, kada će se završiti Studentsko naselje na Cvjetnom.
Dogovorili smo se da ćemo prvih 2.500 slobodnih mjesta dodjeljivati sukladno broju ostvarenih bodova, bez obzira jesu li neki na prioritetnoj listi stavljali domove koji se renoviraju. A kad se završi obnova onda će svi koji za to imaju dovoljno bodova moći preseliti gdje im odgovara, a omogućit ćemo im i da ostanu u sobi u kojoj su bili od rujna.
Nama to zagorčava život, ali smatramo da su studenti zaslužili to jer se ova generacija žrtvuje i zato im moramo maksimalno izaći u susret.
Sigurno će se ove godine pokazati da i od 4 i pol tisuće studenata, koji će dobivati subvenciju, veći broj neće ni htjeti iz nekog razloga preseliti u domove nakon obnove.
Po kojim kriterijima ste odlučivali gdje ćete useliti studente koji su na prioritetnu listu stavili domove koji se renoviraju, a ostvarili su dovoljan broj bodova za useljenje u sobe koje se ne obnavljaju?
Oni su ostvarili pravo temeljem bodova. Ušli su u 2.500 mjesta i prema tome smo ih raspodijelili po domovima. Studenti s najviše bodova, osim ako nisu naveli druge prioritete, su išli u ‘SN Dr. Ante Starčević, a oni s najmanje bodova u Lašćinu. Ali gledali smo i da uskladimo kategorije zbog cijena i tako.
Zato smo studente, koji su na prioritetnoj listi napisali Cvjetno a ostvarili su dovoljan broj za smještaj, prvo smještali u drugu kategoriju koja se plaća 300 kuna. U tu kategoriju, osim Cvjetnog, spada i Ante Starčević te 5. i 6. paviljon Naselja Stjepan Radić pa smo gledali da oni budu smješteni unutar Šare ili 5. i 6. paviljona na Savi.
Tko je tražio Stjepan Radić stare paviljone, on je punio ostatak Stjepana Radića 5. i 6. i onda oni za koje nije bilo mjesta su dobili Lašćinu. Netko je vjerojatno iskočio iz tih okvira. Možemo uvijek razgovarati o imenu ili nekom specifičnom slučaju, ali taj je princip. Ja ne mogu reći da smo mi savršeni, nema savršenog čovjeka koji ne radi greške, ali mi nije u cilju da ja nesvjesno nekom radim neku grešku ili nepravdu, jer ja želim pred svakog studenta izaći i gledati ga u lice.
Osnovni princip mog rada je da sam ja tu zbog studenata. Nisu studenti zbog mene. I student koji ima problem ili sumnja u mene i mog kolegu nek slobodno dođe i kaže gdje smo pogriješili. Ako sam nešto pogriješila ja sam se spremna ispričati. Ja niti jednu molbu nisam sama rješavala niti je to moguće.
Mi smo sad na ovogodišnjem natječaju primili nekih deset tisuća prijava i vi znate što znači obraditi toliki broj predmeta od kraja srpnja, do kada primamo prijave kako bi prihvatili i rezultate s posljednjeg ispitnog roka. Studenti u pravilu svoje zahtjeve prilažu zadnjih par dana i mi ako počnemo ranije primati njihovu dokumentaciju mi ćemo do 15. srpnja imati 200 molbi, a 98 posto će ih doći na kraju mjeseca.
Primiti sve i prihvatiti sve dopune do 15. kolovoza, odnosno najkasnije 17. te objaviti sve te rezultate je jedan krvnički posao. U vrijeme provedbe natječaja radi se i blagdanima, subotama i nedjeljama. I onda su me jednom pitali za što služi 100 kuna koje studenti moraju platiti kao troškove. Mi obrasce i uplatnice dijelimo besplatno, a u to vrijeme moramo angažirati novih deset referenata koji će u ovom periodu od dva mjeseca pomoći u provedbi natječaja za smještaj u domove. I tu zapošljavamo studente preko servisa, mislim to je nažalost najjeftinije, ali oni su najbolje upućeni u taj tijek natječaja. Jedino moraju dati izjavu da nemaju pristranost. Osim toga, tu se rade masovne kontrole i svatko svakoga provjerava.
Koliko je do sada ljudi tražilo subvenciju i do kada su studenti obavezni to napraviti kako bi dobili novce od MZOS-a?
Voljela bih da je 90 posto studenata već došlo riješiti sve oko subvencija i da smo već krenuli s isplatama, ali se to nije dogodilo. Ministarstvo nas je danas(op. petak) tražilo da im pošaljemo fakturu i popis potpisanih, ali u ovom momentu dok mi razgovaramo ugovor o primanju subvencije je potpisalo 1.509 od 4.500 osoba. A mi da bi od MZOS-a dobili novce moramo poslati fakturu. Mislila sam da će do polovice rujna biti potpisano bar 50 posto pa da možemo krenuti s isplatom. I sad kad ovih 3.500 tisuće saznaju da su počele isplate onda će se još početi buniti da zašto i oni ne dobivaju novce.
Stalno apeliram studentima da dođu potpisati ugovor kako bi što prije krenuli s isplatom jer je Ministarstvo osiguralo sredstva, a nama su jednostavno svezane ruke. Mi ne možemo poslati fakturu na 4.500 tisuće jer će i tu doći do korekcije. Studenti koji ostvare smještaj u Učeničkom domu nemaju pravo na subvenciju, jer MZOS za njihov smještaj direktno plaća Učeničkim domovima. A onima koji su već došli kod nas ne možemo isplatiti kad ovi ostali nisu potpisali ugovore, odnosno sve što trebaju je dostaviti svoj tekući račun.
U Poslovnici za smještaj rade od ranog jutra do 15h bez pauze i nikad se neće dogoditi da u tom periodu neki student nije primljen. A kada se kod mene netko naruči ja se sa studentima nalazim i popodne i navečer. Tako da kad god netko ima bilo kakvu pritužbu ili primjedbu na nekog djelatnika, odnos ili netransparentnost, neka slobodno dođe i kaže. Meni je teško na telefon razgovarati jer mi to nije dobar način komunikacije i ne želim davati informacije jer ne znam s kim razgovaram. A ovako kada mi sad razgovaramo ja vam mogu objasniti da ove neke stvari koje su vam se činile negativne, da i nije to baš tako. Pozvala sam sve predstavnike studenta i studentskih odbora da budu dio našeg tima i da rade na natječaju pa su rekli da sam bedasta jer toliko studentima idem na ruku. A smatram da su studenti mladi ljudi koji uče životu i treba ih malo gurnuti kako bi prihvatili ovaj način i naučili o nečemu, jer svaka predaja dokumenata i čitanje natječaja je jedna forma učenja koja ti treba za budućnost.
A kako bi kontrolirali rad postoje kontrole, a tu su i drugi referenti i nitko ne zna kada ga i tko kontrolira. Mi možemo otići dolje vidjeti kako ta studentska molba izgleda. Tamo ima deset potpisan i uz svaki piše tko je što radio i tko za što odgovara. A da se može dogoditi greška, pa ja ne mogu reći da je itko bezgrješan i da se bože moj, može dogoditi nešto.
Ove godine ste donijeli odluku da se svi studenti moraju useliti najkasnije do 15. rujna u svoje sobe. Zašto ste odlučili da i brucoši moraju useliti do tog roka, s obzirom na to da nova akademska godina većini počinje tek početkom listopada?
Evo, ove godine smo donijeli, ali o tome se sa studentima već jako dugo razgovara. Što god se radi Ministarstvo traži konačne liste studenata koji su ostvarili pravo i koji nisu ostvarili pravo. Mi smo svake godine imali useljenje studenata od 1. do 10. rujna i od 1. do 10. listopada. I pojavi vam se student viših godina koji dolazi 20. ili 30. rujna i kaže, evo, ja sad imam ispite a mene Studentski centar neće useliti. Bilo je i takvih pitanja.
Osim toga, javljaju se onda oni koji kažu ja neću platiti od prvog devetog, ja ću platiti samo 200 kuna, a mi njemu cijeli mjesec čuvamo mjesto. Postavlja se to pitanje, što sada sa studentima koji hoće useliti nakon desetog rujna. Doći ćemo do prvog desetog, bodne granice će biti formirane a mi i dalje ne znamo tko će sve odustati od brucoša i neće se useliti. Ima određen broj studenata koji se natjecao pa mu se u međuvremenu ne sviđa dom pa je odlučio ići privatno. To zna biti po 150, do 200 studenata. I onda ako dopustimo useljavanje brucoša tek u listopadu mi ne možemo tako reći formirati listu studenata koji su ostvarili pravo na smještaj.
Onda krenu upisi na diplomsku razinu koja je krajem listopada pa znači da mi u biti do sredine studenog nemamo konačne liste studenata koji su ostvarili pravo na smještaj. Ovo je studentski dom, ovo je jedna socijalna kategorija i o tome već dugo razgovaram sa studentima i molim ih mišljenje, ali za svako pitanje koje ću postaviti molim da mi kažete zašto tako i zašto ovako pa ćemo razgovarati i otvorit ćemo tribine, ali onda moramo čvrsto stajati iza toga.
Hoće li onda brucoši plaćati smještaj za cijeli rujan?
Pa da, ove godine će i brucoši plaćati smještaj za cijeli rujan. A ako se netko obratio da mu je teško platiti, ne znam, 200, 300 ili 100 kuna koliko je Lašćina, čak smo izašli u susret i takvima pa ih oslobodili plaćanja. Ali to je jedan mali, zanemarivi broj.
Pa i kad kod privatnika iznajmljuješ stan moraš očekivati da će on kao dobar domaćin voditi brigu i o nekim svojim financijama. Je li tako? A moramo i konačne liste formirati, mislim, iza brucoša visi tisuće studenata koji čekaju na mjesto u domu.
I ove godine smo morali odrediti raniji datum useljenja jer su nam bile sporne liste, subvencije i ostalo. Mi ne možemo ništa dok nemamo konačnih lista. Dok nam se studenti ne usele mi ne možemo ništa dalje krenuti. Ako razvučemo termin mi ćemo otići u 15. studeni. I onda ćemo imati 200 praznih mjesta, a imati tisuće studenata koji se nemaju gdje smjestiti. Jer govorimo o terminima. Mi ako damo rok useljenja bilo koji datum, mi onda do tog datuma moramo čekati sve ljude. Mi ne možemo reći brucoši mogu, a ovi ne mogu. I onda će brucoš reći, meni počinju predavanja 28. rujna, ima i takvih.
Koliko je ostalo praznih mjesta nakon ovog roka za useljenje koji je bio do 15. rujna?
Sad još traje useljenje jer smo nekima dozvolili da se usele i u desetom mjesecu. Sad znači još traje useljenje. Dat ćemo vam brojke kada ih budemo imali.
A što je sa studentima koji se nisu uselili do 15. rujna. Gube li oni pravo i na smještaj i na subvenciju?
Oni gube pravo na smještaj, a trebali bi izgubiti i pravo na subvenciju. Sad će se oni žaliti pa ćemo tek vidjeti što ćemo s njima. Studenti koji se nisu uselili, nisu odgodili useljenje ili nisu napravili zamjenu, trebali bi ostati bez bilo kakvih prava. Je li tako?
Mogu li se još uvijek slati zahtjevi za zamjenu subvencije za dom i obrnuto?
Mi smo sad išli na popunjenje, spuštanje mjesta koja su ostala prazna pa da vidimo koliko će sada studenata ipak prihvatiti dom. Ako to sad, vidjet ćemo koliko će se popuniti. Ako je nakon 15. rujna ostalo još, na primjer 100 mjesta i sada se spuštanjem bodne granice ne useli ni novih 50 i ako još jednom spustimo granicu nakon čega se ne popuni ni 20 posto, onda se ne isplati čekati više jer nam ističe vrijeme. Onda je bolje dozvoliti ovima koji su na čekanju za zamjene subvencija da njima damo dom. Jer već ulazimo u deseti mjesec. Ovi čekaju dom, ovi čekaju ovo. Vidjet ćemo sad nakon spuštanja bodne granice. Nikad kraja.
Studenti su sada obaviješteni na osobnom profilu, a u pravilu im je i poslan i mail. Ukoliko oni sad ne usele u roku od tjedan dana, onda ćemo vidjeti koliko je ostalo mjesta i hoćemo li ići ponovno na spuštanje ili ćemo dozvoliti studentima koji su na listi čekanja za zamjene subvencija za dom pa da popunimo bar mjesta u domu i da barem nešto završimo. I onda su tek gotove konačne liste.
Mogu li se još uvijek slati zahtjevi za premještaj studenata koji bi htjeli mijenjati dom ili sobu?
Mislim da je to većinom riješeno. Mislim da je 90 posto toga riješeno. Jer to prvo rješavamo pa ako netko ima opravdan razlog za premještaj u drugi dom, pa onda tek žalbe rješavamo po slobodnim kapacitetima.
Koji su opravdani razlozi?
Pa imate braću recimo pa je jedan dobio Stjepan Radić, a drugi Lašćinu. Normalno da je njima lakše napraviti financijsku konstrukciju ako su u istom domu. Drugi razlog je recimo blizina fakulteta. Ove godine smo zbog toga imali dosta zahtjeva, jer nismo mogli ispunjavati taj kriterij. Pa se dogodilo da je netko dobio Lašćinu a studira Kineziološki, naravno da bi mu jeftiniji bio neki bliži dom. Ima i ljudi s raznim zdravstvenim problemima pa ljudi trebaju vlastitu kupaonu i tako dalje.
Koliko vam je obnova domova otežala provedbu natječaja u odnosu na prijašnje godine?
S obzirom na to da smo prijašnjih godina imali neku ustaljenu skicu prema kojoj se točno znalo kako i što napraviti, sigurno da je ovo kompliciranije, ali da ne mislim da će iz toga izaći nešto pozitivno i da će se obnoviti domovi i da ćemo useliti u obnovljene kapacitete, sigurno da bi mi bilo teže, a ovako mi je lakše raditi jer znam da će iz toga svega izaći pozitivno i mislim da su i studenti to prihvatili kao nešto pozitivno. Jer nisu razlog samo Europske sveučilišne igre.
Naši domovi su bili vrlo derutni i u lošem stanju. Preuređenje se moralo napraviti i hvala bogu što je to već ove godine. Jer sobe nisu baš bile reprezentativne i nije nam bilo ugodno poslati studente u takve sobe. Zato smo mi ove godine obnovili i pola Lašćine s relativno dobrim komadima namještaja iz Cvjetnog i Save, koji je došao za Vojne igre početkom 2000. godine. Osim tog namještaja kupili smo i nove madrace, jastuke te smo pokrečili i stavili nove podove. Tako da to sad izgleda puno bolje. A ostalo nam je još pola jer nam je 45 dana bilo premalo s obzirom na ostale obnove, natječaje i druge obaveze.
