[Intervju] Roko Dejhalla: ‘Istina je, svi naši studenti nakon studija nađu posao’
Tko još nakon fakulteta ne želi sigurno zaposlenje i još k tome da je dobro plaćeno? U masi crnih statistika nezaposlenih i onih koji zbog nezadovoljstva napuštaju zemlju, izgleda da još postoji nekolicina fakulteta koja svojim studentima omogućava mirnu luku nakon studiranja. Među njima je i smjer brodogradnje na riječkom Tehničkom fakultetu.
Već u sklopu gerila kampanje na pločnicima grada Rijeke osvanuli natpisi ‘Želiš li dobro plaćen posao odmah nakon faksa?’ i ‘Studiraj brodogradnju u Rijeci’, riječki studij brodogradnje dao je do znanja kako imaju jasnu viziju i cilj gdje nakon studija vide svoje studente – na sigurnom radome mjestu. To im već nekoliko godina ide za rukom pa smo porazgovarali s profesorom Rokom Dejhallom, predstojnikom Zavoda za brodogradnju i inženjerstvo morske tehnologije na Tehničkom fakultetu u Rijeci koji nam je otkrio pojedinosti zašto je upravo ovaj smjer sve traženiji na Burzi.
Profesore Dejhalla, zašto je dobro studirati Brodogradnju?
Brodogradnja postaje sve složenija djelatnost sa sve višim zahtjevima za stručnim znanjima i zbog toga danas u svijetu postoji velika potražnja za inženjerima brodogradnje. Slična je situacija i u Hrvatskoj. Kao primjer može se uzeti “Uljanik Grupa” u kojoj se nalaze brodogradilišta ”Uljanik’ i ”3. Maj”. U ovom trenutku ”Uljanik Grupa” ima ugovorenih poslova u vrijednosti od 1,3 milijarde američkih dolara, svi su im kapaciteti popunjeni do kraja 2018. godine, a u tom razdoblju će isporučiti 19 velikih plovnih objekata. Ovo su sigurno podaci koji zaslužuju pažnju.
Sasvim je sigurno da brodograđevna industrija u ovom kraju ima perspektivu, a naravno i u Europi i u svijetu. Prijevoz morem je najekonomičniji način prijevoza, a za to je potreban brod koji netko treba projektirati i izgraditi. Dakle brod je važan, a studij brodogradnje pruža mogućnost stjecanja zvanja za rad na vrlo složenim proizvodima, zaposlenje je praktički osigurano, a spektar poslova na kojima inženjeri brodogradnje mogu raditi vrlo je širok.
Što sve studij Brodogradnje u Rijeci nudi studentima?
Rijeka je brodograđevno središte Hrvatske. Na Tehničkom fakultetu izvode se sve razine studija brodogradnje: preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji, postoji i preddiplomski stručni studij, a osim toga studenti koji završe sveučilišni studij imaju mogućnost nastavka obrazovanja na poslijediplomskom doktorskom studiju te stjecanje akademskog naziva doktora tehničkih znanosti iz brodogradnje. Nadalje, u samom gradu postoje dva velika brodogradilišta – “3. Maj” za novogradnje i “Viktor Lenac” za remont. U sklopu “3. Maja” djeluje i tvornica dizelskih motora. Rekao bih da i Pula s velikim brodogradilištem “Uljanik” nije predaleko.
Ono o čemu se u javnosti malo zna je da u Rijeci i okolici djeluje oko pedesetak većih i manjih tvrtki koje se bave projektiranjem u brodogradnji i koje svoje usluge vrlo uspješno prodaju na europskom i svjetskom tržištu. Moglo bi se reći da praktično ne postoji brodograđevni stručni predmet na studiju brodogradnje u Rijeci iz kojeg se dio sadržaja iz predavanja ne može vidjeti i u stvarnosti, tako reći tu pored nas. Slična situacija ne postoji niti u jednom drugom gradu u Hrvatskoj, a rekao bih i mnogo šire. Studiji brodogradnje općenito nude mogućnost stjecanja kvalitetnog tehničkog obrazovanja različitih razina koje se kasnije može jako dobro nadograditi radom u tvrtkama u Rijeci ili bližem okruženju. Usudio bih se reći da su na taj način, ovakvim školovanjem uz praksu, ostvareni svi potrebni uvjeti za razvoj buduće uspješne profesionalne karijere inženjera ili inženjerki brodogradnje.
U kakve je sve projekte uključen Studij brodogradnje i vaši studenti?
Studenti brodogradnje na Tehničkom fakultetu za sada se mogu uključiti u dva studentska projekta: “Riteh Waterbike Team” (RWT) i “Adria Hydrofoil Team” (AHT). U okviru RWT studenti izrađuju vodocikl odnosno plovilo pogonjeno isključivo snagom nogu dvaju vozača. Plovilo moraju sami osmisliti, projektirati, izraditi dijelove i sastaviti te s njime sudjelovati na međunarodnoj regati vodocikala koje se u Europi održavaju više desetljeća, a na kojima RWT sudjeluje neprekidno od 2010. godine. AHT je noviji projekt osnovan krajem 2015. godine, a radi se o radijski upravljanom plovilu dužine oko dva metra s električnom propulzijom.
S tim plovilom se također ide na natjecanje koje se održava u Lozani u Švicarskoj. Radom na ovim projektima studenti razvijaju pravi osjećaj za inženjersku struku te stječu svoja prva iskustva u struci jer prolaze sve faze razvoja plovila, od same ideje, razrade projekta, izrade dijelova plovila te njegovog kompletiranja, ispitivanja u moru te konačno sudjelovanja na natjecanjima gdje se onda pokažu svi eventualni nedostaci.
Sudjelovanjem u ovim projektima studenti stječu i dodatna znanja i vještine. Tu se mogu ubrojiti marketinške aktivnosti, izrada financijske konstrukcije, kontaktiranje sponzora i donatora, pisanje projekta za prijavu na natječaje za financiranje, ali se isto tako i druže, stvaraju prijateljstva i putuju. Moram istaknuti da projekti nisu isključivo ograničeni samo na studente brodogradnje već u projektima sudjeluju i studenti ostalih studija na Tehničkom fakultetu, a jednim manjim dijelom i drugih fakulteta Sveučilišta u Rijeci jer su za realizaciju projekata potrebna vrlo široka znanja.
Konkurirate li programom inozemnim fakultetima?
Nastava na preddiplomskom i diplomskom studiju brodogradnje se za sada održava isključivo na hrvatskom jeziku i vjerujem da zbog toga nemamo posebnih upita iz inozemstva za studiranjem brodogradnje u Rijeci. Na Tehničkom fakultetu razmatramo mogućnost da se neki od studija počnu izvoditi i na engleskom jeziku i svakako ćemo to pokušati i za studij brodogradnje. Na taj način bismo privukli studente iz inozemstva, posebno one iz sjevernih dijelova Europe za koje mislim da bi im Rijeka, kao grad na Mediteranu u kojem je ugodno studirati i živjeti, bila vrlo interesantna. Sve je manje mjesta u Europi na kojima se studira brodgradnja i tu također možemo početi tražiti svoj prostor. Studij na engleskom jeziku bi svakako doprinio i razmjeni studenata u svrhu studijskog boravka. Naravno, ništa ne dolazi preko noći i u sve ove aktivnosti treba uložiti još dosta napora. U svakom slučaju, završetkom studija i stjecanjem diplome naši studenti ravnopravno konkuriraju inženjerima koji su studije završili na inozemnim fakultetima. Mnogi naši završeni studenti vrlo su traženi i uspješno su se afirmirali u svijetu što potvrđuje kvalitetu našeg studija.
Nedavno je Fakultet pokrenuo kampanju “Studiraj brodogradnju u Rijeci” koja je započela gerila natpisima na pločnicima i autobusnim stanicama “Želiš li dobro plaćen posao odmah nakon faksa? ” Je li usitinu polučila uspjeh?
Kampanja je bila primjećena i zasigurno ima dobre temelje, ali u ovom trenutku još je rano govoriti o uspjehu. Naravno da pratimo rezultate, ali upisi na fakultete godišnja su kategorija, a kampanja “Studiraj brodogradnju u Rijeci” još uvijek nije zaokružila svoju prvu godinu. Unazad više godina brodogradnja se spominjala u vrlo negativnom kontekstu i u javnosti je o njoj stvorena loša slika koju nije jednostavno promijeniti. U zadnje vrijeme se to mijenja, pomalo se shvaća da brodogradnja može u jednom dijelu biti pokretač gospodarstva. Treba znati da je brodogradnja od posebne strateške važnosti za mnoge nacionalne ekonomije. U svakom slučaju, kampanja se nastavlja, radi se o kontinuiranom procesu i ona po istom principu ide dalje.
Sa svojim budućim studentima komuniciramo putem društvenih mreža, dijelimo im brošure o studiju brodogradnje, izradili smo majice s jednom od poruka „Studirao sam/ Studiram /Studiraj brodogradnju u Rijeci“, koristimo njima primjerenu gerilu poput poruke „Želiš li dobro plaćen posao odmah nakon faxa?“, održavamo radionice u završnim razredima srednjih škola, koristimo testimoniale naših bivših studenata o njihovom osobnom iskustvu sa studija i njihovu priču o poslu koji rade i karijeri koju su postigli. Nadalje organiziramo Dane otvorenih vrata Fakulteta, a obraćamo im se i putem medija, kao sada preko vašeg portala, na čemu smo izuzetno zahvalni.
Vjerujem da ćemo vremenom uspjeti doprijeti do mnogih srednjoškolaca koji imaju sklonost prema tehničkoj kulturi i tehnici općenito i ukazati im na mogućnost atraktivnog studija brodogradnje koji otvara mnoga vrata za posao u Hrvatskoj i širom svijeta. Naravno, pritom ne smijemo zaboraviti niti roditelje koji u velikoj mjeri utječu na odluke svojih srednjoškolaca o odabiru studija i nastavku školovanja.
Što je pak krajnji cilj kampanje koja se profilira pod skraćenim nazivom SBUR?
Studenti kojima je brodogradnja prvi izbor vrlo su motivirani i sve svoje obveze na studiju uglavnom izvršavaju redovito. Međutim, jedan od osnovnih problema studija brodogradnje je lošija kvaliteta određenog broja studenata koji studij brodogradnje upisuju kao privremeno rješenje, bez stvarnog interesa za brodograđevnu struku. Nadalje, mnogi potencijalni studenti brodogradnju ne doživljavaju kao nešto što im daje izvrsne mogućnosti zapošljavanja, o tome se premalo govori. Nepoznavanje širine znanja koja nudi studij brodogradnje, a koja su daleko od onih ograničenih na rad u samom brodogradilištu, rezultat je nedovoljne informiranosti javnosti pri čemu prvenstveno mislim na srednjoškolce i posebno njihove roditelje.
Ovom kampanjom želimo ih bolje informirati i stvoriti pozitivno mišljenje o studiju brodogradnje uz jasno isticanje prednosti koje pruža. Ujedno se studij brodogradnje želi istaknuti kao bitan partner brodograđevne zajednice u lokalnim, nacionalnim i međunarodnim okvirima. Svakako je jedan od ciljeva daljnji razvoj studija brodogradnje te Tehničkog fakulteta predstaviti kao bitnu sastavnicu Sveučilišta u Rijeci.
I za kraj, imaju li uistinu Vaši studenti odmah nakon studiranja zaposlenje?
Da, završeni studenti koji žele raditi u struci svakako nađu zaposlenje u Rijeci ili bližem okruženju, npr. u Puli, ali i u Europi te konačno i širom svijeta. Na studiju brodogradnje stječu se znanja koja su univerzalna i primjenjiva svugdje u svijetu. Mogu istaknuti da mnogi studenti nalaze posao u struci još za vrijeme studija i već tada su traženi. Većinom se radi o crtanju nacrta, ali to su prva iskustva u struci što kasnije u profesionalnoj karijeri itekako važna. Iz brodograđevnih tvrtki redovito nas kontaktiraju i raspituju se o studentima koji se pred završetkom ili su završili studij.
Koliko mi je poznato, u evidenciji Zavoda za zapošljavanje u pravilu nema nezaposlenih inženjera brodogradnje. Mogu istaknuti da Hrvatski zavod za zapošljavanje u svojim preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja redovito brodogradnju navodi kao obrazovni program u kojem treba na sveučilišnim studijima povećati broj upisanih i stipendiranih studenata u Primorsko-goranskoj županiji, ali i drugdje u Hrvatskoj.