Intervju s novim studentskim pravobraniteljem u Zagrebu: ‘Vjerujem da se neki profesori mogu zainatiti’
Tin Kolenko izabran je za novog studentskog pravobranitelja na razini Sveučilišta u Zagrebu. On je ujedno i student četvrte godine prava koji se sa sveučilišnim pravom susretao u radu u Odboru za statutarna pitanja studentskog zbora te kao član Studentskog zbora Pravnog fakulteta. Razgovarali smo s Tinom o studentskim pravima i poslovima kojima se bavi sveučilišni studentski pravobranitelj kojem se javljaju svi oni kojima treba pomoć ili savjet u zaštiti studentskih prava.
Tin Kolenko
Tin Kolenko bio je jedini kandidat na izborima za studentskog pravobranitelja Sveučilišta u Zagrebu te je na dužnost stupio prije nešto više od tjedan dana. Na toj poziciji zamijenio je Anu Zrnu koja je godinu dana obnašala dužnost pravobraniteljice.
Tin je student četvrte godine prava, član Studentskog zbora Pravnog fakulteta, a donedavno je bio i član Skupštine Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu (s tog mjesta je odstupio prije preuzimanja dužnosti pravobranitelja) te Odbora za statutarna pitanja Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.
Jesi li prije ovoga možda radio u Uredu studentskog pravobranitelja?
Nisam. Bavio sam se sveučilišnim pravom jer sam bio predsjednik Odbora za statutarna pitanja koji je jedan od odbora zbora sveučilišta. Bavio sam se propisima koji se tiču sveučilišta, statutom sveučilišta, zakonom o zboru…
Osim toga, susretao sam se s raznim slučajevima studenata jer sam i u Zboru svojeg fakulteta. Čuješ jako puno toga i učiš kroz praksu jer dobiješ razne pritužbe studenata koji pitaju može li Zbor pomoći oko određenih pitanja. Kad je izašao natječaj za sveučilišnog pravobranitelja rekao sam zašto ne.
Što ti je bilo u programu kandidature?
Smatram da su moje prethodnice radile super posao. Rekao sam da ću nastaviti posao koje su one radile. Pravobraniteljska funkcija je zahtjevna i dosta dinamična. Uvijek se događaju neki novi problemi koji se u prijašnjoj praksi nikad nisu javljali. Predvidjeti ih je maltene nemoguće, ali je bitno biti spreman na njih. Ono što bih definitivno nastavio raditi jest upoznavati studente s njihovim pravima.
Koja su to prava na koja studenti zaboravljaju da ih imaju?
Koliko sam vidio po nekim prijašnjim anketama, radi se o tome da puno studenata ne zna svoja prava. Ne znam točno zašto, ali pretpostavljam da je to kao i u svemu, bavimo se nečim tek kad nam postane bitno osobno. Onda studenti traže tko bi im mogao pomoći, a ja pretpostavljam da stranke koje nam dolaze najčešće dolaze na nečiju preporuku.
Također, prava se nekad krše ne znajući da ih se krši. Bitno je studente i uprave sastavnica upozoriti da postoje prava studenata i da se ona krše. Zamislio sam to na isti način kao što su moje prethodnice radile, predavanjem o studentskim pravima na fakultetima. Dobar način je i da u Stablu znanja održim neka predavanja, poduke. To je neki temelj, a dalje ću vidjeti, ovisno kako će ljudi reagirati i prihvatiti to.
Ne mislim podučavati uprave jer bi to značilo da držim predavanja za zaposlenike, a to ne namjeravam. Ja uprave fakulteta upozoravam na studentska prava pa bi mogli reći da ih posredno učim tome (ako oni ta prava ne znaju), ali ih direktno ne podučavam.
Studentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu:
– savjetuje studente o načinu ostvarivanja njihovih prava
– može sudjelovati u stegovnim postupcima protiv studenata radi zaštite njihovih prava
– s nadležnim tijelima Sveučilišta raspravlja o pitanjima ostvarivanja prava studenata
– o svom radu podnosi izvješće najmanje jednom u tri mjeseca
– po potrebi saziva i predsjedava zajedničkoj sjednici studentskih pravobranitelja svih sastavnica radi usklađivanja zajedničkog rada i djelovanja na Sveučilištu
– obavlja druge poslove od interesa za ostvarivanje prava studenata
Koji su najčešći problemi s kojima se studenti javljaju, koliko ih uopće dolazi sveučilišnom pravobranitelju?
Najviše studenata dolazi u periodu drugog i devetog mjeseca kada su završni ispiti i upisi. Tada budu uglavnom hitni postupci koje treba riješiti i ti su mjeseci najkaotičniji.
Što se tiče tematike problema, to ovisi. Nekad određeni problemi postanu aktualni pa više studenata traži određena prava. Kad je bilo aktualno mirovanje puno više upita je bilo u vezi toga.
Koliko sam gledao slučajeve koji su bili, rekao bih da ne postoji određeno područje iz kojeg najčešće dolaze upiti. Jako su raznoliki slučajevi. Često nema neke šablone, iako ima pitanja koja se ponavljaju, ali stalno dolaze neki novi upiti.
I što ti onda radiš?
Prvo, konzultiram se sa studentima oko slučaja. Prilikom konzultiranja, koja se odvijaju tijekom tjednih konzultacija ili putem elektroničke pošte, od studenata saznajem činjenice slučaja.
Drugo, gledam prijašnju praksu pravobranitelja. Ranije riješen slučaj čije činjenično stanje odgovara činjeničnom stanju slučaja kojeg rješavam može poslužiti kao dobra podloga za rješavanje slučaja.
Treći korak je proučavanje sveučilišnih propisa. U nekim slučajevima postoji presedan, no također postoji veliki broj slučaja u kojima nema presedana na koji se mogu osloniti.
Zadnji korak je rješavanje slučaja i, po potrebi, pisanje i slanje dopisa. Dopis šaljem u slučajevima u kojima se ne reagira na kršenje studentskog standarda ili se na takvo kršenje ne reagira adekvatno, te u slučajevima u kojima od relevantnih institucija tražim dodatna pojašnjenja ili informacije vezane za slučaj.
Čime se ti želiš baviti nakon faksa?
Uf, to je dobro pitanje, haha. To me pitaju i moji doma. Nisam sto posto siguran. Na početku sam želio ići u privatno odvjetništvo koje mi je dosta interesantno. Međutim ljudi često odustanu od odvjetništva kada vide kako izgleda u stvarnosti. Znam da ljudi na fakultetima često ne znaju što točno žele, ali ja uvijek kažem da nije najvažnije znati što želiš, nego da je najbolje krenuti od toga što ne želiš pa na kraju doći do toga što želiš.
Koliko će ti biti teško usklađivati studij prava s funkcijom pravobranitelja?
Načelno je zeznuto, da tako kažem, ali dobra stvar je što se radi o istom području. Radim nešto što mi je u struci. Pravobranitelj ima jako puno posla, kako sam i rekao, posebno u drugom i devetom mjesecu koji su ustvari i tebi na faksu udarni mjeseci. Hoće li to utjecati na moj studij? U jednu ruku definitivno hoće, ali ja se nadam što manje. Napravio sam si neki plan i program toga što želim raditi pa ćemo vidjeti.
Kojim danima su ti konzultacije za studente?
Konzultacije se održavaju uz prethodnu najavu na moj e-mail [email protected]. Točan dan i vrijeme konzultacija uvijek najavljujem tjedan dana ranije, a održavaju se na međukatu u SC-u, kad se ide prema Student servisu. Tamo imam ured koji dijelim sa Zborom Sveučilišta.
*Vrijeme konzultacija iz tjedana u tjedan možete pratiti na Facebooku Studentskog pravobranitelja, a na spomenuti mail se možete najaviti za konzultacije.
Je li te dočekalo sad puno papira i upita?
Da, prvi dan u uredu sam gledao prijašnje slučajeve dosta. Trenutno imam aktivna 4 slučaja.
Ima li neka sastavnica s koje najčešće dolaze studenti sveučilišnom pravobranitelju?
Prošli mandat, Ana Zrna je imala 400-tinjak slučajeva u godinu dana. Mislim da ne postoji neki određeni fakultet, više bih rekao da možda na nekim sastavnicama lokalni pravobranitelji imaju više upita nego na drugima. Kad trebate doći za neka pitanja sveučilišnog prava tipa mirovanje, onda dolazite sveučilišnom pravobranitelju…
Postoji ona razlika kad student dolazi pravobranitelju svoje sastavnice, a kad sveučilišnom pravobranitelju.
Da, načelno se za probleme na fakultetu, koji se tiču propisa fakulteta, studenti prvo obraćaju pravobranitelju sastavnice. Ukoliko pravobranitelj sastavnice ne zna ili ne može riješiti problem na toj razini, utoliko se studenti obraćaju meni.
Također, studenti se obraćaju pravobranitelju Sveučilišta i kada se radi o slučaju koji zahtjeva angažman sa sveučilišne razine.
No, želim dodati da nema nikakve prepreke da studenti direktno postave upit studentskom pravobranitelju Sveučilišta. Dapače, češće se i događa da student direktno potraži pomoć pravobranitelja Sveučilišta bez da je prethodno kontaktiran nadležan pravobranitelj sastavnice.
Boje li se studenti nekad da bi se profesor mogao zainatiti pa ne žele prijaviti povredu svojih prava?
Da, na kraju dana profesor je profesor, a student je student. Vjerujem da se neki profesori mogu zainatiti, zato ću se u svojem radu zalagati za što veću anonimizaciju studenta. Hoće li se profesor zainatiti ovisi o studentu, o slučaju, o profesoru… Kad ja riješim određeni slučaj, odnos studenta i profesora se nastavlja. Zato ja u svojim dopisima pišem “kolega/kolegica”, a ne ime studenta.
