IRO: Državne stipendije moraju biti dostupne maturantima
Ove godine više je problema sa studentskim stipendijama nego ikada. Natječaji i rezultati kasne, a studenti novac dobivaju tek krajem akademske godine. Budući da se radi o stipendijama koje se uglavnom dodjeljuju studentima slabijeg socijalnog statusa, gotovo je potpuno besmisleno da novac dobivaju tek prije ljeta, a za tekuće troškove tijekom akademske godine moraju se zaduživati. Prepoznao je taj problem i Institut za razvoj obrazovanja, a budući da je MZOS pokrenuo novu radnu skupinu za Promjenu pravilnika dodjele stipendija, sastavili su priopćenje u kojem iznose preporuke za njegovu kvalitetniju izradu.
IRO;Facebook
Kasnio je natječaj i isplata državne stipendije, zbog čega su studenti prosvjedovali i u šatorima spavali ispred Ministarstva sve dok ministar Šustar nije pristao na promjenu uvjeta za dodjelu iste. Još gora je situacija sa braniteljskim stipendijama – natječaj je raspisan u 12. mjesecu prošle godine, a rezultati još niti nisu poznati jer sredstva u Fondu koji stipendiju dodjeljuje još nisu raspoređena, pa se ne zna koliki je budžet za stipendije. Problematični trend slijedi i kontroverzna Nacionalna zaklada za potporu studentskom i učeničkom standardu koja je natječaj za dodjelu stipendija za akademsku godinu 2015./2016. raspisala tek prošloga tjedna!
Već je poznato kako je prosvjed studentica ispred MZOS-a urodio plodom, a sve zahtjeve koje su imale ministar Šustar je prihvatio. Pokrenuta je nova radna skupina koja će raditi na izmjenama postojećeg Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju, a Institut za razvoj obrazovanja u priopćenju je iznio svoje preporuke za kvalitetniju izradu novog Pravilnika.
Stipendije se moraju vezati uz akademsku godinu te biti dostupne i maturantima
Početni prijedlog IRO-a jest da se financijska sredstva za državne stipendije planiraju u državnom proračunu minimalno tri godine unaprijed te da se na natječaj mogu prijaviti i maturanti kako bi ih se na neki način motiviralo na nastavak obrazovanja.
– To bi omogućilo raspisivanje natječaja za države stipendije prije početka akademske godine, a stipendije bi mogle biti isplaćene studentima na samom početku akademske godine. Trebalo bi omogućiti i učenicima završnih razreda srednjih škola da se mogu prijaviti za dodjelu državnih stipendija kako bi se lakše odlučivali za nastavak obrazovanja na visokoškolskoj razini, stoji u priopćenju.
Naglašavaju kako bi se čitav proces – od raspisivanja natječaja pa do isplate trebao vezati uz akademsku, a ne fiskalnu godinu, budući da se stipendijom financiraju studenti slabijeg socio-ekonomskog statusa.
– Postojeća praksa raspisivanja natječaja u siječnju te isplata prvih sredstava u periodu između travnja i lipnja tekuće akademske godine stavlja te studente/ice u situaciju da moraju vlastitim sredstvima predfinancirati troškove studiranja u trajanju od sedam do devet mjeseci tijekom akademske godine. Ovakav vremenski plan dodjele državnih stipendija negativno utječe na socijalnu dimenziju visokog obrazovanja jer znatno otežava uvjete studiranja navedenim ranjivim skupinama, ističe Ria Bilić, stručnjakinja za socijalnu dimenziju visokog obrazovanja u IRO-u.
Natječaj prije početka, a dodjela sredstava na početku akademske godine
Određivanjem financijskih sredstava tri godine unaprijed, tvrde u Institutu, omogućilo bi raspisivanje natječaja prije početka, a isplatu sredstava na samom početku akademske godine. Tako se ova ugrožena skupina studenata ne bi morala nepotrebno zaduživati.
– Ovakva praksa omogućila bi raspisivanje natječaja za državne stipendije prije početka akademske godine, čime bi objava konačnih rezultata natječaja i redovita isplata stipendija bila omogućena na samom početku akademske godine. MZOS već posjeduje iskustvo višegodišnjeg planiranja financija za visoko obrazovanje iz državnog proračuna jer je na taj način financirana pilot shema programskih ugovora u periodu od 2012. do 2015. godine. Uz to, nedavno je i Ministarstvo socijalne politike i mladih RH uvelo praksu trogodišnjih financijskih programskih podrški za udruge mladih i za mlade koje se financiraju iz državnog proračuna. Slična iskustva mogu se sada primijeniti i za višegodišnje planiranje državnih stipendija, ističe Ninoslav Šćukanec, stručnjak za financiranje visokog obrazovanja u IRO-u.
IRO također smatra da je potrebno stvoriti uvjete da se učenici završnih razreda srednjih škola koji pripadaju ranjivim skupinama mogu prijaviti za dodjelu državnih stipendija kako bi se lakše odlučivali za nastavak obrazovanja na visokoškolskoj razini. Ovakvom praksom podigle bi se aspiracije učenika završnih godina srednjih škola za studiranje, a to bi imalo pozitivan učinak na gore navedene ranjive skupine koje imaju otežan pristup visokom obrazovanju.
To bi, kažu, doprinjelo i ostvarenju cilja socijalne dimenzije visokog obrazovanja da studentska populacija koja upisuje, pohađa i završava visoko obrazovanje na svim razinama odražava različitost naših društava te da studenti trebaju biti u mogućnosti završiti studijske programe bez prepreka koje proizlaze iz njihovog socijalnog i ekonomskog statusa.
