IRO odgovara: što sve spada u troškove studija i na koji ih način pokriti?
Velikim istraživanjem Eurostudent V, Institut za razvoj obrazovanja došao je do zaključka kako više od trećine studenata ima ozbiljne financijske poteškoće vezane za pokrivanje troškova studija i života, dok oni s najizrazitijim poteškoćama ili uopće nemaju priliku za studiranje ili zbog financijskih problema napuštaju studij. Stoga su iz Instituta objavili novu publikaciju ‘Financijska pismenost za nastavak obrazovanja’ čiji je cilj informirati učenike, studente i njihove roditelje o tome kako odabrati studij i osigurati njegovo financiranje.
Sama publikacija odgovara na vrlo važna pitanja studenata i budućih studenata, kao i njihovih roditelja – što je sve važno imati na umu prilikom odabira studija, koje sve vrste studija uopće postoje i kako se na kojemu plaća školarina te koje su sve mogućnosti financiranja tijekom studija.
Po završetku studija, najviše zarađuju diplomanti sveučilišnih
U Hrvatskoj postoje tri tipa visokih učilišta koje nude sveučilišni ili stručni studij: sveučilišta, visoke škole i veleučilišta. Na stručnim studijima izvode se programi koji su primarno usmjereni na obrazovanje u struci i brži izlazak na tržište rada, a programi sveučilišnih studija usmjereni su teorijskim i istraživačkim znanjima i vještinama.
Što se tiče razlike između veleučilišta i visokih škola, i jedni i drugi izvode stručne studije, ali veleučilišta izvode veći broj studija iz najmanje 3 različita polja, dok s visoke škole orijentirane na određeno polje.
Kada je riječ o visini plaće po završetku studija, prosječna neto plaća zaposlenih sa sveučilišnim studijem 8.136 kuna, dok je sa stručnim studijem ona 6.324 kune.
Prema posljednjim podacima 79 posto studenata studira na sveučilištima, 15 posto na veleučilištima, a samo 6 posto njih na visokim školama.
Prilikom odabira studija nije važan isključivo interes i sposobnosti
Također, IRO-va brošura odgovara na pitanja što sve morate imati na umu prilikom odabira studija. Tako bi se upisnici prvenstveno trebali voditi svojim interesima i sposobnostima, ali je važno voditi računa i o tome koje su potrebe tržišta rada i mogućnosti zarade po završetku. Pažnju je potrebno obratiti i na to u kojem gradu ćete živjeti i koje su visine troškova života ondje te postoji li mogućnost života u studentskom domu.
Što se tiče samog upisa na studij, važno je napomenuti kako se student može upisati u dva različita statusa- redovni i izvanredni. Redovni studenti prve godine oslobođeni su plaćanja školarine, a ukoliko tijekom akademske godine steknu minimalno 55 ECTS bodova, oslobođeni su plaćanja školarine za sljedeću godinu.
Izvanredni studenti, zbog toga što uglavnom rade ili imaju neku drugu aktivnost uz studij, uglavnom imaju posebno prilagođene termine pohađanja nastave. Oni uglavnom plaćaju punu školarinu, a nemaju pravo na subvencionirani smještaj, prehranu, prijevoz, zdravstveno osiguranje niti mogu raditi posredstvom studentskog centra.
Što sve ulazi u troškove studija?
Kao što smo već naveli, vrsta studija i status u koji se upisujete ovisit će o visini odnosno plaćanju vaše školarine. Jedan je faktor, dakako, i izvrsnost.
No, školarina nije jedini trošak. Troškovi stanovanja i prehrane još su viši, pogotovo ako studirate izvan mjesta boravišta. Svemu tome valja pridodati i troškove prijevoza, komunikacije te društvenih aktivnosti. Tako IRO savjetuje da se za svaku od ovih stavki realno planiraju troškovi, a ako želite uštedjeti smanjite potrošnju po pojedinim stavkama, jer je nerealno smatrati da ćete neku od njih, npr. troškove društvenog života, moći izbaciti.
Prosječno je tako ukupni semestralni trošak studenata 2014. godine iznosio 15.417 kuna, što bi značilo da je godišnji bio 30.834 kune.
Stoga nije naodmet, osim obitelji pronaći i druge izvore financiranja poput stipendija i/ili studentskih poslova. Stipendije se dodjeljuju na temelju akademskog uspjeha, posebnih talenata, socijalnog statusa i pripadnosti određenoj društvenoj ili etničkoj skupini. Obično i najčešće ih dodjeljuju visoka učilišta, tijela državne ili lokalne vlasti, međunarodne organizacije, zaklade, nevladine organizacije i privatne tvrtke. Najviše informacija o stipendijama možete pronaći na web stranici stipendije.info.
Što se tiče rada, svi redoviti studenti i maturanti u roku od ti mjeseca od dana maturiranja mogu raditi preko student servisa. Da biste se uopće mogli učlaniti u student servis, potrebno je imati uvjerenje fakulteta o statusu redovitog studenta (ili kopiju završne svjedodžbe ako ste maturant), imati dvije fotografije manjeg formata, podatak o OIB-u, te žiro račun u banci.
Na posljetku, postoji i mogućnost financiranja studija studentskim kreditima. Važno je naglasiti kako potrošački krediti i minusi na karticama spadaju među najskuplje financijske proizvode. Iz tog razloga je vrlo važno upoznati se s vrstama, uvjetima i namjenama kredita, te procijeniti možete li vi i vaša obitelj snositi troškove otplate istog.
Više detalja o temi potražite u brošuri Instituta za razvoj obrazovanja ‘Financijska pismenost za nastavak obrazovanja’.
