Istraživači sa Sveučilišta u Zagrebu uspostavili najrelevantniji test za procjenu imunosti na soj SARS-CoV-2 virusa
Istraživački tim Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom Beate Halassy uspješno je uspostavio test neutralizacije ‘divljega’ soja SARS-CoV-2 virusa, priopćeno je sa Sveučilišta. Naši su znanstvenici tako stvorili preduvjete za razvoj, kontrolu i primjenu specifičnih imunoglobulina u liječenju COVID-19 u Hrvatskoj.
Foto: Unsplash
Dobre vijesti iz istraživačkih krugova stižu sa Sveučilišta u Zagrebu. Kako je priopćeno sa Sveučilišta, istraživački tim uspostavio je test neutralizacije ‘divljega’ soja SARS-CoV-2 virusa.
Objavili rad u jednom od vodećih časopisa u imunologiji
Navode kako je riječ o najrelevantnijem testu za procjenu imunosti na virus koji omogućuje mjerenje količine protutijela koja su sposobna spriječiti ulazak virusa u naše stanice, odnosno koja virus mogu neutralizirati. Znanstveni rad o rezultatima svoga istraživanja tim je objavio u jednom od vodećih časopisa u imunologiji – Frontiers in Immunology.
– Istraživači Sveučilišta u Zagrebu uspješno su standardizirali proces odabira najučinkovitijih plazmi u neutralizaciji virusa koje se u Hrvatskoj koriste u liječenju imunokompromitiranih osoba oboljelih od bolesti COVID-19 već od prosinca 2020. Riječ je o pacijentima s oslabljenim imunosnim sustavom koji se ne mogu sami boriti s virusom – najčešće hematološko-onkološki bolesnici, koji zbog liječenja osnovne bolesti privremeno ne mogu proizvoditi vlastita protutijela. Uspostavljanje testa neutralizacije cjelovitoga infektivnoga SARS-CoV-2 virusa zahtijeva posebne uvjete rada, koji su postignuti u laboratoriju biosigurnosne razine 3. Takav se laboratorij nalazi u Klinici za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’, u kojem su istraživači Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s kolegama s Klinike, iz PCR pozitivnoga oro- i nazofaringealnoga brisa pacijenta izolirali SARS-CoV-2. Time je stvoren početni materijal za razvoj virusnoga standarda u naprednim analizama neutralizacijskoga potencijala ispitivanih plazmi, piše u priopćenju Sveučilišta u Zagrebu.
Dalje navode kako su u svrhu smanjenja varijabilnosti testa, istraživači formirali sustav pohrane glavnih bioloških komponenti testa: virusa, stanica te internoga standarda protutijela, koji su kontinuirano provjeravani kako bi se osigurala ponovljivost testa.
– Test je standardiziran i kalibriran prema međunarodnom standardu (Prvi WHO internacionalni standard) čim je postao dostupan. Mlade znanstvenice Sanda Ravlić i Željka Mačak Šafranko stoga su tijekom istraživanja u svojim rukama držale novi, nepoznat infektivni virus, za koji u početcima epidemije nije postojao lijek ni cjepivo, piše u priopćenju Sveučilišta u Zagrebu.
Problem usporedivosti podataka zbog korištenja različitih testova tijekom pandeimije
U suradnji s Hrvatskim centrom za transfuzijsku medicinu u Zagrebu i transfuzijskim centrima iz drugih hrvatskih gradova te s liječnicima iz zagrebačkih bolnica organizirano je prikupljanje plazme te njezina distribucija pacijentima.
– Kako bi se smanjila varijabilnost rezultata analize, količine protutijela prisutnih u plazmama prikupljenima diljem Hrvatske bilo je potrebno korelirati s rezultatima komercijalnih testova, korištenih u hrvatskim transfuzijskim centrima, te ih usporediti s rezultatima testa neutralizacije. Tako su neutralizacijski potencijali plazmi izraženi na istovjetan način. Ključnu ulogu u tom dijelu istraživanja imala je Ana Hećimović. Praćenjem količine neutralizacijskih protutijela u serumu imunokompromitiranih pacijenata zaraženih virusom COVID-19, koji nemaju vlastita protutijela, istraživači su dokazali uspješan prijenos neutralizirajućih protutijela konvalescentnom plazmom. Klinička poboljšanja i pogoršanja pacijenata podudarala su se s povećanjem i smanjenjem transfundiranih neutralizirajućih protutijela u serumu bolesnika, što je dokazalo njihov doprinos kontroli bolesti, piše u priopćenju Sveučilišta u Zagrebu.
Sa Sveučilišta navode i da su rezultati ovog istraživačkoga tima upozorili na veliku količinu neusporedivih podataka nastalih tijekom pandemije uzrokovane virusom SARS-CoV-2 zbog korištenja različitih testova za procjenu količine protutijela, a ‘koji nisu validirani ni kalibrirani prema Prvom WHO internacionalnom standardu’. To je, ističu, uzrokovalo da su iz mnoštva studija objavljenih diljem svijeta izostali zaključci o količinama protutijela koja pružaju dobrobit pacijentima oboljelima od bolesti COVID-19.
– Visokokontrolirani test neutralizacije ‘divljega’ soja SARS-CoV-2 virusa istraživača Sveučilišta u Zagrebu, kao i vrlo strog sustav praćenja količine neutralizirajućih protutijela u serumu pacijenata, prepoznala je i svjetska znanstvena zajednica, poručuju sa Sveučilišta u Zagrebu.
Cjeloviti rad Is Better Standardization of Therapeutic Antibody Quality in Emerging Diseases Epidemics Possible? dostupan je ovdje.
