Izabran novi rektor Sveučilišta u Dubrovniku: Član je važnog tijela, obećaje sveučilišnu knjižnicu
Nebojša Stojčić novoizabrani je rektor Sveučilišta u Dubrovniku. Od listopada zamijenit će Nikša Buruma koji je rektor bio proteklih osam godina u dva mandata. Stojčić je trenutno prorektor za poslovanje na dubrovačkom Sveučilištu te redoviti profesor Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju. Ujedno je i potpredsjednik Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. U svome programu rada obećaje jedinstvenu sveučilišnu knjižnicu, nabavu dodatnog simulatora za Pomorski odjel i dovršetak ulaganja na lokalitetu Bistrina.
Novi rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nebojša Stojčić (lijevo) i trenutni rektor Nikša Burum (desno) | foto: Sveučilište u Dubrovniku
Senat Sveučilišta u Dubrovnika odabrao je Nebojšu Stojčića za novog rektora na svojoj sjednici u srijedu. Stojčiću mandat počinje u listopadu kada će zamijeniti trenutnog rektora Nikšu Buruma. Stojčić će rektor biti barem do rujna 2028. godine, a protukandidat mu je bio Martin Lazar, redoviti profesor na Odjelu elektrotehnike i računarstva.
Stojčić je potpredsjednik Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj
Kako su poručili sa Sveučilišta u Dubrovniku, Stojčić je redoviti profesor Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju te je od 2017. prorektor za poslovanje Sveučilišta u Dubrovniku. Dva puta bio je pročelnik Odjela za ekonomiju, a doktorirao je 2011. na Staffordshire University u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je bio među pet posto najboljih studenata.
– Tijekom njegovog mandata Sveučilište u Dubrovniku nekoliko je puta na međunarodnim ljestvicama akademske izvrsnosti rangirano na prvom mjestu u Republici Hrvatskoj prema kriteriju financijske održivosti. Koordinator je uspostave prva tri dvojna diplomska studija ‘double degree’ na javnim visokim učilištima iz polja ekonomije u Republici Hrvatskoj između Sveučilišta u Dubrovniku i Sveučilišta u Palermu. Koordinator je izrade i voditelj sveučilišnog poslijediplomskog doktorskog studija Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju, združenog studija Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji se izvodi na hrvatskom i engleskom jeziku i na kojemu danas studiraju studenti s tri kontinenta, naveli su sa Sveučilišta u Dubrovniku.
Stojčić na Sveučilištu u Dubrovniku radi od 2006. godine, a bio je nositelj kolegija na studijima u Ujedinjenom Kraljevstvu, Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Univerzitetu u Sarajevu te na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Nastavili su da je Stojčić jedini hrvatski autor čija je istraživanja Europska komisija višekratno uvrštavala u svoje kvartalne preporuke znanstvene literature za kreatore javnih politika u području inovacija i istraživanja. Bibliografska baza Web of Science SSCI/SCI ubraja ga među tri najproduktivnija hrvatska autora u polju ekonomije za razdoblje 2013-2023., a Stojčić je i potpredsjednik Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj
– Aktivno je sudjelovao u oblikovanju javnih politika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja kao član niza povjerenstava Rektorskog zbora, Radne skupine za analizu stanja i izradu prijedloga unapređenja zakonodavnog okvira sustava znanosti i visokog obrazovanja te Radne skupine za programsko financiranje visokih učilišta i znanstvenih instituta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Njegova istraživanja objavljivana su u nizu vodećih svjetskih znanstvenih časopisa u područjima ekonomije inovacija, urbane i regionalne ekonomije i turizma. Pod njegovim mentorstvom obranjeno je pet doktorskih disertacija u Ujedinjenom Kraljevstvu i u Hrvatskoj, a bio je mentor i 29 završnih i diplomskih radova, kazali su sa Sveučilišta u Dubrovniku.
Što Stojčić obećaje u programu rada? Jedinstvenu sveučilišnu knjižnicu, uređenje prostora
U svom programu rada Stojčić je objasnio da je potrebno provesti raspravu na Senatu Sveučilišta o potrebi osnivanja savjetodavnih tijela kao što su Odbor za praćenje provedbe strategije razvoja Sveučilišta, Odbor za statutarna i pravna pitanja ili Odbor za financijsko poslovanje. Planira nastaviti razvijati i nadograđivati sustav Lapis koji Sveučilištu služi za poslovne procese.
– Cilj je optimizacija procedura u svim aspektima poslovanja, od financijskog upravljanja i upravljanja ljudskim resursima do logistike i održavanja infrastrukture. Pored izvora financiranja nacionalnih i međunarodnih znanstvenih i stručnih projekata potrebno je otvoriti mogućnost financiranja pružanjem usluga lokalnoj i regionalnoj samoupravi te poslovnoj zajednici kroz kratkoročne i dugoročne znanstveno-stručne suradnje. Potrebno je na razini sastavnica i Senata potaknuti raspravu i u konačnici iznjedriti financijski model koji će omogućiti odgovarajući stupanj financijske autonomije postojećih sastavnica, a koji u isto vrijeme neće ugroziti razvoj i poslovanje bilo koje postojeće sastavnice i kapacitet za osnivanje novih studija i sastavnica, napisao je Stojčić u programu rada.
Stojčić je naveo da će prioritet biti nabava dodatnog simulatora za Pomorski odjel, uređenje uredskih prostora Instituta za more i priobalje, dovršetak ulaganja na lokalitetu Bistrina, sanacija oštećenja nosivih zidova na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju te modernizacija zgrade na adresi Ćira Carića. Također, radit će se na osiguravanju sredstva za uspostavu jedinstvene sveučilišne knjižnice.
– Objedinjavanjem postojećih knjižničnih resursa oslobodio bi se dragocjen prostor unutar postojećih objekata, a studentima i nastavnicima pružio centralizirani pristup knjižnici s prostorima za učenje. U suradnji s resornim ministarstvom, Sveučilište treba razviti održivi model korištenja broda Naše more koji će osigurati njegovu financijsku održivost. Ključni prioritet u budućem razdoblju mora biti razvoj i implementacija Strategije upravljanja imovinom, napisao je Stojčić u programu rada.
Stojčić planira uključiti renomirane znanstvenike iz inozemstva u nastavni proces
Stojčić smatra da uvođenje mentorstva i suradničkog učenja među nastavnicima može doprinijeti razvoju pedagoških vještina i potaknuti stvaranje inovativnog i poticajnog okruženja za učenje. Naveo je i da se Sveučilište treba posvetiti modernizaciji postojećih studijskih programa te uvođenju novih, međunarodno konkurentnih studijskih programa i programa izravno usklađenih s potrebama lokalnog okruženja.
– U sljedećem razdoblju neophodno je inicirati proces akreditacije studijskih programa za izvođenje u online obliku tamo gdje je takav način izvođenja nastave primjeren. U budućnosti je potrebno obogatiti nastavne sadržaje te ujedno potaknuti međunarodnu suradnju integracijom renomiranih znanstvenika iz inozemstva u nastavni proces. Na takav način studentima će se pružiti neprocjenjivo iskustvo učenja, promicati kultura razmjene znanja i međunarodnog razumijevanja. Jedna od prepreka dostizanju viših razina produktivnosti je i nedovoljna opremljenost u pojedinim znanstvenim područjima i poljima za provođenje istraživanja. U sljedećem razdoblju znanstvenu djelatnost Sveučilišta potrebno je podržavati i poticati i jačanjem administrativnih kapaciteta za podršku prijavi projekata kako unaprjeđenjem kompetencija postojećih tako i zapošljavanjem novih zaposlenika na ovim radnim zadacima, naveo je Stojčić u programu rada.
Cijeli program rada i životopis Stojčića možete pogledati ispod.
Loading...
Reload document 
Open in new tab
Loading...
