Izašla je nova lista najboljih sveučilišta: Na njoj samo jedno iz Hrvatske, uvršteno je u top 500
Objavljena je nova Šangajska lista (Academic Ranking of World Universities – ARWU) koja rangira tisuću najboljih sveučilišta na svijetu. Jedino hrvatsko sveučilište koje se našlo na njoj je Sveučilište u Zagrebu. Na boljoj je poziciji nego lani, no istoj kao 2020. te godinu prije.
Academic Ranking of World Universities objavio je ažuriranu Šangajsku listu za 2022. godinu, koja prikazuje 1.000 najboljih sveučilišta svijeta, a u konkurenciju je prilikom izrade liste ušlo njih 2.500. Jedino hrvatsko sveučilište na ovoj ljestvici je Sveučilište u Zagrebu, koje se nalazi na zbirnoj poziciji između 401. i 500. mjesta.
Zagrebačko sveučilište bolje nego lani, ali na istom mjestu kao 2020. i 2019.
U kriterije koji se uzimaju u obzir pri izradi liste su broj zaposlenika ili alumnija koji su osvojili Nobelovu nagradu ili Fieldsovu medalju, broj znanstvenika koji su na listi najcitiranijih znanstvenika koju objavljuje Clarivate, broj radova objavljenih u časopisima Nature i Science, zatim onih indeksiranih u SCI-Expanded i SSCI bazama te općenito znanstvena produktivnost.
– Plasman Sveučilišta u Zagrebu značajan je doprinos prepoznatljivosti hrvatske znanosti u svijetu i predstavlja priznanje, ali i snažan poticaj znanstvenicima za daljnja postignuća i nastavak uspješnoga rada, piše u priopćenju Sveučilišta u Zagrebu.
Inače, prošle se godine Sveučilište u Zagrebu našlo na zbirnoj poziciji između 601. i 700. mjesta, dok je 2020. i 2019. isto bilo rangirano poziciji između 401. i 500. mjesta.
Šangajska lista detaljno prikazuje i poziciju svakog od rangiranih sveučilišta po pojedinim područjima. Sveučilište u Zagrebu najbolji rang, 44. mjesto, ostvaruje u području istraživanja mora i oceanografije. Slijedi područje prehrambene tehnologije, zatim veterine, stomatologije te turističkog menadžmenta.
Kako stoje sveučilišta u susjednim državama?
Spomenimo ovom prilikom i sveučilišta u susjednim nam državama. Sveučilište u Beogradu na istoj je zbirnoj poziciji kao i Sveučilište u Zagrebu, između 401. i 500. mjesta. Na ljestvicu je upalo i Sveučilište u Novom Sadu, koje je na samom začelju, između 901. i 1000. mjesta. Od slovenskih je na ljestvici samo Sveučilište u Ljubljani. I ono je kao i zagrebačko i beogradsko, smješteno između 401. i 500. mjesta.
Kada je riječ o vrhu nove Šangajske liste, najbolje je rangirano Sveučilište Harvard iz SAD-a. Drugo je Sveučilište Stanford, a na trećem mjestu ljestvice nalaze se Massachusetts Institute of Technology (MIT), oba iz SAD-a.
Sveučilišta se nerijetko znaju pohvaliti napretkom na ovim ljestvicama ili se javno pravdati za neuspjeh. Budući da ovo nije jedina ljestvica koja rangira sveučilišta o ovoj smo problematici još proljetos razgovarali s Marijom Brajdić Vuković, znanstvenicom sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja, javnosti poznatijom po političkom angažmanu u platformi MOŽEMO. Ističe kako sve ove ljestvice imaju nekoliko ‘boljki’. Kada bi izdvajala jednu od njih koja bi mogla biti poticaj za unaprjeđenje unutarnje kvalitete sveučilišta, onda bi jedina takva bila CWTS Leiden, koja uzima u obzir niz kompleksnih indikatora. Više o tome pročitajte ovdje.