Izašla je nova ljestvica europskih sveučilišta: Na njoj je šest naših, ali neka se nisu proslavila
Šest hrvatskih sveučilišta rangirano je na novoj ljestvici sveučilišta britanske kompanije Quacquarelli Symonds. Među hrvatskima je najbolje rangirano Sveučilište u Zagrebu. Međutim, ako se promatraju i sveučilišta zemalja u okruženju, najbolje stoji slovensko Sveučilište u Ljubljani.
Ilustracija: Pixabay
Britanska analitička kompanija Quacquarelli Symonds objavila je novu rang-listu sveučilišta, ovoga puta onih europskih. Na listi QS World University Rankings: Europe 2025 je šest hrvatskih javnih hrvatskih sveučilišta, s time da je ukupno rangirano njih 684 iz 40 zemalja/teritorija.
Od zemalja u okruženju najbolje je Sveučilište u Ljubljani
Među hrvatskim sveučilištima najbolju poziciju zauzima Sveučilište u Zagrebu, koje je na 243. poziciji. Sveučilište u Splitu je 462., Sveučilište u Rijeci 479., dok je Sveučilište Josipa J. Strossmayera u Osijeku na zbirnoj poziciji između 511. i 520. mjesta. Od naših sveučilišta na listi su još Sveučilište u Zadru i Sveučilište Sjever, a oba su na poziciji 601+, što je posljednja zbirna pozicija ove QS liste.
Najbolje slovensko sveučilište stoji bolje od najboljeg hrvatskog – Sveučilište u Ljubljani na listi je zauzelo 221. mjesto. Iz ove zemlje rangirana su još tri sveučilišta: Sveučilište u Mariboru (338.), Sveučilište Nova Gorica (343.) i Sveučilište Primorska (475.). Od sveučilišta koje se nalaze u Srbiji na QS-ovoj je ljestvici Sveučilište u Beogradu, koje zauzima 251. mjesto, zatim sveučilišta u Novom Sadu (391.), Nišu (511.-520.), Kragujevcu (551.-600.) i privatno Sveučilište Singidunum (601+).
Na listi je i nekolicina sveučilišta iz Bosne i Hercegovine – Sveučilište u Mostaru je 491., Sveučilište u Sarajevu našlo se između 511. i 520. mjesta, privatno sveučilište Sarajevska škola za nauku i tehnologiju je između 531. i 540. mjesta, Sveučilište u Banjoj Luci između 541. i 550. mjesta, dok su Sveučilište u Istočnom Sarajevu i Sveučilište u Tuzli na zbirnoj poziciji 601+.
Tko je na vrhu ljestvice?
Ovu QS-ovu listu predvodi švicarsko sveučilište ETH Zürich, drugi je Imperial College London, a treće Sveučilište u Oxfordu. Top pet zaokružuju Sveučilište u Cambridgeu te University College London.
Nekoliko je indikatora koji su se ocjenjivali prilikom ovog rangiranja, a slični su kao i kod nedavno objavljene ljestvice svjetskih sveučilišta. Ovogodišnji kriteriji su: akademska reputacija, reputacija poslodavca, uključenost u međunarodne istraživačke mreže, omjer studenata i nastavnog osoblja, citati po radu, citati po znanstveniku, udio inozemnog nastavnog osoblja, udio inozemnih studenata, broj studenata koji odlaze i dolaze na razmjenu, održivost te ishodi zapošljavanja.
Koju su ocjenu u kojem od indikatora dobila naša i ostala sveučilišta, možete vidjeti u tablici ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, ponovno učitajte stranicu.
Problemi u rangiranju
Još jednom valja podsjetiti na riječ stručnjaka i probleme kod izrade i objave ovakvih ljestvica. Kada smo pisali o jednoj od niza njih, Mariju Brajdić Vuković, sociologinju i stručnjakinju za metodologiju društvenih istraživanja zamolili smo i da pojasni relevantnost ovakvih rangiranja. Među ostalim, istaknula je da ih treba proučavati s oprezom jer je često njihova uloga politička i ekonomska. Jedan od problema je što sporne ljestvice stvaraju hijerarhiju po nekom principu preko različitih domena, pri čemu ne uzima u obzir različitosti konteksta u kojemu su nastali inputi za njihove indikatore. Tako mjerenje zamišljeno i prezentirano kao ‘objektivno’ postaje u sebi subjektivno.
– Drugi problem je što mjereći nešto, a izostavljajući nešto drugo izrazito potiče ili ne potiče razvoj pojedinih tipova istraživačkih i objavljivačkih praksi koje postaju same sebi svrhom. Drugim riječima, mjerenje im postaje najvažnija svrha, obrazložila nam je Brajdić Vuković posljedice pretjeranog isticanja ovakvih ljestvica.
