Izašla je nova rang-lista sveučilišta, na njoj se nalaze dva hrvatska: Pogledajte kako stoje
Objavljena je nova lista sveučilišta u Tajvanu (Performance Ranking of Scientific Papers for World Universities) koja rangira tisuću sveučilišta u šest znanstvenih polja te 27 znanstvenih disciplina. Na listi su se našla naša dva najveća. Sveučilište u Zagrebu koje, u usporedbi s prošlom godinom, uglavnom stagnira te Sveučilište u Splitu koje se, za razliku od prošle godine, pomaknulo nekoliko mjesta prema naprijed.
Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Splitu
Foto: srednja.hr
Od ukupno tisuću rangiranih sveučilišta, Sveučilište u Zagrebu našlo se na poziciji od 501. do 550. mjesta što je ista pozicija kao i prošle te pretprošle godine. Sveučilište u Splitu nalazi se na zbirnoj poziciji od 701. do 750. mjesta. Glavni su to podaci s novoobjavljene rang liste svjetskih sveučilišta koju je objavio National Taiwan University pod nazivom Performance Ranking of Scientific Papers for World Universities (NTU Rankings). Splitsko i zagrebačko naša su jedina dva sveučilišta koja su se našla na listi.
Evo kako stoji Sveučilište u Zagrebu
Od šest znanstvenih polja koja uključuju poljoprivredu, inženjerstvo, znanosti o životu, medicinu, prirodne znanosti i društvene znanosti, Sveučilište u Zagrebu ove se godine uspjelo rangirati samo na njih tri. Tako je u polju znanosti o životu zauzelo poziciju između 451. i 500. mjesta, u poljoprivredi od 301. do 350. mjesta te u medicini od 401. do 450. mjesta. Svi ovi rezultati jednaki su kao i prethodne godine.
Kada je riječ o rangiranju po znanstvenim disciplinama, zagrebačko sveučilište uspjelo se rangirati na njih osam, a najbolji rezultat ostvaren je u grani poljoprivrede gdje je, u odnosu na prošlu godinu, napredovalo za deset mjesta i zauzelo 101. mjesto. Nakon poljoprivrede slijede znanosti o svemiru gdje se nalazi na 249. mjestu što je 32 mjesta niže nego prethodne godine. U kategoriji znanosti o biljkama i životinjama, Sveučilište u Zagrebu napredovalo je za 28 mjesta pa se sada nalazi na 268. mjestu dok se u kategoriji matematike unazadilo za sedam mjesta i nalazi se na 257. mjestu. U kategoriji strojarstva je zagrebačko sveučilište također napredovalo pa se s pozicije od 301. do 350. mjesta pomaklo na 295. mjesto.
U preostalim kategorijama – klinička medicina, farmakologija i toksikologija te elektrotehnika zauzelo je ista mjesta kao i prošle godine. U prve dvije navedene kategorije nalazi se na poziciji od 351. do 400. mjesta dok se u kategoriji elektrotehnike nalazi na poziciji od 451. do 500. mjesta.
Kako na listi stoji Sveučilište u Splitu?
Od šest znanstvenih polja koja su ranije navedena, splitsko sveučilište uspjelo se rangirati samo u polje znanosti o životu gdje se nalazi na poziciji od 401. do 450. mjesta baš kao u protekle dvije godine. Također, od 27 znanstvenih disciplina, ovo sveučilište rangirano je samo u području fizike i tamo se nalazi na poziciji od 401. do 450. mjesta i tako se unazadilo u odnosu na prošlu godinu jer se tada nalazilo na poziciji od 351. do 400. mjesta.
Koji su kriteriji za rangiranje?
Kako navode sa Sveučilišta u Zagrebu u svom priopćenju, ovogodišnje rangiranje bazirano je na osam različitih indikatora koji predstavljaju tri različita kriterija uspješnosti znanstvenoga rada.
– Prvi kriterij je istraživačka produktivnost koja donosi 25 posto ukupne ocjene od čega broj članaka u posljednjih 11 godina donosi 10 posto ocjene te broj članaka u tekućoj godini donosi 15 posto ocjene. Drugi kriterij je istraživački učinak koji donosi 35 posto ukupne ocjene, a sačinjavaju ga broj citata u posljednjih 11 godina, broj citata u posljednje dvije godine te prosječan broj citata u posljednjih 11 godina, priopćeno je sa Sveučilišta u Zagrebu.
Postoji i treći kriterij, a on donosi 40 posto konačne ocjene sveučilišta je istraživačka izvrsnost.
– Unutar ovoga kriterija, 10 posto ocjene donosi H-indeks u posljednje dvije godine, 15 posto broj visoko citiranih radova te se 15 posto odnosi na broj članaka u časopisima s visokim utjecajem u tekućoj godini, pojašnjavaju sa zagrebačkog sveučilišta.
Evo koja pozadina stoj iza brojnih rang lista sveučilišta
Iako se brojna domaća sveučilišta često hvale svojim uspjesima na međunarodnim rang listama, čini se da kod svake rang liste postoji određeni problem po pitanju kriterija i konteksta po kojima se ocjenjuju, odnosno, rangiraju sveučilišta.
O ovom problemu smo već pisali i o njemu razgovarali sa stručnjakinjom Marijom Brajdić Vuković koja je, između ostalog, rekla kako su ovakva mjerenja ‘nametanje suviše jednostavnog okvira kompleksnoj stvarnosti’.
