Izašla je nova rang lista, Sveučilište se hvali da je među 400 najboljih na svijetu
Sveučilište u Zagrebu pozicioniralo se kao 397. na URAP listi najboljih svjetskih sveučilišta. Hvale se kako je to njihov najbolji plasman. Spomenuto rangiranje, inače, obuhvaća čak 3.000 svjetskih sveučilišta, a ove godine naših se pet javnih sveučilišta uspjelo plasirati. Plasman im, zanimljivo, prati broj studenata.
Foto: Ivan Klindić | www.ivanklindic.info
Sveučilište u Zagrebu pohvalilo se plasmanom na URAP rangiranju najboljih svjetskih sveučilišta. Na listi 3.000 najboljih, ono je zauzelo 397. mjesto. Na listu su se plasirali još Sveučilište u Splitu na 1.201. poziciji, Sveučilište u Rijeci na 1.417., Sveučilište u Osijeku na 1.513., a Sveučilište Sjever na 2.254. mjestu.
NAJBOLJI JE HARVARD
Na URAP ljestvici najbolje je plasirano američko Sveučilište Harvard, zatim kanadsko Sveučilište u Torontu, a onda i University College London. Posljednje mjesto, titulu najgoreg među najboljima, ostvaruje brazilsko Sveučilište Blumenau.
‘Najbolji plasman do sada’
Ovo je, ističu iz zagrebačkog rektorata, ujedno i najbolji plasman zagrebačkog sveučilišta u posljednjih osam godina. URAP rangiranje pokrenuto je 2010. godine, a pokriva približno 12 posto svih visokih učilišta u svijetu. To ga čini dosta opsežnim sustavom koji priliku za rangiranje daje mnogim institucijama.
Radi se o bibliometrijskom rangiranju, što znači da rangira sveučilišta po, isključivo, znanstvenom potencijalu i produktivnosti. Metodologije URAP rangiranja čini šest referentnih čimbenika – broj članaka, citati, ukupni broj dokumenata, utjecaj članaka, utjecaj citiranja i međunarodnu suradnju.
Ova ljestvica rangira sveučilišta isključivo prema mjerljivim bibliometrijskim podacima. To znači da isključuje faktore poput nastave, kvalitete studiranja i predavanja, a bavi se isključivo istraživačkim indikatorima.
Iz zagrebačkog rektorata kažu da se temelji na ‘objektivnim bibliometrijskim podacima’ te da rangiranje ne uključuje ‘subjektivnu evaluaciju kvalitete sveučilišta’. Zaključuju da se time postiže ‘bitno veća objektivnost rangiranja u smislu stvarne kvalitete visokih učilišta’.
Više studenata, bolji rang?
Plasman domaćih sveučilišta na ovoj rang listi otkriva i neke zanimljive korelacije u pogledu veličine sveučilišta. Ako pogledamo sva naša rangirana, primijetit ćemo da naša sveučilišta s većim brojem studenata imaju i bolje rangiranje na ovoj ljestvici, dok ona s manje imaju lošiju poziciju. Štoviše, plasman svakoga prati broj studenata na tom sveučilištu.
Tako je najbolje rangirano Sveučilište u Zagrebu s oko 64.300 studenata, zatim Sveučilište u Splitu s 18.100, pa Sveučilište u Rijeci s 15.700 studenata, onda Sveučilište u Osijeku s 14.700 te naposljetku i Sveučilište Sjever s 5.200 upisanih studenata. Ovo su podaci o upisanima, podsjetimo, za akademsku godinu 2020./2021.
Iz zagrebačkog rektorata pohvalili su se, podsjetimo, da je ovo njihov najbolji plasman u posljednjih osam godina. No, kad malo bolje pogledamo, njihov se plasman nije previše mijenjao. Te prve, 2014. godine bili su na 402. poziciji; najniže su pali 2018. na 444. mjesto i sad su došli na 397. mjesto. Padali su i skakali, dakle, u tih pedesetak mjesta na ljestvici.
Slična ljestvica dobila pohvale
Domaća se sveučilišta često hvale svojim plasmanom na rang listama najboljih svjetskih sveučilišta, dok mediji te ljestvice koriste kako bi kritizirali sveučilišta. Prošle smo godine stoga razgovarali s Marijom Brajdić Vuković, sociologinjom koja se bavi metodologijom istraživanja.
Većina poznatih rang ljestvica, kazala je, usmjerena je tek na određene mjerljive faktore i primarnija im je politička od znanstvene svrhe. Neka rangiranja, pak, ipak ističe kao dobra. Jedno od njih CWTS Leiden, kao i ovo, spada među bibliometrijska rangiranja, no dosta je dublje i detaljnije. Brajdić Vuković kaže da daje poticaj za unaprjeđenje unutarnje kvalitete sveučilišta.
– Ovo rangiranje uzima u obzir niz kompleksnih indikatora, u svakom od polja znanosti, od utjecaja svakog pojedinog članka do fraktala povezanih s pojedinim područjima. U tom smislu porast na ovoj ljestvici bi značio da je porasla unutarnja kvaliteta i značaj istraživanja u pojedinim disciplinama na sveučilištu, što mi je jedino čini ispravnim u smislu mjerenja, a onda i natjecanja pretpostavljam. No, Sveučilište u Zagrebu tu ukupno loše stoji, izuzev pojedinih disciplinarnih područja, rekla nam je tada Brajdić Vuković, o čemu više možete pročitati ovdje.
