Izašla je prestižna Šangajska lista najboljih sveučilišta na svijetu: Na njoj samo jedno naše
Sveučilište u Zagrebu plasiralo se među 500 najboljih na svijetu, i to na prestižnom rangiranju ARWU, poznatijem kao Šangajska lista. Najbolji plasman ostvarilo je za područje Pomorskog i oceanskog inženjerstva, po čemu je 44. najbolje na svijetu. Ovo je potvrda kvalitete visokog obrazovanja i istraživanja na zagrebačkog sveučilištu, tvrde iz rektorata.
| Foto: Unsplash
Academic Ranking of World Universities – cijenjeni ARWU – kolokvijalno poznat kao Šangajska lista najboljih sveučilišta na svijetu objavio je rangiranje za 2023. godinu. I ove se godine na toj prestižnoj listi našlo najveće i vodeće Sveučilište u Zagrebu, a plasiralo se među pet stotina najboljih, preciznije između 401. i 500. mjesta.
Najbolji smo u pomorskom inženjerstvu
Kada gledamo pojedinačna područja, Sveučilište u Zagrebu najbolji plasman ostvaruje za Pomorsko i oceansko inženjerstvo, gdje zauzima 44. mjesto u svijetu. Nakon toga slijedi Prehrambena znanost i tehnologija gdje je plasirano između 101. i 150. mjesta te Veterinarske znanosti gdje ostvaruje plasman od 201. do 300. mjesta na ARWU listi.
Šangajska lista smatra se jednom od najuglednijih rangiranja svjetskih sveučilišta. Njezini kriteriji, kao što su znanstvene publikacije, citiranost istraživanja, osvojene nagrade i globalni akademski utjecaj, pružaju objektivnu mjeru akademske izvrsnosti, tvrde iz rektorata zagrebačkog sveučilišta.
Sveučilište u Zagrebu svojim je plasmanom, tvrde, potvrdilo svoje mjesto među najboljima u svijetu, pokazujući kvalitetu u znanosti i visokom obrazovanju. Nijedno drugo naše sveučilište nije se našlo na ovoj rang listi najboljih sveučilišta na svijetu.
Ovo su kriteriji rangiranja
Na svijetu postoji preko 30 tisuća sveučilišta, njih tek oko 2 i pol tisuće zadovoljava kriterije za rangiranje da bi Šangajska lista – ARWU – svake godine rangiralo najboljih 1.000.
Temeljni kriteriji rangiranja su broj alumna koji su osvojili Nobelovu nagradu ili Fieldsovu medalju, broj znanstvenika s tom nagradom ili medaljom, kao i broj znanstvenika koji su na listi najcitiranijih u svijetu koju objavljuje Clarivate.
Dodatno, boduje se i broj radova objavljenih u časopisima Nature i Science te broj radova indeksiranih u SCI-Expanded i SSCI bazama te, na koncu, produktivnost po znanstveniku.
‘Svaka ljestvica pati od nekoliko problema’
Valja napomenuti da rangiranja sveučilišta na svijetu nužno obuhvatni referentni okviri za kvalitetu i relevanciju pojedinog sveučilišta. Kako nam je onomad pojasnila sociologinja i stručnjakinja za metodologiju društvenih istraživanja Marija Brajdić Vuković, komentirajući CWUR i Šangajsku rang listu, rangiranja češće motiviraju politički i ekonomski razlozi, a tek rjeđe znanstveni.
Štoviše, svaka ljestvica, objasnila nam je tada Brajdić Vuković, boluje od nekoliko problema. Prvi je taj što stvara hijerarhiju po nekom principu preko različitih domena, pri čemu ne uzima u obzir različitosti konteksta u kojemu su nastali inputi za njihove indikatore. Tako mjerenje zamišljeno i prezentirano kao ‘objektivno’ postaje u sebi subjektivno. Moglo bi se reći, kazala nam je, da je to ‘nametanje suviše jednostavnog okvira kompleksnoj stvarnosti’.
– Drugi problem je što mjereći nešto, a izostavljajući nešto drugo izrazito potiče ili ne potiče razvoj pojedinih tipova istraživačkih i objavljivačkih praksi koje postaju same sebi svrhom. Drugim riječima, mjerenje im postaje najvažnija svrha, obrazložila nam je Brajdić Vuković posljedice pretjeranog isticanja ovakvih ljestvica.
Kada bi izdvajala neku ljestvicu, naglašava, kao poticaj za unaprjeđenje unutarnje kvalitete sveučilišta, onda bi jedina takva bila CWTS Leiden.
