Izašla je Timesova rang-lista sveučilišta za 2025., na njoj su tri iz Hrvatske
Times Higher Education je objavio svjetsku rang-listu najboljih sveučilišta. Poredali su 2.092 institucije iz 115 zemalja. Zanimljivo je primijetiti kako su od hrvatskih sveučilišta na ovom popisu i dalje samo tri: zagrebačko, splitsko i riječko. Ove godine, splitsko i zagrebačko nalaze se na istoj zbirnoj poziciji, a iza njih je riječko. Sva tri su iza 1.200. mjesta.
Sveučilište u Splitu | Foto: srednja.hr
Nakon godine dana analiziranja, ugledni britanski časopis specijaliziran za teme s područja visokog obrazovanja, Times Higher Education (THE), objavio je ljestvicu najboljih sveučilišta na svijetu za 2025. godinu. Rangirali su 2.092 institucija iz 115 zemalja i teritorija. Istaknuli su da su ove godine na listu dodali 185 institucija više nego 2024. godine. No, uz rangirane institucije, postoje i brojne su samo u statusu prijavitelja, ali nisu rangirane. Takva sveučilišta, iako su poslala sve podatke, nisu zadovoljili kvalifikacijske kriterije.
Daleko od trona: Samo tri naša sveučilišta na listi
THE-ova lista uživa svjetsku reputaciju kao najsveobuhvatnija procjena kvalitete visokog obrazovanja na svijetu. Ljestvicu su napravili na temelju 18 kriterija koji se prostiru kroz pet analiziranih područja: podučavanje, istraživačko okruženje, istraživačka kvaliteta, industrija i međunarodna perspektiva. Za potrebu rađenja ovog popisa, pregledano je 157 milijuna citata u 18 milijuna istraživačkih publikacija. Pritom su anketirali i 93 tisuće nastavnika i istraživača.
Što se tiče Hrvatske, baš kao i prošle godine samo su tri naša sveučilišta na ovoj prestižnoj ljestvici: Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Rijeci. Sveučilište u Zagrebu za 2025. godinu je smješteno na zbirnoj poziciji 1.201-1.500., a budući da je 2024. godine bilo između 1.001. i 1.200. mjesta, znači da je prema Times Higher Educationu, ovo Sveučilište nazadovalo u posljednjih godinu dana. Split je i ove godine zadržao svoju prošlogodišnju poziciju na mjestu između 1.201-1.500 mjesta, dok je Rijeka i dalje ostala na zbirnom mjestu 1.501+.
Za usporedbu, Sveučilište u Beogradu je ostalo bolje naših hrvatskih sveučilišnih institucija. U 2025. godini rangirano je na zbirnom mjestu od 1.001 do 1.200, što je doduše pad s prošlogodišnjeg mjesta od 801. do 1.000. mjesta. Sveučilište u Kragujevcu, i ove i prošle godine se smjestilo na poziciji od 1.001. do 1.200. mjesta. Sveučilište u Novom Sadu kroz 2025. i 2024. godinu se drži na zbirnom mjestu 1.501+. Slovensko Sveučilište u Ljubljani sjedi na zbirnom 801-1.000, isto kao i prošle godine. No, Ljubljani se u 2025. godini pridružilo na ovoj poziciji pridružilo i Sveučilište u Novoj Gorici koje je prošle godine bilo samo prijavitelj. Sveučilište u Mariboru je zadržalo svoju poziciju od 1.201 do 1.500 mjesta, dok Sveučilište Primorska i ove godine ostaje na prošlogodišnjem 1.501+ mjestu. Sveučilište u Sarajevu u Bosni i Hercegovini je ostalo na 1.501+ poziciji, a Sveučilište u Mostaru, koje je prošle godine bilo samo prijavitelj, u 2025. godini nije ni u statusu prijavitelja.
Amerika i Britanija gube reputaciju, Kina u porastu
Sve u svemu, THE ističe da je reputacija visokog obrazovanja Velike Britanije i SAD-a u opadanju na listi za 2025. godinu. Međutim, britansko Sveučilište u Oxfordu i dalje drži prvo mjesto kao najkvalitetnije sveučilište na svijetu, dok se američki MIT popeo na drugo mjesto. MIT je prošle godine bio na trećem mjestu, dok je američki Stanford bio ‘na srebrnom tronu’. No, u 2025. Stanford je pao na šesto mjesto. Na ljestvici za 2025. godinu, američki Harvard drži poziciju trećeg najboljeg sveučilišta na svijetu. Što je skok za jednu poziciju od prošlogodišnjeg četvrtog mjesta.
– Kina se približava top 10 rangu, nastavljajući jačati svoj svjetski istraživački utjecaj. Svih pet najuspješnijih australskih sveučilišta su pali na ljestvici zbog smanjenog ugleda i međunarodne perspektive. U top 200 su ušle tri nove države, Brazil Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, ističući rast novih tržišta visokog obrazovanja, istaknuli su iz Times Higher Education najvažnije zaključke njihovog istraživanja za 2025. godinu.
Varljive liste: ‘Mjerenje im postaje najvažnija svrha’
Međutim, neovisno da li vas ovi podaci vesele ili rastužuju, unatoč visokoj respektabilnosti koju ovaj popis uživa u međunarodnoj akademskoj zajednici, ovakve i slične rang liste treba uzimati s oprezom. Ranije nas je sociologinja, stručnjakinja za metodologiju društvenih istraživanja, danas i zastupnica u Skupštini Grada Zagreba, Marija Brajdić Vuković, upozorila da iza ovakvih lista stoji i politička te ekonomska uloga. Brajdić Vuković je napomenula da rang liste ovakvog tipa imaju više problema. Primjerice, stvaraju hijerarhiju preko različitih domena po nekom principu koje je uzima u obzir različite kontekste u kojima su nastali podaci. Time objektivno mjerenje postaje subjektivno te se ‘nameće suviše jednostavni okvir kompleksnoj stvarnosti’.
– Mjereći nešto, a izostavljajući nešto drugo izrazito potiče se ili ne potiče razvoj pojedinih tipova istraživačkih i objavljivačkih praksi koje postaju same sebi svrhom. Drugim riječima, mjerenje im postaje najvažnija svrha, rekla nam je Brajdić Vuković posljedice pretjeranog isticanja ovakvih ljestvica.
