Kako izgleda studij s velikim brojem sati praktične nastave?
Studenti stručnih studija se, od studenata sveučilišnih studija, većinom razlikuju po tome što dobar dio nastave posvećuju stručnoj praksi. To je prilika za sve buduće stručnjake da naučeno primjene u praksi i da vide kako će njihov posao jednom izgledati. Kako točno izgleda takvo studiranje, saznali smo u razgovoru s profesorima Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, Krunoslavom Martinčićem i Tonijem Bjažićem.
Predavanje na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu | foto: Facebook TVZ
Stručni studiji su oni studiji koji studente pripremaju da budu stručnjaci u nekom, uglavnom primjenjivom, području. To su studiji koji studentima osim stručnih znanja daju i iskustvo, i to kroz velik broj praktične nastave! Praksa, kako to studenti nazivaju, se uglavnom odvija u tvrtkama na tržištu koje su usko povezane s područjem koje studij izučava, a to je ujedno i odlična prilika da se studenti upoznaju s onim što će raditi jednom kada dobiju diplomu.
Stručne studije s velikim brojem prakse moguće je upisati na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Ovo visoko učilište koje postaje sve popularnije zbog suvremene nastave koju izvode, održava stručne preddiplomske studije Informatika, Računarstvo, Elektrotehnika, Graditeljstvo, Mehatronika i Strojarstvo. Na diplomskoj razini moguće je nastaviti na studijima Informatika, Elektrotehnika, Graditeljstvo, Strojarstvo, Digitalna ekonomija te Digitalna forenzika.
Razgovarali smo s profesorima sa stručnih studija s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu – Krunoslavom Martinčićem, pročelnikom Elektrotehničkog odjela te Tonijem Bjažićem, pročelnikom Strojarskog odjela.
Prvo što nas je zanimalo je kakvi su učenici koji upisuju stručne studije na njihovim odjelima, odnosno koji su minimalni uvjeti koje oni moraju ispuniti.
– Uvjeti za upis studija Strojarstva ili Mehatronike putem državne mature su završen četverogodišnji program srednje škole te položeni ispiti državne mature iz Hrvatskog jezika, Matematike, Engleskog jezika te Fizike ili Informatike, ili osvojeno jedno od prva tri mjesta na međunarodnim ili državnim natjecanjima iz disciplina Matematika, Fizika, Informatika ili Strojarska tehnologija. Postoje i izvanredne inačice preddiplomskih stručnih studija Mehatronike i Strojarstva, koji se također mogu upisati putem državne mature ili putem tzv. razredbenog postupka za kandidate koji nisu polagali državnu maturu, rekao nam je profesor Bjažić.
TVZ je za učenike koji su naklonjeni prirodnim i tehničkim znanostima
Uvjeti za upis na svaki od studija na TVZ-u vidljivi su na stranici postani-student.hr. Profesor Martinčić je naglasio kako svi oni koji pokazuju sklonosti prirodnim i tehničkim znanostima, ne bi trebali imati problema s upisom na Elektrotehnički odjel TVZ-a.
Sljedeće što nas je zanimalo su neke posebnosti njihovih studija, odnosno zašto bi maturanti i ostali zainteresirani trebali odabrati baš studije na TVZ-u.
– Mehatronika je multidisciplinarna grana inženjerstva koja obuhvaća strojarstvo, elektrotehniku i računarstvo kao glavne discipline, te komunikacijske tehnologije i teoriju automatskog upravljanja koje upotpunjuju opis jednog takvog sustava. Tipičan primjer mehatroničkog sustava je industrijski robot koji samostalno obavlja programirane zadatke. Zbog toga je mehatronika relativno složena grana inženjerstva i veliki izazov u smislu poučavanja. Studentima je potrebno prenijeti dovoljnu količinu temeljnih znanja iz svih zasebnih disciplina kako bi ih oni mogli uspješno primijeniti pri projektiranju, ispitivanju ili održavanju mehatroničkih sustava. Na studiju Mehatronike već dulji niz godina imamo izrađene završne radove studenata visoke kvalitete, koji su dokaz da dobro balansiramo između pružanja temeljnih znanja i praktičnih vještina. Primjeri nekih radova su projektiranje i puštanje u rad elektromotornog pogona ili izrada robotske ruke, govori nam Bjažić.
Dva industrijska elektromotorna pogona (Siemens) s mogućnošću međusobnog terećenja | foto: TVZ
Robotska ruka | foto: TVZ
S druge strane, na studiju Strojarstva studenti dobivaju više temeljnih strojarskih znanja koje na sličan način kao i na studiju Mehatronike dopunjuju praktičnim vještinama kako bi projektirali, konstruirali, ispitivali, vodili i održavali strojarske uređaje i postrojenja. Primjeri izvrsnih završnih radova studenata Strojarstva uključuju projektiranje sustava grijanja i hlađenja u kućanstvu, projektiranje transportnih sustava i konstrukcija.
Uvijek u trendu
– Elektrotehnički odjel TVZ-a je sljednik nekadašnje Visoke tehničke škole u Zagrebu s tradicijom od preko 50 godina. Inženjeri proizašli iz te škole bili su prepoznatljivi i cijenjeni u široj regiji. Mi smo stručni studij, poštujemo i čuvamo tradiciju dok se istovremeno trudimo pratiti najmodernije tehnološke trendove kako bi naši završeni studenti – inženjeri i dalje bili prepoznatljivi kao vrsni u operativnom dijelu elektrotehničke struke, rekao nam je Martinčić.
Profesor Martinčić u laboratoriju na Elektrotehničkom odjelu | foto: TVZ
Zanimalo nas je kako studenti obavljaju praksu, koliko sati tijekom svog obrazovanja provedu u praktičnoj nastavi te gdje je obavljaju. Kako su nam obojica potvrdili, TVZ ima sklopljene sporazume o suradnji s brojnim tvrtkama u kojima studenti mogu obavljati stručnu praksu.
– Stručna praksa se na preddiplomskim stručnim studijima Mehatronike i Strojarstva odvija u 6. semestru, paralelno s izradom završnog rada. Studente se potiče da u dogovoru s mentorom koji mu je dodijeljen u tvrtki u kojoj obavlja stručnu praksu odabere temu završnog rada koja bi bila usklađena s poslom koji se obavlja u okviru stručne prakse. Mnogi studenti koji su na taj način obavili praksu i izradili završni rad su se i zaposlili u toj tvrtki, rekao nam je profesor Bjažić.
Što se tiče Elektrotehničkog odjela, svi studenti u okviru studijskog programa odrađuju 180 sati stručne prakse. Cilj stručne prakse je upoznati realno radno okruženje, upoznati praktične segmente stručnih vještina, pozicioniranje inženjerskih radnih mjesta na tržištu rada i slično. Drugim riječima, studentima se pruža jedinstvena prilika da iskuse tržište rada prije nego zapravo postanu njegovim dijelom, kada završe faks.
Profesor Bjažić nam je spomenuo i kako se zamjetan broj studenata odlučuje za razvoj nekog svog proizvoda te razmišljaju o samozaposlenju nakon završetka studija. Takve ambicije kod studenata se primjećuju već od trećeg semestra, odnosno od druge godine studija, a što su stariji studenti sve više dolaze s takvim idejama. Zato je u šestom semestru osmišljen kolegij Tehnološko poduzetništvo u okviru kojeg studenti razvijaju svoju poduzetničku ideju i stječu poduzetničke kompetencije. TVZ takvim studentima pomaže ustupanjem projektnog laboratorija, opreme i mentorstva tokom razrade svojih ideja.
Puno laboratorijskih vježbi
Projektni laboratorij, koje osim studenata Elektrotehnike koriste i studenti Strojarstva i Mehatronike, nalazi se na Elektrotehničkom odjelu TVZ-a, kao i ostali laboratoriji vezani za elektrotehniku i elektroniku. Uz Laboratorij za mjerenja u elektrotehnici i Laboratorij za elektroniku, na kojima studenti praktično verificiraju stečena osnovna teoretska znanja iz elektrotehnike i elektronike, na Elektrotehničkom odjelu postoje i drugi specijalizirani laboratoriji koji služe za nastavu.
Električni strojevi u laboratoriju Elektrotehničkog odjela | foto: TVZ
– Na Elektrotehničkom odjelu TVZ-a svi stručni predmeti u nastavnom planu i programu imaju sastavnicu laboratorijske vježbe. Iz tog razloga imamo laboratorije za temeljne predmete struke, kao što su Osnove elektrotehnike, Elektroničke komponente, Mjerenja u elektrotehnici, Analogne sklopove, Digitalne sklopove, Matematičke alate u elektrotehnici, Primjenu osobnih računala u elektrotehnici, Tehničko dokumentiranje itd. Na laboratorijskim vježbama studenti praktično potvrđuju teoretska znanja, upoznaju realne komponente velikih sustava, dolaze u doticaj s najmodernijim mjernim instrumentima te savladavaju mjerne procedure. U okviru laboratorijskih vježbi na nekim predmetima studenti odrađuju konstrukcijske zadatke gdje pokazuju koliko vladaju praktičnim dijelom struke te iskazuju svoju kreativnost, rekao nam je profesor Martinčić.
Kako bi svojim studentima pružili širinu znanja i vještina, Elektrotehnički odjel sadrži i specijalizirane laboratorije poput onog za Električne strojeve i transformatore, Optičke komunikacije, Radio tehniku, Radarske sustave, Mikroupravljače i ugradbene sustave, Automatsko upravljanje i regulaciju, Mrežne tehnologije opće namjene i specifičnih industrijskih primjena i slično.
– Za strojarske predmete koristimo specijalizirane laboratorije na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, s kojim izvrsno surađujemo i u kojima naši studenti imaju mogućnost odraditi i praktični dio završnog zadatka, rekao nam je Bjažić.
Postupak laserskog rezanja | foto: TVZ
Za kraj, zanimalo nas je kakva je budućnost studenata koji završe neki od preddiplomskih stručnih studija na TVZ-u. Svi studenti nakon preddiplomskog studija mogu upisati specijalističke diplomske studije na TVZ-u.
Studiju Strojarstva je potporu dala i Hrvatska komora inženjera strojarstva, što znači da završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija Strojarstvo diplomirani studenti imaju mogućnost položiti stručni ispit i postati ovlašteni inženjeri strojarstva.
– Naši završeni studenti, odnosno alumniji, se u pravilu vrlo brzo zaposle u struci i od poslodavaca dobivamo pozitivne povratne informacije. Zbog toga imamo obvezu kontinuirano podizati kvalitetu svojih studijskih programa, pa tako primjerice trenutno sudjelujemo u projektu „Moderno obrazovanje stručnih prvostupnika/ca mehatronike usklađeno sa zahtjevima HKO-a“. Ciljevi projekta su unapređenje programa studija uz izradu standarda zanimanja i kvalifikacije, unapređenje nastavničkih kompetencija te modernizacija opreme i sustava osiguravanja kvalitete. Na taj način se nadamo uspostaviti još bolju vezu s tržištem rada, odnosno studijskim programom ispuniti u većoj mjeri potrebe tržišta rada, za kraj je rekao Bjažić.
___________________________________________________________________
Tekst je nastao kao dio native studije portala srednja.hr i Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.
