Iznos koji sveučilišta dobivaju za upisane studente od Ministarstva nije se mijenjao šest godina
Od 2018. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih nije mijenjalo osnovni iznos koji doznačuju sveučilištima i veleučilištima za nastavnu i znanstvenu djelatnost. Tako primjerice za STEM sveučilišne programe visoko učilište dobiva 796,34 eura po upisanom studentu, dok je to za društvene i humanističke sveučilišne studije 570,71 eura po studentu. Iako iznosi nisu rasli, u svojoj novoj odluci Ministarstvo napominje da će osigurati dodatna sredstva ako eskaliraju cijene energenata.
Foto: Ramona Ščuric | srednja.hr
Financiranje visokih učilišta u Hrvatskoj izgleda tako da osnovna sredstva javnim sveučilištima i javnim veleučilištima doznačuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih za svaku akademsku godinu. Radi se o subvenciji studiranja redovitih studenata i sufinanciranju materijalnih troškova. No, taj iznos Ministarstvo godinama nije mijenjalo iako se u međuvremenu promijenila valuta, inflacija je uzela maha, ali su i narasle plaće. Ipak, za neka područja studiranja poput humanističkog taj iznos se tijekom godina ponešto i smanjio.
Za STEM programe visoko učilište dobiva 796,34 eura po upisanom studentu
Da pojasnimo, visoka učilišta financiraju se iz državnog proračuna, a sredstva doznačuje nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih posebnom odlukom svake godine. To bi tako trebalo izgledati sve dok sva javna sveučilišta i javna veleučilišta ne potpišu programske ugovore. Njih je već potpisalo, napomenimo, nekoliko javnih veleučilišta pa se iznosi koje ovdje spominjemo ne odnose na njih. Za sve ostale u odluci je navedeno koliko visoko učilište dobiva novaca za jednog studenta, ovisno o tome koje područje studira.
U odluci je isto pojašnjeno da sufinanciranje materijalnih troškova obuhvaća punu subvenciju participacije redovitih studenata u troškovima studija i sufinanciranje materijalnih troškova javnim visokim učilištima. Nadalje, sufinanciranje materijalnih troškova znanstvene djelatnosti uključuje sufinanciranje osnovne zdravstvene djelatnosti, razvoja sustava znanosti, znanstvene, umjetničke i istraživačke infrastrukture i opreme te sufinanciranje izdavanja znanstvenih časopisa. Uz taj osnovni iznos sveučilišta na temelju rezultata mogu dobiti i dodatni iznos. U novijim odlukama razdvojene su nastavna i znanstvena djelatnost.
Za sljedeću akademsku godinu 2024./25. visoka učilišta će za jednog upisanog studenta na sveučilišnim studijima dobiti 796,34 eura ako se radi o STEM programima među kojima su biomedicina, biotehničko, prirodno ili tehničko područje, a tu je uključen i STEM – interdisciplinarna grana. Za društvene, humanističke i interdisciplinarne sveučilišne smjerove predviđeno je 570,71 eura po studentu, a za umjetničko područje 995,42 eura. Iznosi su drukčiji za stručne studije. Za programe STEM-a stručni studiji dobivaju 676,89 eura po studentu, za društvene, humanističke i interdisciplinarne smjerove 491,07 eura, a za umjetničke 676,89 eura. Ministarstvo u odluci naglašava i da ukupna godišnja sredstva za sufinanciranje temeljnih materijalnih troškova nastavne djelatnosti ne mogu biti manja od 597.252 eura za sveučilište, odnosno 132.722 za veleučilište. Na temelju dodatnih rezultata može se dobiti do pet posto temeljenog financiranja materijalnih troškova nastavne djelatnosti. Iznos je proporcionalan broju završenih studenata u akademskoj godini 2023./24. i obrnuto proporcionalan broju studenata upisanih u prvu godinu te akademske godine.
Posebno je odvojena znanstvena i umjetnička djelatnost. Ovdje je riječ o iznosu na temelju broja zaposlenih znanstvenika u znanstveno-nastavna ili umjetničko-nastavna radna mjesta u punom radnom vremenu, a gleda se i broj radova objavljenih u istaknutim časopisima. Za STEM i umjetničko područje sveučilište s navedenim kriterijima može dobiti 1.791,76 eura po osobi, a za društvena, humanistička i interdisciplinarna područja 995,42 eura. Napomenuto je i da ukupna godišnja sredstva za temeljno financiranje troškova znanstvene djelatnosti ne mogu biti manja od 106.178,25 eura za sveučilište. I ovdje se mogu dobiti viši iznosi na temelju rezultata, do 20 posto temeljenog financiranja, a kriteriji za to su vrijednosti ugovorenih nacionalnih i međunarodnih kompetitivnih znanstvenih projekata ili udio završenih doktoranada koji nisu zaposleni u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u odnosu na ukupan broj završenih doktoranada u jednoj akademskoj godini.
Već zadnjih šest godina iznosi koji se daju visokim učilištima u teoriji su isti
Ukupno će za javna sveučilišta i veleučilišta za sljedeću akademsku godinu biti dodijeljeno 60 milijuna i 256 tisuća eura, u što ne ulaze javna veleučilišta koja su potpisala programske ugovore. U odluci stoji i da sveučilišta sama donose odluku na koji način će raspoređivati sredstva svojim sastavnicama, a trebala bi se voditi načelom transparentnost i javne odgovornosti. Napomenimo i kako pravo na punu subvenciju ostvaruju oni studenti koji su lani ostvarili najmanje 55 ECTS-a.
– Iznimno eventualna sredstva koja će Ministarstvo osigurati, ukoliko dodatno eskaliraju cijene energenata, raspodijelit će se sukladno poteškoćama u poslovanju koje će imati svako pojedino visoko učilište, piše u odluci.
Kada pogledamo odluke Ministarstva i iznose koje je davalo visokim učilištima u proteklim godinama, a koji su dostupni na internetskim stranicama, u akademskoj godini 2022./23. oni su isti kao i ove godine. Ali, isti su i u odluci za akademske godine od 2018. do 2022. Drugim riječima, već zadnjih šest godina iznosi koji se daju visokim učilištima u teoriji su isti, a drukčiji jedino mogu biti dodatni iznosi zbog različitih rezultata visokih učilišta.
Kada usporedimo odluku o financiranju za akademske godine od 2015. do 2018. s onom od danas, vidljivo je da je za neka područja iznos narastao, a za neke se smanjio. Pritom napomenimo da u toj odluci nije odvojena nastavna i znanstvena djelatnost. Što se tiče sveučilišnih studija, za biotehničko i tehničko područje iznos je narastao s 5.600 na 6.000 kuna. No, iznos je pao s 4.500 na 4.300 kuna za humanističko i interdisciplinarno područje. To znači da sveučilišna visoka učilišta za te smjerove danas dobivaju manje novaca nego što su dobivala tada. U odnosu ove godine i 2015. do 2018. za stručne studije, iznos je za 100 kuna narastao za biotehničko i tehničko područje, a za 600 kuna za društveno područje. Pao je za 100 kuna za biomedicinu i prirodno područje, za 200 kuna za humanističko i interdisciplinarno područje, a za umjetničko pad je s 6.000 na 5.100 kuna. Cijelu odluku o financiranju javnih visokih učilišta u akademskoj godini 2024./25. možete vidjeti ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
