Jedan od najuglednijih zagrebačkih fakulteta obilježava stotu godišnjicu postojanja
Medicinski fakultet jedna je od najuglednijih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, a ove godine različitim događajima obilježava stotu obljetnicu postojanja. Na sjednici Hrvatskog sabora održanoj 25. siječnja 1917. godine, narodni zastupnik Milan Rojc iznio je prijedlog za osnivanje medicinskog fakulteta, a isto tijelo je 13. studenog spomenute godine, donijelo odluku o osnivanju medicinskog fakulteta te predlažilo Dvorskoj kancelariji u Beču 3 profesora-osnivača sa zadaćom da urede Fakultet, postave dekana i brinu se za popunjavanje katedara. To su bili: dr. Theodor Wickerhauser, dr. Miroslav Čaćković i dr. Dragutin Mašek.
en.wikipedia.org
Od tada je Medicinski fakultet stvorio mnoge velikane, od kojih možemo izdvojiti nekoliko njih, koji su i danas aktualni. Primjerice aktualni predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić, bio je dekan Medicinskog fakulteta, a tu funkciju je obnašao i Ivica Kostović, inače trenutno član Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije.
Dugogodišnji velikan i u dva mandata dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu bio je i Andrija Štampar, koji je praktički utemeljitelj javnozdravstvenih službi u onoj Jugoslaviji koja je funkcionirala prije II. svjetskog rata. Po njemu se danas, kao što vjerujemo znate, zove i jedan zdravstveni zavod punim imenom ‘Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar“‘.
Na Medicini za jedno upisno mjesto konkurira četiri kandidata
Medicinski fakultet u Zagrebu ubrajamo u red visokoobrazovnih ustanova, koje su zadržale prijemni ispit i nakon uvođenja državne mature.
Koliki je interes za ovaj fakultet, svjedoči i podatak da u posljednjih nekoliko godina, po prilici četiri kandidata konkuriraju na jedno upisno mjesto.
Kada je riječ o kandidatima koji se na kraju i upišu na fakultet, velika većina su gimnazijalci. Uzmimo samo primjer 2014. godine. Tada su od 300 upisanih studenata, 54 posto njih završili opću gimnaziju, 37 posto prirodoslovnu, 5 posto jezičnu, 3 posto klasičnu gimnaziju, a 1 posto je završio neku drugu školu.
Također prema nekom prosjeku u zadnjih nekoliko godina, gotovo polovicu upisanih studenata čine oni koji su završili srednje škole u Zagrebu.
– Tradicionalno najveći broj upisanih studenata je iz V., XV., II. gimnazije, te iz VII., X. i gimnazija Lucijana Vranjanina, rekla nam je još prije par godina predstojnica Zavoda za kemiju i biokemiju i pročelnica Katedre za medicinsku kemiju, biokemiju i kliničku kemiju Jasna Lovrić.
Na Medicinskom fakultetu studira i oko 250 studenata iz preko 20 zemalja svijeta
Premda je Medicinski fakultet u Zagrebu za strane studente bio popularan još u doba bivše Jugoslavije, kada su brojni stranci, osobito iz ‘nesvrstanih zemalja’, dolazili se obrazovati na ovu instituciju, pokretanjem studija biomedicine na engleskom jeziku u akademskoj godini 2003./2004., dogodio se novi interes i zamah za zagrebačku Medicinu, na razinim krajevima svijeta.
Inače spomenutom studiju biomedicine na engleskom jeziku je dodijeljen prestižni certifikat za iznimnu kvalitetu internacionalizacije.
Trenutno na Medicinskom fakultetu studira oko 250 studenata iz više od 20 zemalja svijeta, što možda i najbolje potvrđuje sve gore navedene tvrdnje.
Cijelu godinu se obilježava stota obljetnica
Nakon ove kratke osobne iskaznice fakulteta, vratimo se na ono radi čega smo ju pisali – obilježavanje stote obljetnice fakulteta.
Ona je počela 11. veljače zanimljivim sportsko-rekreacijskim događajem, to jest cestovnom utrkom ‘162 stube’, a završit će 17. prosinca Svečanom sjednicom Fakultetskog vijeća te središnjom proslavom 100. godišnjice osnutka, koja će se održati u Lisinskom.
U međuvremenu su preostala još tri događaja, koja se organiziraju u sklopu proslave:
