Jedanaest stvari koje svaki srednjoškolac mora znati, prije polaska na studij
Po završetku srednje škole, veliki broj budućih studenata, raduje se s pravom studentskom načinu života, no istovremeno nisu pripremljeni za to doba. Vrijeme i način predavanja, financijske odgovornosti te sloboda od pogodnosti, lako se pretvore u noćnu moru. Evo što biste trebali znati, prije nego se suočite s par kuna u novčaniku tjedan dana do dobivanja džeparca, isključenosti iz zbivanja na fakultetu, te pada godine.
Srednjoškolci, osobito oni koji namjeravaju studirati u gradu dalje od obitelji, raduju se slobodama koje donosi studentsko doba. Međutim, organizirate li se loše, mogli bi ubrzo poželjeti otići kući. Puno slobodnog vremena, raspodjela novca te fakultativnost predavanih kolegija mogu zadati itekakvu glavobolju. Business Insider iznosi 11 stvari koje bi trebao znati svaki srednjoškolac, prije nego krene na fakultet.
Nemojte studirati zbog neodlučnosti
Viši obrazovni stupanj bi po definiciji trebao donositi i nešto lagodniji život, iako smo svjedoci da to često nije tako. Međutim, dosta srednjoškolaca odlazi na fakultet, nemajući zapravo interesa za studiranje područja koje upisuju, ni studiranja uopće, čisto iz razloga jer ne znaju što bi radili poslije mature. Na ovaj način izgube po nekoliko godina vremena, tisuće kuna, a opet budu na početku. Iako je nepopularno rješenje, pauza od jedne godine unutar koje možete razmisliti što želite, usput uspostavljajući kontakte primjerice radeći neke od poslova koji se nude, može biti pravi put postizanju uspjeha, te eventualnoj kasnijoj i zrelijoj odluci o odabiru fakulteta.
Profesori vam ne zamjenjuju roditelje
Nastavno osoblje je tu da vas poduči i pomogne u razumijevanju gradiva. Ne očekujte od njih da misle o vama da ste posebni, da možete ostvariti bilo koji cilj u životu ili da će vas obasipati savjetima da naučite gradivo jer biste mogli pasti godinu.
Vaša reputacija iz srednje, neće vam donijeti dodatne bodove
Ako ste bili faca u srednjoj školi te među vršnjacima krojili hijerarhiju u razredu ili školskom dvorištu, nemojte krenuti na studij s primisli da će te se tako moći ponašati i na fakultetu.
Posjećujte događaje na kojima možete uspostaviti kontakte s kolegama
U srednjoj školi ste dakako također dijelili slične interese s kolegama, pa ste se družili i van škole. Studijska prijateljstva i kolegijalnost važna su ne samo za period od četiri – pet godina koliko ćete provesti u obrazovnoj ustanovi koju pohađate, nego i za kasniji razvoj karijere. Stoga se ne zatvarajte u svoju čahuru jer više glava, uvijek je i više znanja.
Budite u dobrim odnosima s profesorima
To ne znači da se trebate prema svojim predavačima odnositi kao da su vaši kompanjoni ili još gore suprotno, biti drski prema njima. Primjerice uključivanjem u rasprave na predavanjima, dobrim seminarskim uradcima i ispitima, možete se zbližiti s nekoliko njih, koji će vam stoga biti spremni napisati preporuku za posao ili vas sami preporučiti stručnjacima u vašem zajedničkom području.
Nađite povremeni posao blizak struci
Dobrom raspodjelom vremena, ostat će ga nešto i za povremeni posao, najbolje blizak struci. Na ovaj način nećete samo zaraditi nešto novca, koji studentima uvijek nedostaje, nego ćete steći dragocjeno iskustvo i poznanstva, koja mogu uroditi lakšim pronalaskom posla i većoj stručnosti u građenju karijere.
Savladajte službenu komunikaciju
Dakle pod tim se misli na jasnu verbalnu i pismenu komunikaciju lišenu poštapalica i pravopisnih pogrešaka. Ona će utjecati na to kako će vas doživljavati profesori, a može i pomoći u slučajevima kada niste uspjeli dobro pripremiti ispit, pa se vještim govorom ili literarnošću uspijete spasiti od pada ispita. Naravno ovakva komunikacija trebat će vam i po završetku studija.
Ako se financirate stipendijom, shvatite to krajnje ozbiljno
Na hrvatskim sveučilištima nude se mnogobrojne stipendije, a neki studenti školarinu plaćaju isključivo na ovaj način. Teško je konstantno biti opterećen prosjekom, pogotovo kada ste u situaciju da većina vaših kolega ne mora o tome brinuti. Jedno od rješenja je razmišljati dugoročnije, te na taj način ne posustati u nakani završetka fakulteta, koju može omesti gubitak stipendije.
Idite redovno na predavanja
Ne razmišljate na taj način da vam predavanja ne mogu pomoći u pripremi ispita, kako su studenti ponekad skloni razmišljati. Profesor su zaslužili svoje diplome, te zasigurno sat vremena koji ćete ih slušati ne mogu biti izgubljeno vrijeme. Ponekad je teško ustati na predavanje kada je ono na rasporedu u osam ujutro, međutim ako ste si već dozvolili jedan ili dva izostanka, nikako ne smijete dopustiti da izostajanje pređe u naviku.
Ne zanemarujte budilicu
Nastavak na prethodni savjet. Teško se dići ranom zorom, kada znate da za to nećete snositi instantnu posljedicu. Međutim učestalost izostanaka može vas potpuno isključiti iz procesa studiranja. Jedan od načina kako ustati ujutro je pojačati zvuk alarma i staviti ga na drugu stranu sobe, kako biste morali ustati da ga ugasite.
Radite nove stvari
Ponovno je ključna dobra organizacija vremena. Ono što ga ostane slobodnoga, probajte iskoristiti za odlazak na neku radionicu, tribinu koja govori o ljudima ili pojavama o kojima imate predrasude, suočite se s nekom fobijom, pronađite si hobi. Radeći nove stvari možete doći do spoznaje što zapravo volite, a što ne, bez naknadne grižnje savjesti da nešto niste ni pokušali, a imali ste priliku.
