Jesu li bolji ispiti koji se pišu u učionici ili seminari koji se pišu kod kuće?
Na mnogim kolegijima naših fakulteta, seminarski rad u obliku eseja zamijenio je klasičan ispit koji se piše u učionici. Takav oblik provjere znanja nekima savršeno odgovara, ali mnogima je i dalje lakše jednom za svagda riješiti ispit učionici. Učimo li bolje kada pišemo seminare ili kada učimo za ispit?
Flickr
Netko tko ne voli pisati seminare reći će vam kako oni nagrađuju muljatore koji mogu malo toga reći koristeći puno riječi. Reći će vam i kako nisu prava refleksija znanja, nego prezentacija uske teme unutar gradiva. Reći će vam i kako je pisanje eseja naporan i dosadan posao i kako je ispravnije, a i jednostavnije, pisati ispit od sat vremena u učionici i biti gotov na licu mjesta.
Netko tko pak ne voli pisati ispite, reći će vam da nisu objektivni, da ne ocjenjuju stvarno znanje nego reprodukciju činjenica. Reći će vam da kod ispit na satu često do izražaja dolazi snalažljivost, a ne stvarno znanje i da je faktor stresa prevelik da bi ocjena prezentirala stvarnu razinu znanja.
Svatko ima svoju preferenciju, ali postoji li konačan odgovor na pitanje što je bolje? Seminari ili ispiti?
Što kaže znanost?
Iako se ovo pitanje nije specifično posebno istraživalo, radila su se istraživanja o naravi testiranja. Kroz ta istraživanja moguće je raditi paralele između pisanja seminara i ispita.
Istraživanje provedeno na sveučilištu Virginije Tech pokazalo je tako da su učenici koji su pisali ispite na satu pokazali više znanja i da su se dulje zadržavali. Kada učenici ne znaju što će biti u testu, pripremaju se duže i temeljitije. Obrađuju više sadržaja, lekcijama pristupaju ‘šire’ te na učenje provode više vremena. Kada pišu seminar na zadanu temu, učenici i studenti fokusiraju se na to da nađu odgovore na zadano pitanje i ne troše previše vremena na druge teme iz gradiva.
Profesori drže i kako pisanje ispita na satu ima vrijednosti i izvan samog gradiva.
– Ispiti na satu prisiljavaju studente da se suoče s stresnim situacijama, što je ključno u kasnijem životu i radu, rekao je profesor s Columbije David Eisenbach za Atlantic.
Ovisi o predmetu
No, je li sve baš tako?
Vrsta provjere znanja uvelike ovisi o vrsti gradiva. Nitko ne misli da bi se znanje matematike trebalo ocjenjivati kroz rad od kuće. Ali u drugim područjima, pisanje seminara može biti itekako korisno.
Područja poput povijesti, novinarstva pa čak i informatike zahtijevaju razinu istraživanja, koje možda i nije najbolje testirati na satu. U današnje vrijeme kada su informacije dostupne u roku od nekoliko klikova, često je važnije znati kako doći do njih i pravilno ih interpretirati, nego ih samo reproducirati.
– Postoji previše informacija, a nove dolaze svake sekunde. Nitko to ne može popratiti. Želim da moji studenti nauče kako doći do odgovora, koristeći sve moguće izvore znanja. U mom području nije bitno ono što znaš, nego ono što znaš saznati, rekao je Chris Koch, profesor novinarstva na sveučilištu Montgomery.
Samostalno istraživanje vrlo je korisna metoda učenja. Možda sužava fokus na jednu temu unutar gradiva, ali on se obradi temeljito.
– Više volim seminare i eseje. Imam više vremena da se posvetim temi i da istražujem, rekla je za the Atlantic studentica sveučilišta Barnard.
Ovisi i o osobi
Iako su ove metode provjere znanja vrlo različite, teško je razlučiti koja od njih izaziva više stresa. Možda se čini kako je istraživački rad kod kuće manje stresan od otkucavanja sata u učionici, ali to nije uvijek tako. Svatko tko je dočekao jutro uz pet šalica kave i nedovršeni seminar koji se treba predati sutra, zna o čemu se radi.
– Postoje osobe koje odgađaju rad ili su opsjednute savršenstvom, čekaju do zadnje minute i čine si stvari znatno težim nego što bi trebale biti, ispričao je Roger Gould, psihijatar iz New Yorka i dodao – Ali postoje i oni koji se smrznu kada vide pitanja na ispitu.
Puno toga zapravo ovisi o studentima samima. Ako seminarski rad pišete tako da kopirate tri stranice Wikipedije, sigurno je da nećete puno naučiti. S druge strane, nećete znati ništa više ni ako se koristite šalabahterom.
Nekada ćete više naučiti pišući seminar, a nekada bubajući za ispit. Sve zapravo ovisi o vama.
