Jesu li faksevi mjesto za stvaranje vještina ili je tad već kasno? Troje dekana dalo nam je odgovor na to pitanje
Teoriju je najlakše savladati kroz praksu, osobito novim generacijama. Međutim, kako bi uvođenje prakse bilo moguće, fakultetima je nužan fleksibilan sustav koji će im omogućiti provođenje prakse i praćenje stvarnih potreba. Zaključci su to s panela koji smo održali na konferenciji portala srednja.hr Obrazovanje na prekretnici. Troje dekana visokih učilišta, Mislav Balković s Algebre, Nina Begičević Ređep s FOI-ja te Marko Šoštarić s Fakulteta prometnih znanosti, opisali su kako su oni na svojim fakultetima potiču stvaranje vještina kod studenata.
Mislav Balković, Nina Begičević Ređep, Marko Šoštarić na panelu Jesu li faksevi mjesto za stvaranje vještina ili je već prekasno? | Foto: Niko Goga
Jedanaesti rođendan srednja.hr je, osim svojom prvom brucošijadom u klubu Boogaloo, proslavila i godišnjom konferencijom Obrazovanje na prekretnici. U jednom od panela postavili smo i pitanje: Jesu li faksevi mjesto za stvaranje vještina ili je već prekasno?
Na to su pitanje odgovarali Mislav Balković, dekan visokog učilišta Algebra, Nina Begičević Ređep, dekanica Fakulteta organizacije i informatike te Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti. Raspravu je moderirao glavni urednik i osnivač portala srednja.hr Marko Matijević.
Vještine učenika strukovnih škola ne vrednuju se na maturi
Dekan visokog učilišta Algebra Mislav Balković osvrnuo se na novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je na snagu stupio 22. listopada, a prema kojem visoka učilišta više ne mogu upisivati studente koji nisu položili državnu maturu.
– Uvođenje državne mature jedan je od neospornih uspjeha hrvatskog obrazovnog sustava u zadnjih 15-ak godina. Međutim, matura je instrument koji 70 posto učenika strukovnih škola i 30 posto gimnazijalaca mjeri istim, ili vrlo sličnim metrom, pa imate jednake i jednakije. Broj sati i predmeti koji se polažu na maturi je u gimnazijama i strukovnim školama, ovisno o programu, prilično različit. Time dolazimo do pitanja za što se matura može koristiti. Dok se koristila kao jedan od mogućih izlaza za strukovnjake u visoko obrazovanje, to pitanje čak i nije bilo toliko važno. Sada, kada je novi zakon stupio na snagu, on je državnu maturu stavio kao obvezni instrument za nastavak školovanja u visokom obrazovanju. Sada stvarno moramo sami sebe pogledati u oči i vidjeti je li ona dobar instrument za strukovnjake. U nekim programima znanja koja stječu bila bi vrlo korisna kao element upisa u visoko obrazovanje u STEM-u i sličnim mjestima, ali se taj dio znanja de facto ne vrednuje, nego se vrednuju predmeti obvezni za maturu, istaknuo je Balković.
Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra | Foto: Niko Goga
Studenti lako dolaze do informacija, ali ih ne znaju primijeniti
Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić naglašava kako se promet svakodnevno mijenja te zbog toga fakultet ide u korak s vremenom i radi na izmjeni svih nastavnih programa. Dolazak novih tehnologija, autonomnih vozila, alternativnih goriva i primjene umjetne inteligencije u prometu znači da se od studenata zahtijevaju što raznolikije vještine. No, tu dolazi do problema. Studenti su vrlo dobro informirani i lako dolaze do novih informacija, no nastaje problem kada te informacije treba primijeniti u praksi.
– Kada studente pitamo koji je najduži most na svijetu, oni će na predavanjima to izguglati u deset sekundi i dati vam točan odgovor. Čak će i na ispitu, ako dobiju to pitanje, na neki način naći točan odgovor. Ali, ako ih pitamo kako riješiti problem prometnih gužvi na zagrebačkim mostovima, tu je teže dati odgovor jer rješenja nema na internetu, pojašnjava Šoštarić.
Zbog toga su studentima odlučili prilagoditi nastavne planove i programe, kako bi što više naučili kroz rad. Studenti će učiti na konkretnim primjerima i projektima te kroz primjenu konkretnih tehnologija. Šoštarić je na primjeru trenutnog prometnog problema objasnio kako će to izgledati.
– Planiramo da se teorija prometnog toka na fakultetu više neće učiti iz knjige i prezentacija, nego će se učiti na zadatku kako riješiti problem prometne gužve na Jadranskom mostu za vrijeme odvijanja radova. Studenti će izučavati taj problem i kroz njega naučiti kapacitete, propusne moći i sve što ulazi u teoriju prometnog toka, objasnio je Šoštarić.
Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti | Foto: Niko Goga
Work Based Learning
Da je princip učenja kroz praksu važan slažu se i na Fakultetu organizacije i informatike. Dekanica Nina Begičević Ređep objasnila je koncept Work Based Learninga, koji studentima omogućuje učenje kroz stjecanje vještina.
– Work Based Learning inovativni je koncept učenja i podučavanja. Upotrijebili smo sistemski pristup primjene WBL-a i mislim da je to jako dobar način stvaranja vještina. Mi sada na gotovo tridesetak predmeta razradimo poslovni problem s poslodavcima, a zatim studneti trebaju riješiti taj problem. Nastava traje nekoliko tjedana i udari im temelj znanja, a zatim rade na projektima, prezentacijama, komunikaciji i moraju riješiti konkretni problem. Upravo time podižu razinu svojih vještina, sposobnost rješavanja problema i kritičkog mišljenja, naglašava Begičević Ređep.
Nina Begičević Ređep, dekanica Fakulteta organizacije i informatike | Foto: Niko Goga
Otežano davanje povratnih informacija
Kako bi studenti, ali i mlađi u sustavu obrazovanja mogli kvalitetno stjecati nove vještine, moraju dobivati i povratne informacije o svom radu. No, posao davanja povratnih informacija u obliku ocjena u posljednje je vrijeme profesorima prilično otežan.
– Razina očekivanja roditelja i pritisak na nastavnike je toliko velik da to nastavnici više ne mogu sami prelomiti. To ide toliko daleko da mi kolege s javnih sveučilišta kažu da im se sve češće događa da studentima dolaze roditelji na razgovor s dekanom oko neke ocjene. To mi u moje vrijeme ne bi palo na pamet, komentirao je Balković.
Održana je konferencija Obrazovanje na prekretnici | Foto: Niko Goga
Stjecanje odgovornosti kao jedna od najvažnijih vještina
Jedna od vještina koju Balković smatra važnom je stjecanje odgovornosti te primjećuje da je to vještina koja u Hrvatskoj nedostaje na svim razinama obrazovanja.
– U dijelu koji se odnosi na osnovno i srednje obrazovanje, mislim da bi najviše dobili ne samo sa dodatnim razvojem sadržaja ishoda učenja, nego i uvođenjem odgovornosti i svijesti učenika da iza rada stoje rezultati. U visokom obrazovanju morate imati fleksibilan sustav koji omogućuje ustanovama da brzo i lako mijenjaju programe koji su već jednom pokrenuti da bi pratili stvarne potrebe. Tu trenutno zakon stoji dobro, sad je pitanje koliko će ovaj novi Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i viskom obrazovanju tu zaoštriti i otežati stvari, smatra Balković.
Iako je jasno da je praksu najlakše steći kroz praksu, ona za visoka učilišta može predstavljati znatan logistički izazov. Begičević Ređep ističe kako je praksa izuzetno korisna, ali i kompleksna za provođenje.
– Svima preporučam praksu, mislim da je to izuzetno vrijedan dio studijskog programa i mora biti dio njega. Svima bih preporučila da stave praksu kao obvezan dio studijskog programa. No, nekad morate naći mjesto za više od tisuću studenata. Mi smo na preddiplomskoj razini praksu osmislili u obliku job shadowinga, dok smo na diplomskoj razini smislili da se praksa konkretno provodi, kroz rad u nekoj tvrtki gdje se student upućuje na praksu. Naravno, mi imamo sreću jer smo IT faks i imamo više od 600 IT partnera koji žele vaše studente, pa nije problem naći praksu. Ali potrebno je sve to organizirati i provesti, naći praksu, evaluirati praksu i vidjeti jesu li poslodavci zadovoljni, zaključila je Begičević Ređep.
PET ZAKLJUČAKA S PANELA
- teoriju je bolje svladati kroz praksu
- treba raditi na usađivanju odgovornosti na svim razinama školovanja
- potreban je fleksibilan sustav koji će fakultetima omogućiti praćenje stvarnih potreba
- matura je koristan instrument, ali nije prilagođena učenicima strukovnih škola
- praksa treba biti obvezan dio studijskih programa
Cijeli panel o tome što se zapravo mijenja u visokom obrazovanju pogledajte u videu ispod.
Portal srednja.hr održao je konferenciju Obrazovanje na prekretnici. Događaj se održao 7. studenog, a kroz sedam panela i četiri predavanja govorili smo o aktualnim izazovima pred kojima se obrazovni sustav nalazi. Više o konferenciji možete pročitati u rubrici Obrazovanje na prekretnici. Pretplatnici portala srednja.hr, bilo mjesečni ili godišnji, cijelu konferenciju još uvijek mogu pogledati online. Kako biste pogledali snimke s konferencije, pretplatite se putem ove poveznice i postanite dio naše zajednice. Snimke će biti vidljive u rubrici srednja.hr+. O svim pogodnostima pretplate pročitajte ovdje.
