Još uvijek studije dijelimo na muške i ženske: Dekani otkrili zašto na njihovim fakultetima prevladava određeni spol
Prilikom odabira studija, a samim tim i budućeg zanimanja, mladi obraćaju pažnju na samu lokaciju fakulteta, uvjete koje im ta ustanova pruža, kao i buduću zaradu te mogućnost zaposlenja. Međutim, činjenica je da se pojedini fakulteti još uvijek percipiraju kao ‘muški’ i ‘ženski’ fakulteti. Zbog toga zagrebačkim Filozofskim fakultetom koračaju većinom studentice, dok su primjerice na FER-u studenti debelo brojniji od svojih kolegica. No, takva situacija nije samo u Hrvatskoj, nego se i države cijele regije bore s istim predrasudama.
Foto: srednja.hr
Uvijek su se neke stvari u životu dijelile na muške i ženske, bilo da se radi o obrazovanju, odgoju djece, poslovima i slično. Međutim, i danas kada su se spolovi približno našli na ravnopravnoj razini, još uvijek se vuku neke predrasude iz prošlosti. Stoga pojedine fakultete studenti i dalje dijele na muške i ženske, što se može iščitati već iz prvog pogleda na popis brucoša iz godine u godinu. Analizirali smo dva ‘muška’ i dva ‘ženska’ fakulteta u Zagrebu u posljednjih nekoliko akademskih godina te zatražili mišljenja dekana i studenata kako bi vidjeli mijenja li se situacija na bolje, to jest raste li broj studenata i studentica na fakultetima koji zbog predrasuda ne spadaju među zanimanja koja idu ruku pod ruku s njihovim spolom.
Muškarci ne žele biti ‘tete u vrtiću’ ili učitelji
Na zagrebačkom Učiteljskom fakultetu trenutačno studiraju na Odsjeku za učiteljske studije 652 studentice i 33 studenta, a na preddiplomskom studiju Rani i predškolski odgoj i obrazovanje nalazi se 550 studentica i samo osam studenata. Drugim riječima, od ukupne upisne kvote samo je oko šest posto muškaraca odabralo poziv učitelja, dok ih se za odgojitelje odlučilo školovati oko 1,3 posto.
– Po godinama se ne osjeća promjena tog omjera, koji je daleko u korist učiteljica i odgojiteljica u odnosu na učitelje i odgojitelje. Preferencija učiteljskih i odgojiteljskih studija kod djevojaka je vjerojatno rezultat tradicije koja je posebno prisutna u predškolskom odgoju gdje se odgojiteljica najčešće, popularno, zove ‘teta’. Naše iskustvo govori u prilog tomu da i djevojke i mladići mogu biti izuzetno dobri učitelji i odgojitelji, mišljenje je dekana Učiteljskog fakulteta u Zagrebu Ivana Prskala.
Dodao je da ne postoje ‘muški’ i ‘ženski’ fakulteti kao što se u današnje vrijeme sve više brišu granice između zanimanja za jedan ili drugi spol. Potonje je rezultat moderne tehnologije i industrijskog napretka koji omogućava izvođenje nekad najtežih poslova ženama koje to, kako dekan Prskalo smatra, ranije nisu mogle zbog gracilnije građe.
– Mogući uzrok ovakvog stanja je danas u podcijenjenosti učiteljske i odgojiteljske struke koju muškarci rjeđe biraju, vjerojatno svjesni težeg zapošljavanja i relativno malih primanja. Završetak isto tako ‘teškog’ studija uz bolju plaću i lakše zapošljavanje očito je primamljiviji, zaključio je dekan Učiteljskog fakulteta.
Učiteljski fakultet u brojkama studenata i studentica akademska godina 2013./2014.
FFZG-om vladaju studentice zbog društvenih i kulturoloških razloga
Još jedan od zagrebačkih fakulteta na čijim hodnicima i u predavaonicama pretežno možete vidjeti djevojke je i jedan od najvećih u Hrvatskoj – Filozofski fakultet.
U prosjeku FFZG svake godine upisuje oko 25 posto studenata i 75 posto studentica, a dekan Damir Boras ističe da je omjer približno jednak u par posljednjih godina.
– Očito postoje studiji na kojima prevladava ženska populacija, ali ne slažem se da kod nas postoje izrazito muška i izrazito ženska zanimanja, jer ne vidimo razlike u kvaliteti studiranja muškaraca i žena, tvrdi dekan Boras. Dodao je kako na biranje studija po spolu vjerojatno utječu i kulturološki i društveni razlozi.
U razgovoru sa studenticom sociologije Anjom doznali smo kako je na njenom fakultetu ustaljeno mišljenje da jezici, psihologija, sociologija i drugi odsjeci koje nudi FFZG bolje leže ženskoj populaciji. – Još dok sam išla u srednju školu u svom sam razredu primijetila da su dečki većinom bili nadareniji za matematiku, kemiju i fiziku, dok su čitanje lektira, jezici ili recimo sociologija bolje išle nama curama. Nije samo da samo na mom faksu prevladavaju studentice, jer znam da je tako i Mostaru ili Beogradu, a Hrvatske studije također više upisuje ženska populacija, objasnila je Anja.
FFZG: Studenti i studentice od 2010. do 2013. godine
Strojarstvo još uvijek ‘muško zanimanje’
Prodekanica za nastavu na zagrebačkom FSB-u Ivanka Boras poslala nam je tablicu koja sadrži točne brojke brucoša odvojene po spolu kako bi vidjeli kako se u posljednjem desetljeću mijenjao omjer mladića i djevojaka koji su se odlučili upisati ovaj ‘muški fakultet’.
Iz brojeva koje smo dobili od prodekanice posve je jasno da se ove akademske godine najviše djevojaka odlučilo upisati strojarstvo, ali i da je skok bio zabilježen 2004. godine. Potonje nam je potvrdio i bivši dekan Izvor Grubišić čiji je mandat istekao prije tri godine dodavši kako je ta brojka ženske populacije na Fakultetu porasla samo kratkotrajno, jer je već sljedeće akademske godine putanja krenula silazno.
– Percepcija studija strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva u općoj javnosti je još uvijek podložna stereotipnim razmišljanjima o nekakvim zadimljenim radionicama, dimnjacima s crnim dimom, masnim rukama i slično, gdje nije mjesto ženama. Stvarnost nije takva, ali to se slabo prenosi do budućih studenata i njihovih roditelja, objasnio nam je bivši dekan Grubišić.
Također je istaknuo da su studentice jednako uspješne kao i njihove kolege te smatra da kod nas realno ne postoje muška i ženska zanimanja, ali postoje izrazito muški i izrazito ženski fakulteti. – To je posljedica čitavog niza faktora koji djeluju kroz dulje vrijeme i analiza tog fenomena nije nimalo jednostavna, zaključio je bivši dekan FSB-a.
FSB broj studenata i studentica u posljednjih deset akademskih godina
Sve više studentica na FER-u
Broj studentica na FER-u, koji se danas prvenstveno veže uz muški spol, u povijesti Fakulteta se konstantno povećao, a za posljednje četiri akademske godine omjer je približno jednak.
– Ukupni broj studenata se kroz godine smanjuje, ali studentice čini 20-25 posto, odnosno četvrtinu ukupnog broja studenata FER-a, napisla nam je Petra Lukin iz Studentske službe.
Detaljnijim proučavanjem tablica koje nam je proslijedio dekan Nedjeljko Perić uvidjeli smo da se na FER-u najmanje žena obrazovalo u razdoblju od se od 1997. do 2001. godine. No analizirajući brojke po smjerovima, došli smo do zaključka da je za djevojke najmanje privlačan smjer elektrotehnika i informacijska tehnologija, kojeg je ove godine izabralo svega 96 žena te 386 muškaraca.
– Iznenadio sam se kad sam vidio da zapravo na fakultetu viđam sve više studentica. Kad sam odlučio upisati upravo ovaj fakultet svi su mi govorili kako idem iz tehničke škole u kojoj su svi učenici, na fakultet gdje ću opet gledati samo muškarce, ali nije tako. Mislim da lagano blijede ona vremena kad su se djevojke smatrale sposobnima samo za modni dizajn ili učiteljice, rekao nam je Filip koji je prije dvije godine upisao FER.
Udio studentica na FER-u od 1990. do 2013.
