I dok neki muku muče s time da studij prava završe u predviđenom roku, postoje i oni koji na njemu ostvaruju besprijekoran prosjek, polažući sve ispite s najvišom, ocjenom odličan. Jedan od njih je i Jure Topić, student druge godine Pravnog fakulteta u Zagrebu koji polazi s 5.0. Govori nam kako još nije naišao na predmet koji ga ne zanima, a za srednja.hr otkriva i kako mu izgleda jedan dan na fakultetu.
Serijal tekstova o najboljim studentima na pojedinim fakultetima nastavljamo sa studentom Jurom Topićem. Jure je student druge godine prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a prosjek ocjena mu je besprijekornih 5.0.
– Uvijek je potrebno uložiti puno truda i lagao bih kada bi rekao da ne učim puno, ali to sigurno nije jedini ključ mog uspjeha. Smatram da je bitno okružiti se poticajnim ljudima i pronaći novi izvor motivacije za svaki predmet, odgovara Jure na naše pitanje je li tajna njegova uspjeha samo u pojačanom učenju ili još nešto ulazi u jednadžbu kojom se dobiva ovakav rezultat.
Najteže je Rimsko pravo
A kako izgleda dan jednog studenta prava koji prolazi s 5.0 na studiju koji studenti nerijetko ocjenjuju iznimno teškim? Jure kaže kako obično ujutro ode na predavanje, pa na ručak u menzu i na kavu s prijateljima. Potom ode doma i uči u prosijeku tri do četiri sata u danu. Večer mu je ponovno rezervirana za druženja s prijateljima iz Makarske, odakle je porijeklom.
Kao i mnogi studenti koji su prošli kroz Pravni, kao najteži kolegij izdvaja Rimsko pravo.
– Predmet je sam po sebi težak, a još uz to nisam krenuo na vrijeme učiti pa sam bio u stisci s vremenom, priznaje Jure.
Pitamo Juru i misli li da će ovakav prosjek zadržati na višim godinama studija. Studenti se ne trebaju odgovara, unaprijed opterećivati s time koju ocjenu će dobiti. Bitnije je fokusirati se na predmet koji se trenutačno polaže.
– Moja želja je za svaki predmet dati sve od sebe, a onda dobre ocjene dođu kao plod tog kontinuiranog rada. U tom kontekstu ocjene su mi bitne kao pokazatelj da se trud isplati. Što se tiče sustava ocjenjivanja i pitanja treba li se on mijenjati, prvotno mi je teško zamisliti neki drugi sustav jer smo jednostavno naviknuti na ovaj klasični oblik. No mislim da bi se uvođenjem sistema pad/ prolaz dosta rasteretilo studente, s tim da bi fakultet morao onda pronaći način kako nagraditi one koji ulažu više, smatra Jure.
Još u 3. srednje znao je da želi upisati pravo
I dok neki učenici sve do dana zaključivanja prijava na studije ne znaju što upisati, Jurina priča je drugačija. Da želi upisati pravo shvatio je još u trećem srednje.
– Zanimala me povijest koja je povezana s pravom, a činilo mi se i da bi se u tom polju mogao najviše ostvariti. Studij sam upisao u Zagrebu jer je po mom mišljenju to najbolji Pravni fakultet u državi. Studij je ispunio moja očekivanja jer još nisam naišao na predmet koji me ne zanima, ali smatram da ima mjesta za napredak pogotovo u pogledu omogućavanja studentima da se već za vrijeme studija upoznaju s praktičnom stranom prava, kaže nam Jure.
Da nije upisao pravo, veli, vjerojatno bi studirao ekonomiju jer smatra da ona ima dodirnih točaka s pravom. Kroz srednju je razmišljao i o agronomiji. Smatra da bi bio dobar u tim poljima, ali sumnja da bi bio jednako uspješan kao na Pravnom fakultetu.
– Išao sam u jezičnu gimnaziju u Makarskoj i smatram da me odlično pripremila za fakultet. Postoje predrasude da srednje škole u velikim gradovima bolje pripremaju učenike za studij nego one u manjim mjestima, ali ja se s tim ne slažem. Dapače mislim da se profesori u manjim mjestima mogu više posvetiti svojim učenicima i tako im pružiti kvalitetnije obrazovanje, kaže Jure.
Volio bi se baviti odvjetništvom
Studij i sve uz njega vezane obaveze ne ostavljaju mu previše slobodnog vremena. A kada ga ima, osim na druženje s prijateljima, voli svirati gitaru. Kada nema fakultetske obveze, ljeti, ima i povremeni posao, a to je prodaja karata za izlete brodom. Pitamo Juru i gdje se vidi u budućnosti i hoće li možda na doktorat.
– Ne razmišljam trenutačno o doktorskom studiju, volio bih se prvo iskazati u praksi. Sigurno ću ostati u Hrvatskoj jer je posao odvjetnika dosta vezan uz jezične sposobnosti i koliko god dobro govorio strane jezike mislim da se nikad ne može biti jednako uspješan na jeziku koji ti nije materinji. Volio bih se baviti odvjetništvom, vjerojatno nešto vezano uz trgovačko pravo i gospodarski kriminal, navodi Jure.
Za kraj, kao i sve ostale izvrsnike o kojima smo pisali, Juru pitamo i ima li neki savjet za maturante pred kojima su ispiti državne mature i upisi na fakultete.
– Treba se dobro pripremiti za maturu kako bi upisali fakultet koji žele, da ne bi kasnije žalili. Svim budućim studentima bi preporučio da u potpunosti iskoriste svoj studentski život i da upoznaju što više ljudi jer je to stvarno najljepše razdoblje u životu, poručuje Jure.
Više tekstova iz serijala o najstudentima čitajte na poveznicama:
Bartol je lani bio jedan od najmaturanata: I na faksu je prošao s 5.0, a uz to trenira svaki dan
Mislav je 2017. bio među najmaturantima. Onda je upisao Medicinski i sve godine prošao s 5,0
Jan studira fiziku na PMF-u i prolazi s 5.0: Na kolegiju koji mi je bio najteži sad sam demos
Na jednom od studija koje je najteže upisati Kristina prolazi s pet: Otkriva zanimljiv recept za to