Kada će država raspisati natječaj za gradnju i obnovu studentskih domova težak 56 milijuna eura?
U Zagrebu bez studentskog doma ostaje preko 3.000 studenata, u Splitu njih oko 1.400. Kada tome pridodamo podatak da u Hrvatskoj tek oko osam posto studenata živi u studentskim domovima, a prosjek Europske unije je 20 posto, jasno je da je stanje alarmantno. Ono bi se barem malo trebalo riješiti europskim novcem i natječajem u kojem bi se 56 milijuna eura trebalo dodijeliti za gradnju novih domova ili obnovu postojećih. Taj je natječaj trebao biti raspisan do kraja 2023. godine, no sada iz Ministarstva EU fondova njega najavljuju do kraja ove godine.
Studentski dom Stjepan Radić | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
U Zagrebu studentski dom ove godine nije dobilo preko 3.000 studenata prema prvim podacima, u Splitu preko 1.400 studenata, u Rijeci njih 800, u Osijeku oko 900 studenata. Sve su to privremeni rezultati pa će u konačnici još neki studenti dobiti dom nakon žalbi. No, već godinama srednja.hr piše kako bez mjesta u domovima ostaje tisuće studenata. Zadnji statistički podaci za prošlu akademsku godinu kažu da je u domovima živjelo oko 14 tisuća studenata, a nije ih primljeno njih oko pet tisuća. Pritom mnogi ni ne šalju prijavu jer odmah znaju da nemaju šanse.
Iz europskih fondova predviđeno preko 56 milijuna za gradnju i obnovu domova, Ministarstvo poziv obećava do kraja godine
U Hrvatskoj, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, rade 24 studentska doma. A financiranje gradnje novih ili obnove postojećih predviđeno je europskim novcem iz Programa Konkurentnosti i kohezija 2021. – 2027. pod nazivom ‘Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja’. Planirano je studentskim centrima ili visokim učilištima dodijeliti 56 milijuna i 21 tisuću eura bespovratnih sredstava. Cilj je izgradnja novih ili modernizacija postojećih kapaciteta studentskog smještaja. Predviđena financijska potpora je 100 posto.
No, jednom je već odgođeno otvaranje ovog natječaja. Prema rasporedu planiranih objava poziva iz srpnja 2023. natječaj za gradnju studentskih domova trebao je biti raspisan između listopada i prosinca 2023. godine. To se nije dogodilo. Poziv je ponovno u planu za 2024. godinu te u njemu stoji kako će započeti 20. prosinca ove godine, a završiti 18. travnja 2025. godine.
Hoće li se to dogoditi i o kojim čimbenicima ovisi raspisivanje poziva, obratili smo se Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Kažu da je priprema natječajne dokumentacije u završnoj fazi usuglašavanja između njih kao upravljačkog tijela, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih kao posredničkog tijela razine jedan i Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije kao posredničkog tijela razine dva.
– Prije objave natječaja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih će sa stručnom i širom zainteresiranom javnošću provesti postupak konzultacija korištenjem platforme e-Savjetovanje. Dokument koji će biti objavljen u postupku savjetovanja sadržavat će ključne informacije o Pozivu, kako bi potencijalni prijavitelji na vrijeme bili upoznati s uvjetima Poziva te kako bi se, po potrebi i kad je to opravdano, izvršile potrebne prilagodbe u natječajnoj dokumentaciji temeljem pristiglih komentara u postupku. Sukladno Planu objave natječaja za 2024. godinu, Poziv će biti objavljen do kraja ove godine, navode iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Plan je povećati broj mjesta u domovima s 13.021 na 14.706, što je i dalje premalo obzirom na druge zemlje EU
U samom Programu Konkurentnosti i kohezije stoji da je Hrvatska na dnu ljestvice zemalja Europske unije prema udjelu studenata smještenih u studentskim domovima. Objašnjeno je da su ulaganja potrebna jer je u Hrvatskoj tek osam posto studenata smješteno u domovima, dok je prosjek Europske unije 20 posto. Objašnjavaju da bi do 2029. broj kreveta u izgrađenim ili obnovljenim studentskim domovima trebao iznosi 1.685.
– Nacionalni plan za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja 2019.-2021. ističe važnost povećanja dostupnosti smještaja s ciljem više od 20 posto studenata smještenih u domovima i to kroz proširivanje smještajnih kapaciteta izgradnjom novih i obnovom postojećih domova. Prema dostupnim podacima u RH postoji 13.021 mjesto u studentskim domovima (vrijedi za 2021. godinu, op.a.), a upisano je 155.627 studenata (ne računajući studente poslijediplomskih studija) što rezultira omjerom od 8,37 posto raspoloživosti kapaciteta smještaja i broja studenata. Planiranim ulaganjem će se smještajni kapaciteti povećati na 14.706 smještajnih mjesta što uz pretpostavku jednakog broja upisanih studenata iznosi 9,45 posto od ukupnog broja studenata. Krajnji cilj u RH je 20 posto organiziranog smještajnog kapaciteta u odnosu na broj studenata, stoji u Programu.
Dokumente spremne za ovaj natječaj, tvrde već više od godinu dana, imaju u zagrebačkom SC-u za obnovu petog i šestog paviljona u studentskom domu Stjepan Radić. U svibnju su najavili da očekuju kako će natječaj biti otvoren ove godine te da bi s obnovom mogli krenuti u proljeće 2025. Ta obnova stajala bi oko 20 milijuna eura, građevinsku dozvolu imaju, a riječ je o obnovi za oko 860 kreveta u paviljonima izgrađenim 1987. godine. I iz Studentskog centra u Rijeci nedavno su nam rekli da se planiraju prijaviti na natječaje za dobivanje bespovratnih sredstava iz EU fondova radi proširenja kapaciteta. U Splitu su novi studentski dom najavili do kraja 2025. godine, a splitski rektor Dragan Ljutić u svibnju nam je rekao da postoji jedna svota novca koja je određena za studentske domove i koji bi trebali dobiti.
‘Istraživanja pokazuju kako studentski smještaj može pomoći u smanjenju odustajanja od studija i utjecati na završnost’
Program Konkurentnosti i kohezije navodi da izvješća EUROSTUDENT 2010. i 2014. pokazuju blagi porast vrlo visokog udjela studenata koji žive s roditeljima te da je Hrvatska u skupini zemalja s najvećim takvim udjelom. Pojašnjavaju da to smanjuje trošak studiranja, ali ograničava mogućnost izbora fakulteta i studijskog programa.
– Jedan od temeljnih razloga neuspjeha u studiranju je nedostatak financijskih sredstava, a polovica ukupnih troškova povezana je sa smještajem i troškovima života. Visoki troškovi života predstavljaju prepreku u studiranju, posebno studentima iz ruralnih dijelova RH. Kako bi velik broj studenata slabijeg socioekonomskog statusa imao smještaj, što je bitan preduvjet povećanja stope završnosti, povećat će se i unaprijediti infrastrukturni kapaciteti studentskog smještaja. Istraživanja pokazuju kako je studentski smještaj osobito povoljan za socio akademsku integraciju studenata, te može pomoći u smanjenju odustajanja od studija i utjecati na završnost. Ulaganja u studentski smještaj odnosit će se isključivo na studente tercijarnog obrazovanja. Povećanje dostupnosti i završnosti kvalitetnog visokog obrazovanja praćeno je ulaganjima kroz ESF+ mjere financijske i stručne podrške studentima ranjivih skupina, stoji u programu.
