Kako bi autonomna vozila utjecala na zagrebački promet? Studenti su došli do odgovora i za to dobili nagradu
Studenti Marko, Antun, Filip, Andre i Antonio s Fakulteta prometnih znanosti dobili su Rektorovu nagradu za svoj rad ‘Utjecaj autonomnih vozila na kvalitetu gradske vožnje’. Proučavali su promet u Zagrebu na potezu Zvonimirova-Heinzlova sve do raskrižja Zvonimirova-Harambašićeva i uz pomoć toga proveli simulaciju kako bi se na toj cesti i uklopila autonomna vozila.
Foto: Marko Matić, Antun Mandić, Filip Bišćan, Andre Garešić i Antonio Bubnić | Privatna arhiva
Studenti zadnje godine diplomskog studija ‘Inteligentni transportni sustavi’ na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, Marko Matić, Antun Mandić, Filip Bišćan, Andre Garešić i Antonio Bubnić, dobili su Rektorovu nagradu za svoj rad ‘Utjecaj autonomnih vozila na kvalitetu gradske vožnje’. U njemu su istražili kako bi autonomna vozila utjecala na vožnju prometnicama u Zagrebu.
– Ovaj rad zahtijevao je puno prethodno provedenih prikupljanja podataka. Proveli smo brojanje prometa na potezu Zvonimirova- Heinzelova sve do raskrižja Zvonimirova-Harambašićeva koje nam je omogućilo realan uvid u prometnu situaciju na tom dijelu prometne mreže. Na fakultetu smo radili u PTV Vissim simulatoru prometa koji omogućuje realnu rekreaciju prometnog sustava. U PTV Vissim-u smo rekreirali taj dio prometne mreže i nakon toga, budući da u simulatoru postoji mogućnost razlikovanja autonomnih vozila od prosječnih vozača, postavljanjem prethodno navedenih omjera dobili smo uvid u rezultate iz kojih smo naposljetku izvukli pozitivne zaključke, objašnjavaju nam studenti.
Na radu su radili cijeli zimski semestar
Na ideju za ovaj rad došli su razmišljanjem da će se uskoro u stvarnosti postupno povećavati broj autonomnih vozila na našim cestama pa ih je zanimalo kako će to utjecati na promet i njegovu kvalitetu.
– Došli smo do dosta različitih mišljenja i odlučili smo tu raspravu detaljnije obraditi. Nas petero smo cijeli zimski semestar kroz predavanja i izvan nastave radili na radu – proučavali literaturu i dosadašnja istraživanja, izradili simulacijski model, brojali promet na odabranom koridoru itd. U tom periodu smo se suočili s puno izazova koje smo kao grupa premostili da bi došli do rezultata i može se reći da smo uspjeli, govore nam studenti.
‘Problem za autonomna vozila predstavlja nedostatak pravilne infrastrukture za njihov optimalan rad’
Razvoj na polju autonomnih vozila kao i rad na tome da ih se uključi u promet vrlo je intenzivan, a njihov rad pokazuje kako bi promet trebao reagirati na postepenu implementaciju autonomnih vozila u svakodnevni promet.
– Jedan od najvećih izazova s kojim se susreću autonomna vozila su nedostatak pravilne infrastrukture za njihov optimalan rad. Potpuno autonomno vozilo još uvijek nije dovoljno kvalitetno da se može pustiti u promet te na tom polju treba uložiti velike napore. Također, u slučaju potencijalne prometne nesreće ili nezgode, bilo bi jako teško utvrditi tko je odgovoran za nesreću, proizvođač autonomnog vozila koje je tu nesreću prouzročilo, osoba koja je dala dozvolu za puštanje tog vozila u promet ili netko treći. Time se može ustvrditi da unatoč ideji implementacije autonomnog sustava vožnje koja djeluje izrazito primamljivo i uzbudljivo, i dalje ostaje jako velik broj upitnika kako bi sve to funkcioniralo u praksi, navode studenti s FPZ-a.
Smulacija pokazala da bi se s udjelom od 50 do 75 posto autonomnih vozila promet dosta usporio
Istaknuli su kako im je najzanimljivije bilo raditi na rekreaciji prometne mreže zagrebačkih prometnica u PTV Vissim simulatoru.
– Taj dio posla sadrži puno sitnih detalja koji čine veliku razliku u kvaliteti simulacije. Također, zanimljivo je bilo otkriti kako se promet dosta usporio s udjelom od 50, odnosno 75 posto autonomnih vozila, dok je simulacija prometnog sustava sa stopostotnim udjelom autonomnih vozila pokazala smanjenje prometnog zagušenja te poboljšanje prometne propusnosti. Smatramo da bi svima koji se bave razvojem autonomnih vozila ovaj rad mogao dati uvid u prednosti i nedostatke koje treba prevladati u narednom periodu, rekli su nam studenti.
‘Naš cilj nikad nije bila novčana nagrada, nego priznanje da se naš rad kroz studij isplatio’
U njihovom istraživanju uvelike im je pomogao njihov mentor, docent Miroslav Vujić. Komentirali su i što misle o ponovnom uvođenju novčane nagrade u sklopu Rektorove dodjele nagrada.
– Nagradu su ove godine dobili individualni autori radova (A kategorija), dok mi pripadamo u skupinu od troje do 10 ljudi koji su radili na radu (B kategorija). Naš cilj nikad nije bila novčana nagrada nego priznanje od Sveučilišta da se naš rad kroz studij isplatio. Naravno, uvijek je lijepo kada se taj rad i novčano nagradi sukladno mogućnostima Sveučilišta u Zagrebu i tu odluku pozdravljamo, poručili su studenti FPZ-a.
