Kako je bilo studentima koji su diplomirali tijekom pandemije? Neki nisu mogli pronaći posao četiri mjeseca
Nacionalno istraživanje zapošljivosti diplomiranih studenata obuhvatilo je generaciju koja je diplomirala tijekom 2020. godine, odnosno tijekom izbijanja COVID-19 pandemije koja je u svojoj prvoj godini u značajnoj mjeri pogodila kako obrazovni sustav, tako i tržištu rada u cjelini. U istraživanju je sudjelovalo više od 4.800 studenata koji su diplomirali 2020. godine, a anketom je obuhvaćen i radni status tih studenata za vrijeme trajanja istraživanja. Rezultati su pokazali kako su se diplomandi koji su studij završili u mjesecima lockdowna susreli s tržištem rada bez potražnje i gotovo potpunom nemogućnošću zapošljavanja do jeseni 2020.
Foto: Unsplash
Pandemija, korona, potpuni lockdown – vrijeme kojeg se svi dobro sjećamo zbog maski, dva metra razmaka, praznih polica trgovina te online predavanja i online nastave. No, studenti koji su u to vrijeme diplomirali sjećaju ga se po jednoj puno ozbiljnijoj stvari – tržišta rada bez potražnje i gotovo potpune nemogućnosti zapošljavanja. Pokazalo je to istraživanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, što je četvrto nacionalno istraživanje zapošljivosti diplomiranih studenata koje je obuhvatilo generaciju koja je diplomirala tijekom 2020. godine, odnosno tijekom izbijanja COVID-19 pandemije.
U vrijeme istraživanja krajem 2021. godine bilo zaposleno 83,3 posto sudionika istraživanja
U istraživanju, koje je provedeno tijekom 2021. godine, sudjelovalo je 4.858 tadašnjih studenata što je 14,6 posto studenata koji su diplomirali u Hrvatskoj tijekom pandemije. Kako se navodi u istraživanju, dinamika zapošljavanja generacije koja je diplomirala 2020. godine nešto je povoljnija nego kod generacije koja je diplomirala 2018./2019. unatoč koroni i pandemiji.
– Tako je u vrijeme istraživanja krajem 2021. godine bilo zaposleno 83,3 posto sudionika koji više ne studiraju, dok je u istraživanju prethodne generacije provedenom krajem 2020. zaposlenih bilo 79,5 posto. Diplomandi koji su studij završili u mjesecima lockdowna sreli su se s tržištem rada bez potražnje i gotovo potpunom nemogućnošću zapošljavanja do jeseni 2020., ali srećom bez dugotrajnijih posljedica jer su kroz narednu godinu sustigli ostatak generacije koja je također bila usred pandemije, stoji u istraživanju AZVO-a.
Stopa zaposlenosti iznosi oko 90 posto za one s diplomom iz prirodnih i tehničkih znanosti ili zdravstva
Stopa zaposlenosti i nezaposlenosti u vrijeme provođenja ankete prvenstveno se razlikuje s obzirom na područje studija, uz puno povoljniju sliku za diplomirane u prirodnim i tehničkim znanostima te zdravstvu, a izrazito nepovoljnu u biotehničkim znanostima. Stope zaposlenosti i nezaposlenosti s obzirom na vrstu i razinu studija u vrijeme ankete vrlo se blago razlikuju, s neznatno nepovoljnijim vrijednostima za specijalistički stručni i preddiplomski sveučilišni, te povoljnijim za integrirani sveučilišni studij.
– Razlike su daleko izraženije s obzirom na područje studijskog programa, gdje stopa zaposlenosti iznosi 90–92 posto za sudionike s diplomom iz prirodnih i tehničkih znanosti ili zdravstva, a puno nižih 77 posto, 73 posto ili 68 posto za one s diplomom iz područja društvenih, humanističkih odnosno biotehničkih znanosti. Sukladno tome, i stopa nezaposlenosti prvih kreće se oko 5 posto, a kod potonjih je oko četiri puta veća, odnosno 17–23 posto. Razlike u zaposlenosti među sveučilištima kreću se unutar 10 postotnih bodova, pri čemu se kao povoljnija izdvajaju Sveučilište u Rijeci i Sveučilište u Zagrebu koja se nalaze u regijama s nižom stopom nezaposlenosti te privatna visoka učilišta, navodi se u istraživanju.
Bolje ocjene i međunarodna mobilnost povećavaju vjerojatnost za zaposlenje nakon završetka studija
Također, rezultati su pokazali da muškarci prije nalaze posao, a vjerojatnosti zaposlenosti doprinose i bolje ocjene tijekom studija te međunarodna mobilnost, dok socioekonomsko zaleđe nije povezano s ovim ishodom. Važno je naglasiti i kako je na radni status diplomiranih studenata za vrijeme pandemije utjecalo i zaposlenje studenata tijekom studiranja.
– Značajna manjina diplomanada, posebno stručnih studija, upisuje studij uz rad, te ostaje raditi na istom poslu kroz studij i nakon njega. Drugi su pak svoj trenutni posao počeli raditi i prije diplome, uz veću ili manju podršku studija te veću ili manju razinu ekonomske nužde. Ukupno je 7,1 posto sudionika u vrijeme istraživanja radilo na istom poslu na kojem su radili i kad su upisali studij. Ova je putanja puno rjeđa na sveučilišnim studijima bilo koje razine, dok je relativno uobičajena na stručnim studijima, kako na preddiplomskim tako još više na specijalističkim. Slijedom toga, učestalija je i u područjima znanosti gdje su prisutniji stručni i izvanredni studiji (društvene znanosti, zdravstvo) te učilištima gdje veći dio studenata studira na takvim studijima, ističe se u istraživanju AZVO-a.
Pronalazak trajnog posla prije diplome bitno je češći na stručnim studijima, u društvenim znanostima te posebno na privatnim visokim učilištima
Na javnim veleučilištima i visokim školama te privatnim visokim učilištima više od četvrtine diplomiranih studenata, njih 28,5 posto, steklo je diplomu radeći na istom poslu na kojem su radili i prije upisa, a nastavili su raditi na njemu do istraživanja. Nadalje, 6,6 posto sudionika je na poslu pronađenom i započetom tijekom studija radilo i više od godinu dana nakon stjecanja diplome.
– Obrasci nalaženja trajnog posla prije diplome također se razlikuju s obzirom na vrstu, razinu i područje studija, odnosno učilište. Slično zapošljavanju prije upisa, pronalazak trajnog posla prije diplome bitno je češći na stručnim studijima, u društvenim znanostima te posebno na privatnim visokim učilištima, ali je razlika naspram drugih vrsta studija u pravilu manja, donosno pojava je prisutna i na sveučilišnim studijima. Ovdje su iznimka integrirani studiji (koji u pravilu vode reguliranim profesijama pa rijetko omogućavaju zapošljavanje prije diplome) i zdravstvo (koje je također regulirano) te stručne studije često upisuju već zaposleni u sustavu, ali se osobe bez zdravstvene kvalifikacije rijetko zapošljava prije kraja studija. Također, valja izdvojiti tehničke znanosti, gdje je udio zaposlenih već tijekom studija najveći, navodi se u istraživanju.
Oni koji su diplomirali u svibnju, lipnju i srpnju počeli su nalaziti poslove nakon tri do četiri mjeseca
Istraživanje je pokazalo i da gotovo nitko tko je diplomirao u prvom kvartalu nije našao posao u prvih osam mjeseci. Oni koji su diplomirali u svibnju, lipnju i srpnju počeli su nalaziti poslove nakon tri do četiri mjeseca, a diplomirani u rujnu odmah. Međutim, nakon tog zastoja dinamika nalaženja za sve je skupine vrlo izražena i gotovo paralelna. U tim se mjesecima studenti koji su diplomirali ranije u 2020. nisu susretali s većim problemima u zapošljavanju od njihovih kolega koji su diplomirali kasnije, osim što su bez potpora morali izdržati prvih par mjeseci karijere.
– Čini se da kasniji valovi pandemije i parcijalna zatvaranja nisu imali učinka na dinamiku zapošljavanja visokoobrazovanih, koja godinu i pol nakon diplome konvergira u kontekstu rekordno niskih stopa nezaposlenosti, zaključuje se u istraživanju.
Cijelo istraživanje AZVO-a pod nazivom ‘Diplomirati tijekom pandemije’ možete pogledati u dokumentu ispod. Ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
