Pretraga

Kako se snaći na najvećem faksu u zemlji? Evo razloga zašto je baš to prednost

A- A+

Upis studija sam je po sebi velika promjena, no što kad pri tome dolazite na najveći faks u zemlji? Stotine profesora, tisuće studenata, mreža novih hodnika, dvorana i kabineta, hrpa studentskih udruga i različitih događanja… Može se činiti poprilično dezorijentirajuće. No, je li to zaista tako, kako se snaći kao brucoš, a kako je studirati i je li istina ona stara – da su studenti na velikim faksevima samo broj, pitali smo studente Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

EFZG

Studente EFZG-a smo pitali kako je studirati na najvećem faksu u zemlji | Foto: Privatna arhiva, srednja.hr

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu najveći je u zemlji po broju upisanih studenata. Prošle akademske godine tamo je studiralo preko 9.800 studenata. Uz to, i ove godine su se njihovi studiji našli na popisu najpopularnijih. Prema podacima iz lipnja, studij Poslovne ekonomije bio je drugi u zemlji po ukupnom broju prijava maturanata, a studij Ekonomije treći.

Upisati studij na tako velikom fakultetu znači doći u jedno posve drugačije okruženje od školskog na koje smo naviknuli. I samo iskustvo studiranja drugačije je nego na manjim fakultetima. Kad je kao brucoš prvi puta stigao na fakultet, Daniela Jeličića je iznenadila njegova veličina i broj studenata, kao i sadržaj kojeg sam faks nudi, rekao nam je.

Prvi tjedan nastave obilježilo je puno informacija i upoznavanja novih ljudi, a trebalo mu je otprilike mjesec dana da osjeća kao da se uklopio u društvo i studij. Slične dojmove o prvim brucoškim danima imali su i naši drugi sugovornici.

– Bio sam jako uzbuđen jer sam upisao faks koji sam želio, nisam znao što me sve čeka. Također, tu je bila i doza straha jer se fakultet ne može mjeriti sa srednjoškolskim obrazovanjem, ali nakon nekog vremena sve se posloži i uživate u benefitima studentskog života, ispričao je Andrija Čupić, student druge godine integriranog studija Poslovne ekonomije.

Kako je doći na faks među tisuću studenata?

Tek je nakon prvog susreta s faksom shvatio kako je došao u ozbiljnu instituciju gdje će morati pokazati svoje znanje. Komunikativna je osoba, rekao nam je, stoga se nakon svega dva mjeseca potpuno opustio. Njihova kolegica sa studija, Nika Cigetić, imala je ponešto drugačije dojmove, jer je na studij krenula za vrijeme pandemije, stoga je prvi semestar provela online.

– Doživjela sam zapravo mali šok kada sam sve one ljude koje sam cijeli semestar gledala preko kamere konačno vidjela uživo. Što je na neki način bilo dobro jer smo svi znali sve. Inače nemam problema s novim ljudima i novom okolinom tako da sam se vrlo brzo prilagodila, navela je Nika.

Prvi susret sa faksom, bio on uživo ili online, ipak nije toliko zastrašujuć kao što možda zvuči, napomenula je studentica. Jedno od pitanja koje svi brucoši imaju prije nego prvi puta uđu kroz vrata svog budućeg fakulteta jest – kako ću se snaći? Gdje su dvorane u koje trebam ići? Ta su pitanja uobičajena, ali ni tu nemate razloga za brigu, rekla je Nika, a potvrdili su i naši ostali sugovornici.

– Mnogi maturanti se boje da se neće znati snaći u novom prostoru. Kako za koju dvoranu, do nekih se vrlo jednostavno dođe, a neke su pak zabačene u hodnicima kojima rijetko tko kad prolazi. No sve u svemu sasvim je okej i uvijek se na putu nađe netko koga mogu tražiti pomoć, istaknula je studentica.

Dakle, ako se ne snalazite, samo pitajte za pomoć. To je činio i Andrija, a dao je i još jedan savjet – proučite plan zgrade koji se nalazi na ulazu. Tamo pišu brojevi svih dvorana, pa ćete ih puno lakše pronaći.

Foto: Ekonomski fakultet Zagreb

Na velikom faksu lakše je pronaći ekipu

Još jedna briga koju mnogi brucoši imaju jest da se neće uklopiti. No, činjenica da dolaze na velik faks super je i u tom pogledu – upoznat ćete puno više ljudi, a samim time i lakše sklopiti prijateljstva, rekao nam je Daniel.

– Smatram da je lako sklapati prijateljstva upravo zbog velikog broja brucoša. Svi su novi i svakom treba uzak krug ljudi kako bi što lakše tekla prilagodba na faks i na nove ljude općenito, naveo je student.

S tim su se složili i Andrija i Nika. Okruženi velikim brojem studenata, lakše ćete pronaći skupinu ljudi s kojom dijelite interese, što Andrija vidi kao veliki plus u odnosu na neke druge fakultete. Nika je dodala kako će i najpovučenije osobe imati priliku povezati se s drugima kroz timski rad, kojeg na njihovom faksu ima dosta.

Veliki se fakulteti od manjih razlikuju i po jednoj bitnoj stvari. Na EFZG-u će vam predavati velik broj profesora, a svaki od njih upoznat će puno studenata. To je jedan od razloga zašto se mnogi studenti velikih fakulteta ponekad osjećaju kao ‘samo broj‘. Istina je da u takvim uvjetima ne mogu uvijek uzeti u obzir potrebe svakog studenta i imati u potpunosti individualizirani pristup sa svakim, složila se Nika, ipak je većina profesora pristupačna i svaki student dobije zasluženu pozornost i priliku. To je potvrdio i Andrija.

– Velika većina profesora je otvorena, pristupačna, spremna odgovoriti na sva naša pitanja. Tijekom slušanja njihovih predmeta naglase da im se uvijek možete javiti za neka konkretna pitanja ili savjete, ali i nakon što odslušamo njihov predmet. Također, nećete uvijek imati sa svim profesorima istu razinu komunikacije zbog toga što vam se možda stil predavanja nekog profesora ne sviđa ili način izvođenja seminarskih vježbi, ali to je normalno jer svatko od nas ima drugačije preferencije, naveo je student.

Puno je studenata, ali moguće se istaknuti

Daniel je napomenuo da s profesorima nikad nije imao problema, jer ih ni sam nije radio. Najčudnije mu je bilo, istaknuo je, priviknuti se što ga svi zovu – kolega

– Kako se izdvojiti, kako ne biti ‘samo broj’? Jednostavno je, budi bolji od prosjeka, javi se na nastavi i ubaci malo svog humora, savjetovao je Daniel.

Daniel Jeličić, student EFZG-a

Daniel Jeličić, student EFZG-a | Foto: Privatna arhiva

Nika se složila, dodavši kako je dovoljno pojaviti se na predavanjima, pozdraviti, postavljati pitanja. Profesori jako cijene kad pokažete interes, stoga se svi mogu istaknuti, samo ako to žele. Aktivnost na predavanjima izrazito je važna, dodao je Andrija. Želite li otići korak dalje, imate mogućnost postati demonstrator na kolegijima koji su vam najdraži, a to će vas dodatno zbližiti s profesorima.

– Tu su i studentske udruge koje vam mogu pomoći da otkrijete što vas zanima, usavršite svoje znanje u određenom području. Ja sam aktivan član studentske udruge Financijski klub. Oduvijek me zanimao management, PR, volim upoznavati nove ljude, ali shvatio sam i važnost networkinga u poslovnom svijetu. Upravo su to jedni od razloga zašto sam se pridružio Financijskom klubu. Pored usavršavanja u području kojeg volite, tu su događaji poput team buildinga, radionice, upoznajete ljude iz različitih kompanija i tako dalje, objasnio je Andrija.

Nika i Daniel su također aktivni u Hrvatskoj akademskoj zajednici Ekonomskog fakulteta (HAZef). Ova udruga provodi velik broj projekata, što znači da ćete u jedan od njih sigurno biti uključeni. Atmosfera je radna i pozitivna, jer svi rade besplatno za veći cilj što ih potiče da daju najbolje od sebe, objasnio je. Uključivanje u HAZef jedna je od najboljih Nikinih odluka u studentskom životu, dodala je.

– Profesorica engleskog nam je na uvodnom predavanju pričala kako je važno istaknuti se od mase i danas, sutra imati nešto iza sebe čime ćemo moći parirati na tržištu rada. U udruzi sam stekla toliko novih vještina, upoznala pregršt ljudi i našla se u brojnim situacijama i apsolutno sam sigurna da me to izgradilo kao osobu kakva sam danas. Osim toga, jasno vidim razliku između sebe i ‘običnih’ studenata, koji na faks dolaze samo radi predavanja. Sudjelovanje u udruzi je nešto skroz drugačije i smatram da bi se svi trebali uključiti, ako ništa drugo barem na jedan projekt, poručila je studentica.

Puno mogućnosti da pronađete svoj interes

Uz Financijski klub i HAZef, studenti EFZG-a mogu se uključiti rad Ekonomske klinike, Debatnog kluba, Tourism Lab-a, Ekonomikona, Sportskog društva ili Veslačkog kluba. Tu su i pjevački zbor Sonus oeconomicus, Studentski poduzetnički inkubator, kao i Studentski zbor za one koji žele sudjelovati u upravljanju faksom.

Ako vam ni to nije dovoljno mogućnosti, sam EFZG organizira različita korisna i zanimljiva događanja na kojima možete sudjelovati. Jedan od njih je Business Matchmaker, događaj na kojem sjedate na ‘speed dating‘ s potencijalnim poslodavcima svoje branše. Za one koje zanima financijski sektor ili žele poboljšati svoj odnos prema novcu, tu je Tjedan financijske pismenosti. Uz sve to, često ćete slušati gostujuća predavanja stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva.

– Business Matchmaker je moj favorit, jer imate priliku razgovarati s poslodavcima, uvijek dobijete neki savjet, a predstavnici kompanija su spremni odgovoriti na sva vaša pitanja, podijelio je s nama Andrija.

Jedan od najzabavnijih događaja koje organizira Studentski zbor je, naravno, brucošijada. Iako joj ime daje naslutiti da je rezervirana samo za brucoše, ne propuštaju je ni stariji studenti. Brucošijada najvećeg faksa u zemlji odvija se u samom prostoru fakulteta, a naši sugovornici su potvrdili da se taj događaj ne propušta.

– Ajme, na brucošijadi je bilo odlično! Najbolji događaj na faksu u cijelom mom studiranju, toliko mi je drago vidjeti da se želi potaknuti i zabava na fakultetu mimo akademskih obaveza. Bila je stvarno odlična atmosfera i ekipa je bila super raspoložena. Vjerujem da nam kao studentima svima jako puno znači sama mogućnost održavanja takvog događaja upravo u prostorijama fakulteta, prisjetila se Nika.

Nika Cigetić, studentica EFZG-a

Nika Cigetić, studentica EFZG-a | Foto: Privatna arhiva

Savjeti za brucoše

Za kraj, pitali smo naše sugovornike da s novom generacijom brucoša EFZG-a podijele pokoji savjet.

– Brucoši dragi, opustite se. Sve ćete uloviti, upoznat ćete gomilu ljudi koji će vam i pomoći i zabaviti i potaknuti na razne stvari. Iskoristite priliku da se uključite u udruge u kojima ćete steći masovna iskustva. Najbitnije od svega je da ne izgubite sebe, da izgradite veze, prijateljstva, ubiti da iskoristite sve što vam život na Ekonomiji pruža, poručio je Daniel.

Iskoristite svaku priliku, idite na razmjene, na svaki event i kavu, dodala je Nika.

– Upoznaj ljude jer ćeš jedino tako upoznati sebe. Zvuči kao klišej, ali iz iskustva mogu potvrditi da nije, istaknula je studentica.

Važno je znati da se ne trebate bojati pitati ako vam nešto nije jasno ili vas zanima, poručio je Andrija.

– Proces prilagodbe na količinu gradiva, nove ljude sigurno će trajati neko vrijeme, ali to je u potpunosti normalno. Također savjetovao bih vam da se priključite studentskim udrugama koje vam pružaju ogroman broj mogućnosti, naveo je za kraj student.

Više o mogućnostima koje pruža studiranje na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pročitajte ovdje. Tamo možete upisati Integrirani studij na smjerovima Ekonomija ili Poslovna ekonomija, studij na engleskom jeziku (prijediplomski i diplomski) i stručne studije (prijediplomske i diplomske).

Zanima li vas ekonomija kao znanost, ali nije sigurni koja je razlika između ekonomije i poslovne ekonomije, i o tome smo nedavno pisali, a taj članak pročitajte ovdje.

Izdvojeni članak

Ekonomija ili poslovna ekonomija: Po čemu se ovi studiji razlikuju i koji upisati?


Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu