Kako se studenti snalaze uz poskupljenja? ‘Lakše je naći dodatni izvor prihoda nego štedjeti’
Dugo najavljivana poskupljenja stigla su na naša vrata. Svatko je primijetio da odjednom mora izdvajati više novca za iste stvari koje je kupovao jučer. Neka poskupljenja nas još čekaju i uz plaće koje se ne povećavaju sukladno poskupljenjima postaje sve teže rasporediti novac tako da vam nešto i ostane na kraju mjeseca. Krizom su pogođeni i studenti, a mi smo se raspitali kako, i da li studenti uopće mogu ‘stezati remen’.
Foto: Pixabay
Poskupljenja svega već su itekako vidljiva u dućanima i na našim računima. Studente kriza pogađa kao i ostale društvene skupine, a malu količinu novca kojom raspolažu sada je još teže rasporediti tako da se pokriju svi troškovi.
Skromni životni troškovi
Studenti, s obzirom da uglavnom nemaju prihode osim studentskih poslova i stipendija, većinom nisu u prilici štedjeti. Skromni prihodi potroše se uglavnom na odlaske u menzu, kako naglašava i Ana, studentica politologije.
– Nisam baš u prilici štedjeti, ali troškovi života su mi već sada dosta mali. Živim u studentskom domu i hranim se uglavnom u menzi, tako da su mi tu troškovi svedeni na minimum. Ne pušim i ne trošim puno novaca na izlaske. Jedini veći trošak mi je kvalitetna kozmetika jer imam problematičnu kožu, ali ne mogu riskirati s jeftinijim proizvodima koji mi ne odgovaraju, kaže Ana.
Studentima koji žive s roditeljima je lakše jer ne moraju plaćati troškove smještaja te im ostane više novca koji mogu trošiti na hobije i izlaske. Nika, studentica Prometnog fakulteta odlučila je pripaziti na svoju potrošnju i kupovati manje.
– Ja živim s roditeljima u Zagrebu tako da mi je jasno da sam u tom pogledu u znatno boljem položaju od većine svojih kolega. Većinu novca kojeg zaradim na studentskim poslovima mogu potrošiti na sebe. Zapravo sam prije par mjeseci odlučila da moram pripaziti na to kako i na što trošim jer mi se događalo da kupujem stvari koje mi ne trebaju, kaže Nika.
Umjesto štednje, studenti uzimaju još jedan posao
Većina studenata radi kako bi si osigurala džeparac i rasteretila budžet svoje obitelji. Ove je godine porasla minimalna studentska satnica na 29,30 kuna, ali to s obzirom na poskupljenja ne znači mnogo. Problem su i limiti za oporezivanje koji su uz porast minimalne satnice ostali isti. Student koji zaradi više od 15.000 kuna godišnje prestaje biti porezna olakšica roditeljima, a njihova se zarada oporezuje ako godišnje zarade više od 63.000 kuna.
Unatoč tome, velik broj studenata s poskupljenjima se nosi na način da počinju raditi više. Jedna od njih je Tea, studentica prava koja je počela prakticirati i druge oblike štednje.
– Počela sam primjećivati poskupljenja tek otprilike zadnjih mjesec dana, tako da nisam još izgradila neki plan kako ću uštedjeti. Zapravo sam namjeravala uzeti dodatni studentski posao kako bi imala više novca s kojim mogu raspolagati. Lakše mi je tako jer zapravo ne znam na kojem bi području života mogla uštedjeti. Najveća ušteda koju sam napravila prije par godina bila je kad sam s cigareta prešla na duhan, a uštedim i na prijevozu u toplijim mjesecima jer svugdje idem biciklom. Mislim da studenti, osim ako baš ne žive nekim ekstravagantnim životom zapravo i nemaju baš puno prilike za štednju, kaže Tea.
Sličan plan za uštedu ima i Hrvoje, student novinarstva koji također smatra da povećanje studentske satnice ne znači puno, s obzirom na poskupljenja.
– Imam jedan posao koji radim redovito i još jedan sa strane. Lakše mi je bilo naći si dodatni izvor prihoda pa živjeti kako sam navikao nego štedjeti. Prošle godine smo imali nižu satnicu, ali se lakše živjelo s njom nego sad. Meni je lakše jer živim s roditeljima, a njima je lakše kad radim jer mi ne moraju davati džeparac, kaže Hrvoje.
Studenti se slažu: ‘Stipendije bi trebale biti veće’
Studenti slabijeg socio-ekonomskog stanja imaju pravo na stipendiju. Iznos državne stipendije nije se mijenjao već godinama, a iznosi 1.200 kuna mjesečno. S obzirom na porast cijena, studenti smatraju da bi i stipendije trebale rasti kako bi studenti lakše mogli preživljavati.
– Mislim da bi bilo dobro kad bi iznos stipendije bio veći. Neću ulaziti u to tko zaslužuje stipendiju, a tko ne, ali mislim da bi se kriteriji po nekim kategorijama mogli malo postrožiti. Bilo bi u redu da država odvoji više novca za svoje studente, jer kako kažu, mi smo budućnost ove države, a teško je osjećati se kao da jesi kada moraš rastezati svaku kunu i razmišljati možeš li si priuštiti skuplje jelo u menzi, kaže Ana.
S njom se slaže i Tea, koja naglašava da nemaju svi jednake šanse za zaradom, jer posao obično ovisi o rasporedu na faksu i drugim obvezama.
– Stipendije bi trebale biti veće, jer kad si student, čini se da ima puno prilika za studentski posao, ali većina studenata zbog predavanja i drugih obaveza oko fakulteta nema priliku raditi puno radno vrijeme i zaraditi neki veći novac s kojim bi mogli raspolagati na kraju mjeseca. Iako je kod nas uvriježeno mišljenje da svi redovni studenti žive na grbači svojih roditelja, većina ljudi koje znam se barem djelomično financiraju sami, kaže Tea.
