Kakva je budućnost visokog obrazovanja? ‘Hrvatska strane talente ne privlači dovoljno uspješno’
U novoj epizodi podcasta, ugostili smo dekana Algebre Mislava Balkovića. Nadaleko poznato visoko učilište u Zagrebu uz preddiplomske i diplomske studije već godinama radi i na pripremama za državnu maturu. Uz raznovrstan izbor studija poput digitalnog marketinga i 3D dizajna, može se naći i digitalna akademija za mlade. Dekan nam je otkrio detalje iza suradnje s Goldsmiths sa Sveučilišta u Londonu, koja je razlika između stručnih i sveučilišnih studija, a dotaknuo se i skorog otvaranja novog kampusa, najvećeg u privatnom sektoru.
foto: srednja.hr
Gost 28. epizode podcasta bio je Mislav Balković, dekan visokog učilišta Algebra. Učilište je to osnovano 1998. godine i godišnje educira oko 15 tisuća polaznika, a u visokom obrazovanju upisuje se preko 400 studenata godišnje. U većim gradovima Hrvatske omogućeno je i osposobljavanje odraslih, a mnogi su obrazovni programi koje provodi Algebra odobreni od svjetski priznatih firmi poput Microsofta i Oracle-a. Fokus ovog izdanja podcasta stavljen je na visoko obrazovanje, točnije njegovu budućnost, tržište rada i trendove u srednjoškolskom i visokom obrazovanju.
Novi kampus Algebre se uskoro otvara
Doticaj koji Algebra trenutno ima sa srednjoškolskim obrazovanjem su pripreme za maturu, a Balković pojašnjava kako se tu uvidjela prilika za nadograđivanje znanja koje učenici donose iz srednje škole i koje će im kasnije pomoći na studiju. Unaprijeđena je i infrastruktura, pa nam dekan otkriva kako se izgradnja novog, modernog kampusa približila kraju. Njegovo otvaranje očekuje se i prije ljeta, a od opreme je nabavljeno 150 novih računala i sveukupno 800 računala dostupnih polaznicima predstavlja atraktivnost i na globalnoj razini, gdje bi Algebra htjela konkurirati.
Nepovoljni demografski trendovi
A što se najbolje može napraviti za sve manje pojedinaca na tržištu rada? Pitanje koje dobiva na važnosti uslijed demografskih trendova koji svakom sljedećom godinu postaju sve alarmantniji. Društvo s vremenom postaje sve manje održivo, a polaznici se školuju za zanimanja koja nisu nužno htjeli, ili ona koja u ovom trenutku nisu deficitarna. Nezaposleni ipak neće biti, no isto tako neće biti adekvatno educirani za posao kojim se bave. Balković navodi primjer školovanih frizera koji radom u ugostiteljstvu ne mogu konkurirati školovanim konobarima drugih zemalja, konkurentima u turističkoj branši, poput Italije i Španjolske. To dovodi do smanjene konkurentnosti na europskom tržištu.
Koja je točno razlika između stručnih i sveučilišnih studija i zašto je studij Algebre u suradnji sa Sveučilištem u Londonu privlačan i za međunarodne studente? Odgovor na ova i mnoga druga pitanja provjerite u 28. epizodi podcasta s gostom Mislavom Balkovićem.
