Kakve plaće nakon povećanja imaju profesori na fakultetima? Imamo detaljne podatke
Nastavnici, učitelji i profesori u osnovnoškolskom, srednjoškolskom i visokom sustavu obrazovanja u studenome su dobili isplatu plaće za listopad s povećanjem koji su sindikati dogovorili s Vladom. Od Ministarstva znanosti i obrazovanja sada smo tražili da nam daju podatke o prosječnim plaćama zaposlenih u sustavu visokog obrazovanja. Prema dobivenim podacima vidljivo je kako asistenti i dalje imaju najmanju plaću, ali sada konačno prelazi prosječnu plaću na državnoj razini.
Foto: Unsplash | srednja.hr
Nakon što smo od Ministarstva znanosti i obrazovanja tražili da nam dostave podatke o prosječnim plaćama nastavnika i ravnatelja u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, sada smo ih tražili da nam daju podatke o prosječnim plaćama zaposlenih u sustavu visokog obrazovanja. Razlog za objavu ovih podataka je povećanje osnovice plaće nakon što su sindikati prihvatili Vladinu ponudu oko povećanja plaća u javnim službama koje se primijenilo na plaće iz listopada koje su isplaćene u studenome.
Prosječna plaća asistenata od posljednjeg povećanja porasla za 46 eura
Prema podacima za plaću za listopad isplaćenu u studenome 2023., koji su izvađeni iz sustava Centraliziranog obračuna plaća, vidljivo je upravo to povećanje osnovice koje je dogovoreno u listopadu ove godine. Vidljivo je i da se prosječna plaća na nekim radnim mjestima povećala i za više od 100 eura u usporedbi s podacima za plaće isplaćene u srpnju ove godine kada su javni i državni službenici dobili povećanje plaće i to od 60 do 100 eura fiksnog povećanja, ovisno o koeficijentu. Iz MZO-a su naglasili kako su u podatke za listopad ove godine uključeni zaposlenici javnih visokih učilišta na navedenim radnim mjestima koji su zaposleni u punom radnom vremenu i koji nisu imali bolovanje u listopadu 2023. godine.
Tako u listopadu 2023. najveću prosječnu plaću u sustavu visokog obrazovanja od 2.736,27 eura neto imaju redoviti profesori u trajnom izboru, dok najmanju i dalje imaju asistenti i to u prosječnom iznosu od 1.186,57 eura neto. Ali, ovom su plaćom iz listopada konačno premašili prosječne plaće u Hrvatskoj koja je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz listopada ove godine, iznosila 1.178 eura. Podsjetimo, prema podacima iz srpnja prosječna plaća asistenata bila je 1.140,31 eura, a redovitih profesora u trajnom izboru 2.618,18 eura, što znači da se asistentima prosječna plaća povećala za 46 eura, a redovitim profesorima u trajnom izboru za 118 eura.
Najmanje prosječne plaće, uz asistente, imaju umjetnički suradnici, lektori, predavači…
Drugu najveću prosječnu plaću u visokom obrazovanju poslije redovitih profesora u trajnom zvanju imaju redoviti profesori i to u iznosu od 2.233,88 eura. S druge strane, za jedva 20 eura, točnije 19,62 eura veću plaću od asistenata imaju umjetnički suradnici i to u iznosu od 1.206,19 eura. Među zaposlenicima s najmanjim prosječnim plaćama su lektori, predavači, viši umjetnički suradnici, viši asistenti i viši predavači kojima prosječna plaća ne doseže 1.500 eura.
U sustavu visokog obrazovanja redoviti profesori u trajnom izboru i redoviti profesori jedini imaju prosječne plaće veće od 2.000 eura. Viši lektori, docenti, profesori visoke škole, profesori visoke škole u trajnom izboru i izvanredni profesori s prosječnim plaćama između 1.600 i 1.870 eura. Detaljnije iznose prosječnih i medijalnih plaća možete pogledati u tablici.
Izvor: MZO
Podsjetimo, nakon memoranduma potpisanog u srpnju nije bilo povećanja plaće za one s najvišim zvanjima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, koji imaju koeficijent iznad 1,867, a u što spadaju redoviti profesori u trajnom izboru. Naime, prema tadašnjem dogovoru oni s koeficijentima u rasponu od 0,631 do 1,110 dobili su povećanje od 100 eura neto, oni s koeficijentima od 1,111 do 1,529 80 eura neto, dok su povećanje od 60 eura dobili oni s koeficijentima u rasponu od 1,530 do 1,867.
Koliko su iznosile prosječne plaće za nastavnike i ravnatelje u osnovnim i srednjim školama, ali i za one u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole, možete pogledati na ovoj poveznici. Svi javni službenici trebali bi dobiti dodatno povećanje plaće kroz koeficijente za 2024. što bi, prema projekcijama Vlade, u prosjeku trebalo biti 12 posto. Sindikati su tražili i ‘osigurač’ vezano uz uredbu o novim koeficijentima. Ako ta uredba ne bude donesena do 1. ožujka 2024. i ako se neće vidjeti njeni rezultati, onda će se ići u nove pregovore oko visine osnovice. Upravo je zbog nedonošenja nove uredbe o koeficijentima Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organizirao prosvjed.
