Karijernoj savjetnici dolaze i lako i teško zapošljivi: Otkrila nam je što ih najviše zanima
Brojni razmišljaju čime se baviti u životu i kako pronaći posao. U tome od velike pomoći može biti karijerni savjetnik. No, netko se treba i zaposliti kao karijerni savjetnik. Stoga smo razgovarali s Terezijom Horvat, karijernom savjetnicom u HZZ-u kako završiti u poslu gdje se drugima savjetuje što raditi. Studirala je psihologiju, odradila praksu i već se 15 godina bavi poslovima profesionalne orijentacije. Ima lakših i težih trenutaka, ali ističe, nikada ne odvraćaju klijente od njihovih želja, čak i kad je riječ o suficitarnim zanimanjima. Svoj posao voli, savjetuje ljude, ali ističe da nikada ne donosi odluke za druge osobe.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Mnogi zasigurno imaju planove, želje i snove oko prvog posla nakon svog obrazovanja. No, koliko će im to poći za rukom, ovisi o tome jesu li njihova preferirana zanimanja suficitarna ili deficitarna. Podsjetimo, u siječnju je Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) objavio popis najtraženijih zanimanja.
Tada su predložili i smanjenje upisnih kvota nekih studija. Međutim, Uz same fakultete, HZZ-ove ‘savjete’, ignoriraju i sami studenti. Prema istraživanju Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), svježe diplomirani studenti preferiraju sami se javljati poslodavcima čak i bez objavljenih poslovnih oglasa. Čini se da je interes za posredovanje HZZ-a u padu.
– Moram napomenuti da je istraživanje provedeno 2020. godine kada se većina naših i resursa poslodavaca svodila na očuvanje radnih mjesta uzrokovanih posljedicama globalne COVID-19 pandemije. U dotičnoj godini je ukupno oglašeno 35 posto manje oglasa za radna mjesta na portalu HZZ-a, u odnosu na 2017. godinu, koja je istraživačima bila referentna točka. Ujedno takvi rezultati mogu ukazivati na sve veću samoinicijativnost mladih osoba koje su tada završile fakultet. Prema podacima studije, muški ispitanici u sektorima gdje su takve prakse uobičajenije, primjerice, tehničke znanosti, javljali su se direktno poželjnim poslodavcima. Za razliku od ženskih ispitanica, najčešće iz društvenih i humanističkih znanosti, kod kojih je prvo zapošljavanje u javnom i državnom sektoru posredovanjem HZZ-a izraženije. Moguće je interpretirati takav trend rezultata sve većom samostalnošću i osnaživanjem mladih studenata za pronalaskom posla. Konkretno, tijekom studija kroz aktivnosti karijernih centara koji ih zajedno sa nama i udrugama kroz projekte pripremaju za kvalitetan izlazak na tržište rada. Svoj utjecaj u određenom trenutku mogu imati i aktualne mjere za poticanje zapošljavanja mladih osoba poput pripravništva, stručna osposobljavanja za rad, porezne olakšice. Trend da su novopečeni magistri i stručni specijalisti educirani, samostalni, proaktivni i nadasve uspješni u traženju posla svakako pozdravljam, komentirala nam je istraživanje AZVO-a karijerna savjetnica u HZZ-u, Terezija Horvat.
Savjetuju zaposlene i nezaposlene
Prema zvanju psihologinja, Terezija Horvat 15 godina radi u HZZ-ovom Odjelu za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje. Trenutno joj je radno mjesto u Centru za informiranje i savjetovanje o karijeri u Zagrebu (CISOK) gdje drži poziciju više stručne savjetnice za razvoj karijere i cjeloživotno obrazovanje.
– Naši korisnici su zaposlene i nezaposlene osobe, učenici i studenti te njihovi roditelji, poslodavci, stručni suradnici u institucijama te drugi dionici tržišta rada. Sve usluge su besplatne, tako da svakodnevno imamo dosta korisnika usluga. U zadnje vrijeme imamo sve veći porast korisnika koji su zainteresirani za sustav vaučera za obrazovanje. Korisnici nam se češće obraćaju s konkretnim pitanjima ili zaprekama na koje nailaze u svezi zapošljavanja. Na primjer, traženjem posla, pisanja životopisa, pripreme za razgovor s poslodavcem i obrazovanja, odabira srednje škole i fakulteta te traže izravnu pomoć. Određen dio korisnika je već donio odluku, ali žele porazgovarati sa stručnjakom kako bi otklonili eventualne nedoumice ili bili sigurni da im neke informacije nisu promakle, opisala nam je Horvat tipični radni dan.
Posao uključuje davanje informacija korisnicima na individualnoj i grupnoj razini. Karijerni savjetnici održavanju radionice, seminare, prezentacije i predavanja. Kreiraju informativne materijale poput brošura o opcijama nakon osnovne škole. Objašnjavaju stanje u obrazovanju, na tržištu rada i alate za razvoj karijere.
– Navedene usluge pružamo osobno, telefonski i elektroničkim putem. Prosječan radni dan je raznolik i dinamičan, obuhvaća par individualnih savjetovanja dnevno (traju oko sat vremena), odgovaranje na puno telefonskih poziva i e-mailova, pripremu i održavanje radionica te informiranja i prezentacija. A već sutra možda i nismo u uredu nego na terenu, rekla je Horvat koja je nedavno bila i na jednom Obrntiničkom sajmu.
Ima i teških klijenata
Horvat raduje kada informacijama i savjetima svakodnevno pomogne drugima u donošenju odluka u vlastitom karijernom napredovanju. Studenti nerijetko dođu, priča nam, kada razmišljaju o promjeni fakulteta. Magistri najčešće potraže pomoć CISOK-a kada ne nađu posao u aktivnoj potrazi. Pitaju za savjete kojima bi povećali šanse zaposlenja.
No, koliko je teško nekome objasniti da studij koji je izabrao, predmet koji voli, tržišno možda nije bio baš najpametniji izbor? Povrijedi li to možda magistre takvih studija? Razljuti li ih? Je li bilo kakvih incidenata?
– Neugodni trenuci vezani uz posao postoje, ali su uvjetovani općenito radom s velikim brojem ljudi i statističkom vjerojatnosti da u populaciji naiđete na osobe konfliktne prirode. Svakako se ne upuštamo u diskusije i uvježbani smo, primjerice kroz edukaciju, na rad s ‘teškim klijentima’ i kako se nositi s njima. Osobno smatram većom poteškoćom u radu što ponekad nemam dovoljno vremena posvetiti se određenoj osobi koliko bih to željela, iskreno se osvrnula Horvat na ne baš ugodne trenutke.
Suficitarne se samo upozorava
No, naša sugovornica ističe da pomoć u karijernim odabirima traže stručnjaci deficitarnih i suficitarnih zanimanja. Očekivano, većinom ipak dođu ljudi manje traženih znanja. Žele istražiti mogućnosti dodatnog obrazovanja, bilo da je riječ o osposobljavanju, usavršavanju ili prekvalifikaciji. Horvat ističe kako je dužna informirati korisnike o stanju na tržištu, ali nipošto ne nameće što bi ljudi trebali raditi. Dakle, ljude s kvalifikacijama koje nisu toliko tražene ne obeshrabruje u njihovim željama i snovima.
– Ako je zanimanje osobe koja se savjetuje suficitarno, to ne prejudicira da u njemu neće moći naći posao i izvrsno ga obavljati. Ali, osoba mora biti upozorena da postoje traženiji i manje traženiji poslovi. Jednako tako informiramo nakon završetka osnovne i srednje škole učenike o zanimanjima s kojima će lakše naći posao u struci.. Bitno je naglasiti da korisnik sam donosi odluku, mi smo tu kao pomoć i oslonac. Ako se netko dvoji upisati srodne grane: sociologiju ili pedagogiju, imamo alate kojima im možemo pokazati koliko je potonji studij ipak trenutno traženiji. Također nastojimo pružiti što više informacija osobama i kada procijenimo da su njihovi izgledi za željenim obrazovanjem ili zapošljavanjem vrlo mali. Izbjegavamo riječi poput ‘nikada’ ili ‘nemoguće’, no na jedan način pripremimo osobe da će put do željenog cilja možda biti trnovit, da moraju biti jako aktivni i motivirani ako ga žele dostići. Znamo da je motivacija jedan od glavnih faktora uspjeha. Pokušavamo je maksimalno vinuti kako bi osoba uspjela. Predlažemo i kratkoročne alternative koje bi kroz vrijeme mogle rezultirati dugoročnim ciljem. Volontiranje, upis srodnih studija koji također mogu dovesti do željenog posla, pojasnila je Horvat.
Neki svoju poslovnu sreću žele potražiti u Europskoj uniji. Horvat ističe da to nije u domeni CISOK-a, već EURES-a. Njihovi savjetnici naime, imaju specijalizirano znanje o praktičnim, pravnim i administrativnim pretpostavkama glede mobilnosti na nacionalnoj i europskoj razini.
– Zanimljivo je da nam se javljaju i informatičari, magistri strojarstva i doktori medicine, dakle osobe iz deficitarnih zanimanja koji također razmišljaju o nekim drugim mogućnostima. Ne tako davno javio nam se diplomirani pravnik koji je želio ići na prekvalifikaciju za vozača kamiona. Ponekad jednostavno dođe do zasićenja, ljudi se žele maknuti iz posla koji ih ne ispunjava, prisjetila se Horvat zašto pomoć u karijeri znaju tražiti i ljudi koji obrazovanjem imaju većinom garantirana radna mjesta.
Priprema novih karijernih savjetnika: Stručna praksa studenata filozofskog
Zanimljivo je što karijerni savjetnici u savjetuju ljude o prilikama pronalaženja posla na aktualnom tržištu rada i najpoželjnijim obrazovnim kvalifikacijama. Ali, kakva je perspektiva karijernih savjetnika na tržištu rada? Koliko su oni zapošljivi i koje škole treba završiti za ovo zanimanje? Horvat je navela kako karijerni savjetnici ne moraju nužno po svom obrazovanju biti psiholozi. Osim u HZZ-u, mogu pokrenuti ‘privatnu praksu’ te se zaposliti u karijernim centrima u sustavu visokog obrazovanja. Također, stručni suradnici u osnovnim i srednjim školama se isto bave, između ostalog, informiranjem i savjetovanjem oko daljnjeg obrazovanja i potencijalne karijere.
Horvat se osobno našla u HZZ-u tijekom studiranja, na stručnoj praksi. Prijavila se na HZZ odmah po završetku studija i upravo joj je savjetnica nakon dva dana ponudila da bude zamjena kolegici na porodiljnom s kojom danas dijeli sobu na poslu. Najprije je imala mentoricu i godinu dana vježbeničkog staža. Danas je i ona sama mentorica, po treći put.
– Studenti Filozofskog fakulteta mi dolaze na vježbe u sklopu kolegija ‘Teorija i praksa profesionalne orijentacije’. Surađujem s Agencijom za mobilnost i programe EU kroz seminare o profesionalnom usmjeravanju, pokušavam prenijeti znanje i iskustvo na mlađe generacije koje dolaze. Radno iskustvo je zapravo ono koje nas najviše obogaćuje i iz kojeg svakodnevno učimo nove stvari te tako možemo pomoći budućim korisnicima. Naše, ponekad male riječi za nekoga mogu imati velike posljedice i bitno ih je koristiti pažljivo na benefit osobe koja nam se obraća za pomoć, zaključila je Horvat.
