Koji je najbolji faks Sveučilišta u Zagrebu prema globalnoj top listi?
Jedna od zadaća fakulteta kao akademske zajednice, osim obrazovanja budućih stručnjaka, je i doprinos znanosti. Sveučilišta diljem svijeta koja u tom zadatku postižu najbolje rezultate nađu se na NTU ljestvici. Istražili smo kako se u prošlom razdoblju rangiralo Sveučilište u Zagrebu, koji je najuspješniji fakultet i što je u pozadini uspjeha kojeg su postigli.
Laboratorij za istraživanja biomase u poljoprivredi (IBA), laboratorij Zavoda za poljoprivrednu tehnologiju, skladištenje i transport | Foto: Agronomski fakultet u Zagrebu
NTU rangiranje od 2007. godine provodi National Taiwan University. Zamislite ju kao ‘imenik’ koji bilježi ocjene sveučilišta diljem svijeta iz predmeta ‘Znanstveni uspjeh fakulteta’. Ukupno je 800 sveučilišta koje se rangiraju, a Sveučilište u Zagrebu se prema aktualnim podacima nalazi između 551. i 600. mjesta. Rezultat Sveučilišta je u blagom padu od 2017. godine kada se nalazilo na 478. mjestu.
Rezultat Sveučilišta u Zagrebu | Foto: Screenshot s web stranice NTU Ranking
Koji je najbolje ocjenjen fakultet?
Najbolje rangirano područje, koje cijelom Sveučilištu diže prosjek, jest agronomija koja je smještena između 301. i 350. mjesta.
Agronomija je najbolje rangirano područje | Foto: Screenshot s web stranice NTU Ranking
Promotrimo li ljestvicu rangiranu po predmetu istraživanja, rezultat je još bolji. Agronomske znanosti se nalaze na 87. mjestu i jedine su, gledano prema svim predmetima istraživanja Sveučilišta, u prvih 100 mjesta. Agronomija se ljestvicom penje već nekoliko godina, a sve bolji znanstveni rezultati znače i veću globalnu prepoznatljivost.
Agronomske znanosti su najbolje rangirane gledano prema predmetu istraživanja | Foto: Screenshot s web stranice NTU Ranking
Ovi rezultati mogli su vas iznenaditi jer se poljoprivreda, kakvom ju stereotipno doživljavamo, ne veže uz znanost i tehnologiju. No iako je riječ o najstarijoj ljudskoj djelatnosti, poljoprivreda je danas nekoliko svjetlosnih godina udaljena od one koju poznaju naši bake i djedovi.
High-tech industrija
Poljoprivreda spada u STEM (‘science, technology, engineering & mathematics’) područje i zapravo je visokotehnološka. Nekoliko je razloga zašto se ovaj sektor ubrzano modernizirao. Za početak, proizvodnja hrane i sirovina za hranu je najvažnija ljudska djelatnost za kojom će uvijek postojati potreba. Kako bi ostala u korak sa sve većim brojem stanovnika, sve manje obradivih površina i rastućim životnim standardima, poljoprivreda se morala značajno modernizirati i uvesti najsuvremenije tehnologije.
Osim toga, zadatak agronoma nije samo uzgoj hrane i sirovina za hranu Oni brinu i o očuvanju i zaštiti okoliša, o održivom korištenju prirodnih resursa te obnovljivim izvorima energije. Da bi to sve mogli, u obrazovanju stječu znanja iz prirodoslovnog, (bio)tehničkog, društvenog i umjetničkog područja. Široko znanje koriste kako bi riješili neke od gorućih problema modernog društva kao što su, primjerice, dostupnost zdrave i sigurne hrane, te problema alternativnih izvora energije. Budući da su to ključna pitanja današnjeg društva, važno je pristupati im znanstveno, stoga ne čudi uspjeh agronomskih znanosti na NTU Ranking ljestvici.
Sva zanimanja koja ulaze u STEM imaju sigurnu budućnost te nude puno prilika za zapošljavanje. Studenti čiji studiji spadaju u STEM imaju pravo i na izdašne stipendije za vrijeme studiranja.
Raznolikost znanja potrebnih modernim agronomima vidljiva je i u programu Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Na preddiplomskoj razini nudi se čak devet smjerova koji su orijentirani elektrotehnici, medicini pa čak i arhitekturi.
Pokušalište Maksimir, mljekarski laboratorij | Foto: Agronomski fakultet u Zagrebu
Što sve možete studirati na zagrebačkoj Agronomiji?
Agrarna ekonomika je studij koji kombinira znanja iz ekonomije, poljoprivrede, ruralnog razvoja i sociologije. Agrarni ekonomisti postaju stručnjaci u vođenju poljoprivrednih gospodarstava, menadžmentu i marketingu za tvrtke u tom sektoru, ali razumiju i ulogu poljoprivrede u cijelom gospodarstvu koja je sve samo ne zanemariva.
Studij Agroekologije bismo mogli opisati kao ekologiju specijaliziranu za poljoprivredno područje. Bez ovih stručnjaka ne bismo znali kako agroekosustavi funkcioniraju te kako su poljoprivreda i očuvanje okoliša i resursa povezani.
Studij Animalnih znanosti obrazuje stručnjake koji su kompetentni u područjima uzgoja, proizvodnje i prerade životinjskih proizvoda, rekreacijskih životinja i njihove ekologije. Ovo je vrlo raznoliko područje pa se tijekom studija pored izučavanja domaćih životinja, proučava ribarstvo, lovstvo, pčelarstvo, uzgoj magaraca, pasa, kunića i krznaša, hranidba i selekcija domaćih životinja, kućnih ljubimaca…
Biljne znanosti obuhvaćaju proizvodnju ratarskog, industrijskog i krmnog bilja. Kroz studij studenti se uče koristiti moderne tehnologije za provođenje agrotehničkih zahvata, proizvodnju poljoprivrednih kultura, stvaranju novih sorti, proizvodnju sjemena i još mnogo toga. Kroz ovaj studij se uči upravljati uzgojem biljaka koji su ključni za opstanak ljudi i domaćih životinja.
Na preddiplomskoj razini Agronomski nudi čak devet smjerova | Foto: Agronomski fakultet u Zagrebu
Jedan fakultet, devet smjerova
Ekološka poljoprivreda nije isto što i studij agroekologije, iako imaju svoje dodirne točke. Studij ekološke poljoprivrede nastao je kao odgovor na sve veću potražnju za ekološkim prehrambenim proizvodima. Ovaj studij poučava kako poljoprivredu učiniti održivom, kako racionalno koristiti agrokemikalije te očuvati ekosustav i ublažiti klimatske promjene.
Fitomedicina obrazuje ‘doktore za biljke’. Oni se bave zdravljem biljaka, odnosno prevencijom i kontrolom biljnih štetočinja (uzročnici bolesti, štetnici i korovi). Proučavaju se različiti sustavi zaštite biljaka kroz konvencionalnu, integriranu i ekološku pristupu zaštitu.
Hortikultura je zajednički naziv za uzgoj voća, povrća, vinove loze i ukrasnog bilja. Dok se biljne znanosti bave žitaricama, ovaj preddiplomski studij poučava o tehnologiji uzgoja hortikulturnih vrsta, uređenju okoliša, proizvodnji sadnog materijala, preradi voća i povrća, uzgoju ljekovitog i aromatičnog bilja…
Krajobrazna arhitektura je interfakultetski studij za sve kreativce s likovnim i grafičkim sposobnostima. Bavi se oblikovanjem, planiranjem i upravljanjem krajobraza. Budući da ljudi svojim zadiranjem u okoliš sve više utječu na promjene u okolišu, zaštita okoliša i prirodnih resursa kroz upravljanje krajobrazom postaje sve važnije.
Poljoprivredna tehnika je upravo ono kako zvuči: tehnologija u poljoprivredi. Ovi stručnjaci mogu konstruirati i razvijati poljoprivredne strojeve, postrojenja i objekte, razumiju interakciju strojeva i tla, navodnjavanje i odvodnju te obnovljive izvore energije.
Agronomi ne brinu samo o uzgoju hrane i sirovina za hranu, već i o očuvanju i zaštiti okoliša, održivom korištenju prirodnih resursa te obnovljivim izvorima energije | Foto: Agronomski fakultet u Zagrebu
Udruge, sport, stipendije, putovanje u Kaliforniju…
Za uspjeh fakulteta od velike je važnosti i zadovoljstvo studenata. Na agronomskom fakultetu brucošima već nekoliko godina pomažu tutori uključeni u program kojeg vodi Fakultet. Tutori su stariji studenti koji mlađima pomažu u prilagodbi na veliku promjenu koja ih čeka.
Osim toga, studentima se nudi mogućnost uključivanja u različite studentske udruge: IAAS – International Association of Students in Agriculture and Related Sciences, USKA – Udruga Studenata Krajobrazne Arhitekture, KSA – Klub studenata Agronomskog fakulteta te SUAF – Sportska udruga Agronomskog fakulteta. Na Fakultetu funkcioniraju i dvije Zaklade koje najboljim studentima dodjeljuju stipendije i nagrade te financiraju stručnu praksu u Kaliforniji.
Ako vas je sve ovo zainteresiralo za upis Agronomskog fakulteta u Zagrebu, više o studijskim programima, udrugama i aktivnostima koje nudi Agronomski fakultet možete doznati na njihovoj web stranici.
_________________________________________________________
Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
