Kolike su plaće rektora i prorektora na sveučilištima? Do sada su šišale premijersku i predsjedničku
Prosječna neto plaća rektora na javnim sveučilištima iznosi 4.839 eura, dok je najveća rektorska plaća 5.030 eura. Otkrivaju nam to iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih gdje smo zatražili ove podatke jer rektori od 2007. nisu obvezni javno objavljivati svoje plaće. U odnosu na 2020. godinu, prosječna rektorska plaća narasla je za tisuću eura, a sličan je trend i kod prorektorskih primanja. Kako će Plenković i Milanović uskoro dobiti povišice, tek sada će oni imati veće plaće od rektora.
Rektori na najvećim sveučilištima – Stjepan Lakušić (Zagreb), Vlado Guberac (Osijek), Snježana Prijić-Samaržija (Rijeka) i Dragan Ljutić (Split)| foto: srednja.hr
Podosta je bure u javnom prostoru u zadnje vrijeme izazvalo povećanje plaća državnih službenika, među kojima su premijer, predsjednik, ministri i saborski zastupnici. Primjerice, predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću plaća raste s 3.200 eura na 5.500 eura, a predsjedniku Zoranu Milanoviću s 3.600 na 6.000 eura, izvijestile su ranije vijesti.hrt.hr. Ministrima plaće rastu za prosječnih 1.500 eura. Takav rast plaća kritizirali su iz nastavničkog Sindikata Preporod, uz napomenu da se ovakvim odlukama učitelje tjera od škola.
Najveća rektorska neto plaća iznosi 5.030 eura, od 2020. narasla je za 1.039 eura
A da će tek nove plaće spomenutih državnih dužnosnika biti veće i od rektorskih na javnim sveučilištima, pokazuju podaci koje smo zatražili od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Naime, rektori se od 2007. godine ne smatraju državnim dužnosnicima zbog autonomije sveučilišta pa time ne moraju ispunjavati imovinske kartice u kojima bi njihove plaće bile javno iznesene.
Prosječna neto plaća rektora na javnim sveučilištima iznosi 4.839 eura, otkrivaju iz Ministarstva. Najmanja neto plaća rektora iznosi 4.521 eura, dok je najveća neto plaća rektora 5.030 eura. Plenkovićeva plaća do sada je bila 3.200 eura. S obzirom na to da rektorima u radu pomažu prorektori, Ministarstvo pitamo i za njihove plaće. Sve iznesene brojke tiču se sredstava na teret državnog proračuna.
– Prosječna neto plaća prorektora na javim sveučilištima iznosi 4.306 eura. Najmanja neto plaća prorektora iznosi 873 eura (prorektor zaposlen na 20 posto radnog vremena) a najveća neto plaća prorektora iznosi 4.931 eura, odgovorili su nam iz resornog Ministarstva.
Kada te plaće usporedimo s onima iz 2020. godine, prosječna rektorska plaća narasla je za 1.039 eura, a prosječna prorektorska za 860 eura. Najmanja rektorska narasla je za 920 eura, a najveća rektorska za 1.039 eura. Spomenimo i da je trenutna plaća aktualnog ministra znanosti, obrazovanja i mladih Radovana Fuchsa 2.421 eura neto i izgledno je da bi rektori i dalje mogli imati veću plaću od ministra.
Rektorske plaće | izvor podataka: MZOM, obrada: srednja.hr
Dubrovački rektor ranije je kazao da ovakve plaće nisu opravdane: ‘Postoje različite rektorske pozicije’
O plaćama u sustavu visokog obrazovanja, pa tako i rektorskim, u posljednjim smo mjesecima između ostalog razgovarali i rektorima. Naime, prema novoj Uredbi o koeficijentima od ožujka koeficijent za rektore iznosi 6,80, najviše u sustavu visokog obrazovanja. Za prorektore je koeficijent 6,42. Rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum u ožujku nam je kazao da takvo što nije opravdano.
– Postoje različite rektorske pozicije. Ne znam je li to porast jer se ukidaju određeni dodaci, pitanje je hoće li plaća ostati ista ili biti veća. Mislim da je rektorima sada plaća prilično visoka i ne bi trebala rasti. Iako posao jest zahtjevan i odgovoran, ali odgovoran je i zahtjevan posao premijera i ministra koji imaju manju plaću. Ne želim reći da rektorima treba smanjiti plaće, ali ministrima, predsjedniku i premijeru plaće trebaju rasti. Nisam političar ni član političkih stranki, ali mi često kritiziramo političare i osobe na funkcijama i zaboravimo odgovornost tih ljudi, naveo je Burum ranije za srednja.hr.
Hrvatska ima deset javnih sveučilišta, na njima je rektor zaposlen u punom radnom vremenu
Prema Upisniku visokih učilišta Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Hrvatska ima deset javnih sveučilišta. Ona su Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Osijeku, Sveučilište obrane i sigurnosti ‘Dr. Franjo Tuđman’, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Slavonskom Brodu, Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište Sjever i Sveučilište u Dubrovniku.
Sveučilištem prema Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti iz 2022. upravlja senat i rektor, a rad nadzire sveučilišno vijeće. Na javnom sveučilištu rektor zasniva radni odnos u punom radnom vremenu, stoji u Zakonu. Rektor je čelnik sveučilišta, predstavlja i zastupa sveučilište te odgovara za zakonitost rada sveučilišta, a ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove. Rektoru u radu pomažu prorektori koje imenuje i razrješava senat na prijedlog rektora.
– Rektor javnog sveučilišta ima sljedeće ovlasti: organizira rad i poslovanje sveučilišta, saziva i predsjeda sjednicama senata, predlaže senatu donošenje općih akata te donosi opće akte koji nisu u nadležnosti senata, u suradnji s čelnicima sastavnica izrađuje prijedlog programskog ugovora sveučilišta, predlaže sveučilišni financijski plan, upravlja izvršenjem sveučilišnog financijskog plana u skladu s ovim Zakonom, statutom sveučilišta i odredbama programskog ugovora, upravlja imovinom sveučilišta uz prethodnu suglasnost senata i obavlja druge poslove utvrđene zakonom, statutom i drugim općim aktima sveučilišta, piše u Zakonu.
Inače, u sustavu visokog obrazovanja prema podacima iz ožujka, kada su zadnji put povećane plaće u javnom sektoru, najmanju prosječnu neto plaću imaju asistenti koja prelazi 1.300 eura. Najveću prosječnu neto plaću imaju redoviti profesori u trajnom izboru i sada prelazi 3.000 eura. Podatke o prosječnim i medijalnim plaćama nastavnika i ravnatelja zaposlenih u osnovnim i srednjim školama možete pogledati ovdje.
