Kroatolog je kroatistu vuk ili priča o tome tko je u pravu
Zapošljavanje kroatologa s Hrvatskih studija problematično je od 1996. godine. Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu upravo je te godine stupio na snagu, a prva generacija kroatologa tada još nije diplomirala. Studij je nastao 1993. godine i zbog toga su kroatolozi zakinuti u Pravilniku, koji vrijedi još i danas, a Društvo studenata kroatologije Cassius godinama traži od MZOS-a izmjenu Pravilnika.
Foto: Ivan Klindić|www.ivanklindic.info
Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu na snazi je od 1996. godine i onemogućuje kroatolozima s Hrvatskih studija da poučavaju djecu u osnovnim školama, što kroatisti s Filozofskog fakulteta mogu. Kroatolozi godinama od MZOS-a traže izmjenu Pravilnika.
Popis obaveznih predmeta na Odjelu za kroatologiju
Kroatolozi neće odustati
Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu nije promijenjen, unatoč višegodišnjim nastojanjima Društva studenata kroatologije Cassius da upozori MZOS na zastarjeli Pravilnik.
– Apsurdno je dozvoliti rad u osnovnom školstvu diplomiranim učiteljima razredne nastave i diplomiranim učiteljima razredne nastave s pojačanim predmetom kojima hrvatski jezik služi kao dopuna na odabrano učiteljsko zvanje, dok se kroatologinjama i kroatolozima koji se pet godina školuju učeći o hrvatskom jeziku, hrvatskoj književnosti i hrvatskoj kulturi ne dopušta rad u osnovnoškolskim institucijama, a još je veći apsurd godinama obmanjivati generacije i generacije kroatologinja i kroatologa ponavljajući im da je Pravilnik u izradi, a ne radeći ništa po tom pitanju, smatra kroatologinja Vanessa.
S njom se slaže i kroatologinja Antonia, koja naglašava dugogodišnju, no uzaludnu borbu studenata.
– Očigledno je da problem vezan za užu publiku Republike Hrvatske ne može doći do izražaja. Godinama se borimo s istim stvarima, no ništa konkretno nismo dobili. Eventualno nabace odgovor: ‘Radi se na tome ili sve je u izradi.’ Ništa zadovoljavajuće, a kamoli reformacijski. S takvim pustim odgovorima nas pokušavaju smiriti, no znamo na čemu smo. Nadamo se skorašnjim promjenama, jer svakako ne planiramo odustati, komentira Antonia.
Kroatisti se ne slažu
Studenti Odsjeka za kroatistiku na Filozofskom fakultetu se ne slažu sa zahtjevima kroatologa s Hrvatskih studija i smatraju da se na ova dva studija ne stječu iste kompetencije. Često naglašavaju razliku u obaveznim kolegijima, uzimajući u obzir jednopredmetne studije na oba Fakulteta, na preddiplomskoj i diplomskoj razini nastavničkog smjera. Kroatisti tako u pet godina studija polože ispite iz 36 obaveznih kolegija, od čega ih je 26 na preddiplomskom i 10 na diplomskom studiju. Kroatolozi nakon pet godina polože ispite iz 27 obaveznih predmeta koji nisu vezani uz hrvatsku kulturu, a od toga 14 na preddiplomskom i 13 na diplomskom studiju.
– Cjelokupnu peripetiju oko sukoba kroatologa i kroatista, vidim slično kao vječitu raspravu TVZ-ovaca i FER-ovaca u kojoj su prvi praktičari, a drugi teoretičari! U stvari, radi se o dva različita sustava obrazovanja koja teku istim smjerom! Svojevremeno polagala sam prijamni ispit i na Hrvatskim studijima i na Filozofskom fakultetu! Upravo taj prijamni prva je eliminacijska razina! Težina jednog i drugog ispita nemjerljiva je!, smatra kroatistica Tamara.
Obavezni predmeti na Odsjeku za kroatistiku
– Sljedeća razina koja govori o važnosti kroatistike na Filozofskom fakultetu je upravo ona težine preddiplomskog studija, jer nitko od kroatologa s Hrvatskoga studija nije tražio prebacivanje upravo na te prve tri godine, nego tek na diplomskome. Tada im se, prilikom prebacivanja, određuje dvadeset i jedan ispit razlike, ako se ne varam! Naravno, to je opravdano! Ipak težina kolegija na kroatistici nemjerljiva je onoj na kroatologiji, upravo radi toga što sve te kolegije tumače autoriteti hrvatskoga jezika i književnosti počevši od Samardžije, Pranjkovića, Damjanovića, Nemeca, Brešića pa sve do mlade generacije standardologa – Mićanovića, Markovića, Piškovićke itd. Kroatolozima je odobreno predavati u srednjim školama. Mišljenja sam da bi eventualno mogli predavati hrvatski jezik u osnovnim školama, upravo radi toga što im se plan program studija temelji na kulturi, glazbi, umjetnosti i književnosti hrvatskoga standardnog jezika, što je izvrsna podloga za razvijanje svijesti opće kulture materinjeg jezika osnovnoškolaca!, komentira dalje Tamara.
Imaju li kroatolozi jednaka znanja kao kroatisti i trebaju li predavati u osnovnim školama, dajte nam do znanja u anketi!
