Kroz novi sustav vrednovanja učenja studenti će moći polagati ispite bez predavanja
Izvaninstitucionalno obrazovanje je sve važniji oblik učenja, jer su socijalne vještine danas postale ključne za uspjeh. U Hrvatskoj još uvijek ne postoji sustav koji bi učenike i studente nagrađivao za volontiranje ili proaktivno sudjelovanje u raznim projektima kroz koje mladi stječu korisno iskustvo. Kako bi se omogućilo vrednovanje cjeloživotnog učenja i time povećala zapošljivost, Agencija za znanost i visoko obrazovanje pokrenula je projekt kojim su odredili smjernice i najbolji postupak za priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja. Cilj je uspostaviti sustav kojem je važno da osoba zaista stekne znanje, a ne i kako je to napravila.
foto: www.flickr.com
Agencija za znanost i visoko obrazovanje je prošle godine pokrenula projekt Konkurentno hrvatsko visoko obrazovanje za bolju zapošljivost kako bi izradila smjernice i predložila najkvalitetnije postupke za priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog oblika učenja.
S Visokom školom za primijenjeno računarstvo i Sveučilištem u Splitu predložili su na koji način treba razvijati sustav u sklopu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, u kojem je važno da učenici i studenti zaista nešto kvalitetno nauče, a ne na koji su način to naučili. Kroz njega bi se napokon službenom potvrdom nagrađivale osobe za, na primjer, sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima, studentskim i civilnim udrugama ili dobrotvornim akcijama. Stvorio bi se sustav vrednovanja koji bi nadograđivao formalno obrazovanje.
Visoka učilišta morat će priznavati kompetencije koje studenti steknu izvan fakulteta
Da bi priznavanje i vrednovanje u sklopu HKO-a uopće bilo moguće, registri trebaju postati funkcionalni. U njih treba upisati prve standarde zanimanja i kvalifikacija te potrebne ishode učenja i studijskih programa.
Tek kada se definiraju konkretni ciljevi formalne edukacije bit će moguće vrednovati koliko je netko profitirao kroz iskustvo, volontiranje ili druge oblike cjeloživotnog učenja. Nakon toga, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta treba donijeti pravilnik kojim bi se definiralo provođenje zakona o HKO-u.
– Nužan preduvjet za ostvarivanje uvjeta kvalitetnog vrednovanja neformalnog i informalnog učenja je donijeti potrebne pravilnike na razini svakog visokog učilišta i na razini države. Zanima li nas suština tog posla, sigurno je potrebno dalje raditi na tzv. ‘usmjerenosti na studenta’, odnosno kapacitetima visokih učilišta da prepoznaju i priznaju kompetencije, koje svaki student već ima. Osim toga, važno je uspostaviti fleksibilnost programa u kojem je svakom pojedinom studentu moguće skratiti, produljiti i prilagoditi program svojim potrebama bez da se gubi na kvaliteti i sadržaju programa, objasnila nam je Đurđica Dragojević iz AZVO-a.
Studenti će moći izlaziti na ispit za koji su se pripremali pomoću interneta ili drugih alata
Tek kada se ostvare zakonski i praktični preduvjeti studenti će, na primjer, imati mogućnost osloboditi se predavanja i drugih obaveza nekog kolegija. Moći će samo izaći na ispit, i to na drugom fakultetu, za koji su se pripremali pomoću internet kolegija ili nekih drugih priznatih alata. Takva inovacija omogućila bi kvalitetniji razvoj interdisciplinarnosti.
– Odluči li neko visoko učilište upisati takav svoj kolegij kao dio programa u Registru HKO-a te omogućiti vrednovanje njime stečenih ishoda učenja, on će postati ‘normalan’ kolegij koji će se automatski priznavati u cijeloj Europskoj uniji. Konačno, u autonomiji je visokih učilišta da kolegije, kakve na primjer počinje nuditi Coursera, koji uključuju i polaganje ispita uz provjeru identiteta polaznika, priznaju kao što bi priznali primjerice kolegije s nekog drugog europskog visokog učilišta, najavila je Dragojević zanimljive promjene i inovacije.
Pitanje kvalitete i posljedica širenja takvih praksi u budućnosti tema je za sebe, koja je već neko vrijeme u žarištu svjetskih rasprava o osiguravanju kvalitete visokog obrazovanja u kojima sudjeluje i AZVO.
Visoka učilišta u Bolonji imaju obavezu vrednovati neformalno i informalno učenje
Za uspostavu kvalitetnog neformalnog i informalnog obrazovanja nužno je raditi na edukaciji i razmjeni dobrih praksi među nastavnicima. Agencija za znanost i visoko obrazovanje zato će na jesen organizirati radionice koje će se dijelom baviti i najavljenim promjenama. U tom smjeru idu i reforme koje čekaju naše visoko školstvo u sklopu provedbe HKO-a.
Važno je proučiti kvalitetne prakse priznavanja prethodnog učenja pa su predstavnici Visokog učilišta Algebra, AZVO-a i Sveučilišta u Splitu tijekom projekta išli na studijske posjete u Finsku, Škotsku i Englesku. Osim toga, održane su brojne fokus grupe i provedena istraživanja kako bi se definirale osnovne smjernice, a razvijeno je i šest standarda kvalifikacija te studijskih programa u području fizike i informacijsko-komunikacijske tehnologije.
Razvijen je proces prema kojem studijski programi zapravo predstavljaju opis vrednovanja koje kandidati moraju proći da bi stekli kvalifikaciju, a uz to dobivaju usmjeravanje i podršku u pripremi za vrednovanje. On je u sklopu projekta i pilotiran za 50-ak kandidata, a ta će provedba postati dijelom procesa unutar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.
– Dio visokih učilišta radi na ili su već dovršila akte kojima reguliraju vrednovanje i priznavanje informalnog i neformalnog učenja svojim studentima, u sklopu postojećih studijskih programa. To je nešto što spada u njihovu autonomiju, ali je i njihovo pravo i obveza preuzeta u sklopu ulaska Hrvatske u Europski prostor visokog obrazovanja, popularnu Bolonju, izjavila je Dragojević te istaknula kako AZVO zasad nema sustavne podatke što su sveučilišta napravila te će iduće akademske godine napraviti šire ispitivanje, s obzirom na to kako su takve aktivnosti do sada bile tek u povojima.
