Obišla sam tri laboratorija Fakulteta prometnih znanosti: Osim što sam se zabavila, otkrila sam čime se bave

Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu svojevrsno je središte svih informacija vezanih za promet u Hrvatskoj. Na svoja tri studijska programa izučavaju buduće stručnjake iz područja prometa, transporta i logistike te aeronautike, a njihovo obrazovanje prepuno je vježbi u laboratorijima, ali i praktičnog rada. Posjetila sam tri laboratorija – Ispitni laboratorij Zavoda za prometnu signalizaciju, Laboratorij za znanost o podacima u prometu i logistici te Laboratorij za sigurnost željezničkog prometa – i osim što sam se poprilično zabavila, naučila sam jako puno o sustavu željezničkih kolodvora, o prikupljanju podataka o kretanju stanovništva i o tome kako se ispituje ispravnost prometnih znakova!

Fakultet prometnih znanosti najvećim dijelom održava nastavu na Kampusu Borongaj, ali se nastava održava i u Vukelićevoj i Kušlanovoj ulici u Zagrebu te Zrakoplovnoj luci Lučko | foto: srednja.hr

Fakultet prometnih znanosti (FPZ) prva je postaja nakon srednje škole za sve one koji se žele baviti prometom, transportnim sustavima i logistikom te aeronautikom. Konkretnije, svi oni koji se vide kako upravljaju cestovnim, željezničkim ili nekim drugim prometnim sustavom, velikim logističkim sustavima ili pak upravljaju avionima, na Fakultetu prometnih znanosti će pronaći sve što žele.

Provela sam dan na Fakultetu prometnih znanosti proučavajući njihove laboratorije – Ispitni laboratorij Zavoda za prometnu signalizaciju, Laboratorij za znanost o podacima u prometu i logistici te Laboratorij za sigurnost željezničkog prometa

Prometni znakovi na ispitu

Prvi na redu bio je Zavod za prometnu signalizaciju u kojem većinom rade bivši studenti FPZ-a, ali i sadašnji studenti. Zavod se bavi ispitivanjem kvalitete prometne signalizacije i istraživanjem utjecaja prometne signalizacije na ponašanje vozača i općenito sigurnost prometa.

Kako su mi rekli, studenti sa studija Promet kroz nekoliko kolegija dolaze u Zavod gdje imaju vježbe, a to je odlična prilika za međusobno upoznavanje – studenata s radom Zavoda, laboratorijem i svom tehnologijom koja se tamo nalazi, ali i zaposlenika Zavoda sa studentima, jer tada mogu uočiti ‘talente’ te im ponuditi i studentski posao.

Nije rijetkost da se studenti zaposle u Zavodu za prometnu signalizaciju još tijekom studija | foto: srednja.hr

Unutar ovog Zavoda nalazi se Ispitni laboratorij za prometnu signalizaciju kroz koji me proveo voditelj laboratorija Dario Babić. Nazivaju je i crna soba, s obzirom da u njoj simuliraju noćne uvjete vožnje kada kvaliteta prometne signalizacije najviše dolazi do izražaja. Kako je već rečeno, studenti u tom laboratoriju slušaju i neka predavanja, u sklopu kojih im se kroz praktične primjere prezentira rad Zavoda.

Prvo s čime sam se susrela bio je uređaj za mjerenje retrorefleksije znakova.

Uređaj za mjerenje retrorefleksije prometnih znakova | foto: srednja.hr

– Postoje različiti materijali od kojih se prometni znakovi proizvode. Svaki taj materijal se po noći vidi drugačije, a mi ovdje ispitujemo upravo tu vidljivost znakova, odnosno retrorefleksiju. Naime, u noćnim uvjetima svjetlost iz svjetala vozila obasjava prometni znak te se od njega reflektira i vraća vozaču u oči. Ono što mi ispitujemo je sposobnost materijala od kojeg je izrađen prometni znak da reflektira što više svjetlosti nazad vozaču te na taj način omogući bolju vidljivost prometnih znakova u noćnim uvjetima.Što se više svjetlosti vrati, to ćete vi kao vozač bolje vidjeti znak, započeo je Babić, pokazujući mi uređaj nalik na čitač barkoda, koji je u samo nekoliko sekundi iščitao zadane parametre.

U samo nekoliko sekundi uređaj može očitati tražene parametre | foto: srednja.hr

FPZ provodi ispitivanja na svim državnim cestama i autocestama

Slična analiza se provodi i na oznakama na kolniku. Oznake na kolniku sadržavaju male staklene kuglice koje također reflektiraju svjetlost iz svjetala vozila nazad u oči vozača. Također, Fakultet prometnih znanosti već nekoliko godina radi s najvećim proizvođačem tih staklenih kuglica Swarco, inače sestrinske tvrtke Swarovski kompanije, s kojima provodi istraživanja novih materijala prije njihove implementacije.

– Takva ispitivanja Zavod za prometnu signalizaciju provodi na svim državnim cestama i autocestama. Kada se izgradi ili obnovi neka cestovna prometnica mi izlazimo na teren i ispitujemo je li sve u redu, a u to su uključeni i studenti koji tada imaju priliku vidjeti i naučiti na pravim primjerima što se radi. Iz takvih istraživanja proizlazi veći broj podataka koje studenti onda koriste za svoje seminarske, završne ili diplomske radove, Rektorove nagrade ili za radove i projekte koje prijavljuju na različite natječaje, objasnio je Babić.

Za ispitivanje retrorefleksije oznaka na kolniku koristi se sličan uređajj | foto: srednja.hr

Fakultet prometnih znanosti jedini je fakultet u Europi koji ima ovakve uređaje i koji se bavi prikupljanjem takvih podataka.

– Laboratorij je više usmjeren na komercijalne projekte, no podaci koji su prikupljeni u tim projektima dostupni su studentima za pisanje radova i daljnje istraživanje. Također, sami studenti surađuju na našim projektima, rade preko studentskih ugovora i na taj način se uče struci za koju će po završetku faksa dobiti diplomu, rekao je Babić.

Uređaj za ispitivanje retrorefleksije oznaka na kolniku postavljen je na posebnim vozilima koji ispituju refleksiju vozeći se po cesti | foto: Fakultet prometnih znanosti

Od simulatora vožnje do pametnih naočala

U laboratoriju se nalazi i simulator vožnje, koji izgleda kao ostvarenje snova svakoga tko voli trkače video igre. S obzirom da se ovaj zavod bavi sigurnošću cestovnog prometa i utjecajem signalizacije na vozače i na sigurnost prometa, a sva ispitivanja se ne mogu provoditi na pravoj cesti, koriste ovaj simulator za ispitivanje stanja u prometu.

Moguće je kreirati bilo koje željene uvjete kako bi se izvukle varijable bitne za ispitivanje, kao što su brzina, položaj vozila unutar kolničkih traka, jačina pritiska kočnice, akceleracija, trzaj volana i sve ostalo što se događa na cesti. Moguće je simulirati i bilo koje vanjske uvjete, kišu, snijeg, maglu, vjetar i slično. Sve to u konačnici omogućuje što uspješnije ispitivanje i opisivanje ponašanja vozača u različitim uvjetima.

Simulator vožnje može simulirati sve moguće uvjete koji se mogu dogoditi u pravoj vožnji | foto: srednja.hr

– Na primjer, jedan kolega sada priprema doktorat koristeći ovaj simulator. Mijenja vidljivost prometne signalizacije u različitim prometnim situacijama te pokušava dobiti uvid na koji način će kvalitetnija signalizacija pružiti bolju i raniju informaciju vozaču te ga na taj način pravovremeno upozoriti na nadolazeću situaciju, objasnio je Babić.

Pokazao mi je i eye tracking naočale, koje koriste i u laboratoriju i na cesti. To su naočale koje prate kretanje zjenice oka vozača ispitanika koji ih nosi, kako bi se moglo ispitati kada i kako vozač primjećuje određene elemente ceste. Sve što naočale zabilježe, kasnije se obrađuje u softveru kako bi se dobili točni podaci vezani uz različite pokrete oka ispitanika, njegovo vrijeme reagiranja, udaljenosti na kojima je primijetio određeni objekt i slično.

– Imali smo projekt u kojem smo ispitivali vidljivost pješaka na cesti s obzirom na to kakvu su odjeću nosili, bijelu, sivu, crnu ili s reflektirajućim prslukom. Rezultati su pokazali kako su pješaci koji su nosili crnu odjeću bili vidljivi sa 16 metara, dok su oni koji su nosili prsluke bili vidljivi s 250 metara. Takva ispitivanja i takvi zaključci služe za povećanje sigurnosti prometa, ispričao je Babić.

Eye tracking naočale jednostavan su uređaj koji može pribaviti veći broj važnih podataka za povećanje sigurnosti cestovnog prometa | foto: srednja.hr

Big data room na Kampusu Borongaj

Nakon izleta u ‘crnoj sobi’, posjetila sam Kampus Borongaj gdje se odvija većina nastave Fakulteta prometnih znanosti. Tamo sam posjetila Laboratorij za znanost o podacima u prometu i logistici, gdje su mi profesor Sadko Mandžuka i Martin Gregurić, voditelj laboratorija, pojasnili čime se točno bave i kakve podatke prikupljaju.

Laboratorij za znanost o podacima u prometu i logistici najmlađi je laboratorij na Fakultetu prometnih znanosti (ukupno ih je 19), a koji je nastao u suradnji s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla. Ovaj laboratorij je nastao zato što, zapravo, o prometu u Hrvatskoj ne postoji  sustavan pristup prikupljanja i pohrane podataka. Da bi se napravila bilo kakva studija, istraživanje ili projekt o prometu, potrebno je prikupiti podatke o kretanju ljudi i roba. Trenutno tih podataka ima jako malo ili su pohranjeni kod različitih korisnika bez informacije kod koga, o njihovom formatu, nedigitalizirani itd.

Big data room je ‘samo’ prostorija s puno računala jer se sve bitno u ovoj prostoriji nalazi na softverima | foto: srednja.hr

– Podaci su danas nacionalno bogatstvo, rekao je profesor Mandžuka uvodeći me u cijelu priču o ovom laboratoriju.

Kako su mi objasnili, u Hrvatskoj ne postoji neki institut koji bi se bavio obradom podataka o prometu i transportu pa je Fakultet prometnih znanosti tu ulogu preuzeo na sebe. Ideja je da ovaj laboratorij postane referentno mjesto o podacima u području tehnologije prometa i transporta. Odnosno, da ovaj laboratorij bude centralno mjesto za sve podatke o prometu i kretanju, jer do sad takvog mjesta u Hrvatskoj nije postojalo.

Žele postati centar svih informacija o kretanju unutar Hrvatske

– Ovaj laboratorij se bavi big datom u području tehnologije prometa i transporta. Bilježimo sve aktivnosti u prostoru, koje se dijele na prometne i putne podatke. Prometni podaci su, na primjer, brzine koje se postižu na cestama, odnosno podaci više povezani s dinamikom u prometu. Putni podaci su podaci, recimo, o voznom redu ili stajalištima autobusa. Ideja ovog laboratorija je da se počne upravljati tim podacima te da se počnu razvijati suvremene tehnologije kako bi iskoristili te podatke. To znači da možemo analizirati prikupljene prometne podatke, ali i da koristeći neke od naprednijih tehnologija, kao što su umjetna inteligencija ili duboko učenje danas, dođemo do nekih dodatnih informacija, objasnio je profesor Mandžuka. Važno je istaknuti da je fakultet trenutno partner u europskom H2020 projektu „Twinning Open Data Operational (TODO)“, koji upravo ima za cilj poticanje ovih aktivnosti laboratorija.

Laboratorij za znanost o podacima u prometu i logistici nastao je u suradnji s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla | foto: srednja.hr

Uloga tvrtke Ericsson Nikola Tesla u cijeloj ovoj priči je što su oni razvili softver koji na temelju ID-a mobitela bilježi kretanje korisnika u prometu. Svi podaci koji sada postoje u ovom laboratoriju su pribavljeni iz njihovih prošlih projekata, a kroz daljnju suradnju očekuju puno više podataka s kojima će onda moći i uživo pratiti kretanje stanovništva i robe unutar Hrvatske.

Voditelj laboratorija, Martin Gregurić mi je pokazao alat Migration Analysis Pattern. Kako je rekao, riječ je o programskom okruženju, odnosno skupu alata, koji omogućava vizualizaciju i analizu ponašanja te migracije korisnika, a sve na temelju praćenja njihovih podataka u mobilnoj mreži.

Toplinske mape

Pokazao mi je tzv. toplinske mape na kojima je moguće pregledati kretanje korisnika prema njihovoj vrsti, odnosno dobnoj skupini, spolu, nacionalnosti ako se radi o turistima i sl. Odabrali smo kretanje korisnika kineske nacionalnosti tijekom radnog dana u turističkoj sezoni na području Istre. Svi podaci su izvučeni sa servera tvrtke Ericsson Nikola Tesla.

Na ekranu su se pojavili toplinski oblaci, koji su zapravo pokazivali kolika je gustoća korisnika prema odabranim kriterijima na različitim mjestima u Istri. Podaci su pokazali da su u jutarnjim satima u prosječnom radnom danu tijekom turističke sezone turisti iz Kine koncentrirani u gradovima uz obalu, najviše ih je bilo oko Poreča, Rovinja, Pule, Opatije te oko Rijeke.

U programu Migration Analysis Pattern s nekoliko klikova može se doći do vrijednih podataka | foto: srednja.hr

Ovi podaci mogu pokazivati opterećenje cesta, ali i mjesta tijekom turističke sezone, što je onda temelj za daljnje razvijanje i stvaranje novih projekata. Na primjer, ako se primijeti da je cesta koja povezuje dva grada izrazito opterećena, na temelju tih podataka se mogu predložiti projekti za izgradnju novih prometnih traka, obilaznih cesta i slično.

Riječ je o anonimiziranim podacima, tako da je s ovim alatom moguće vidjeti gdje se kreću korisnici, ali ne i tko su ti korisnici, tako da se ne radi o ‘praćenju’ svakog pojedinačnog stanovnika, već o generalnom kretanju stanovništva. Privatnost korisnika je zaštićena.

Ideja programskog alata je vizualizacija svih podataka, da se može vidjeti koliko se ljudi nalazi na kojem području i gdje se najviše kreću, a onda ako nam ti podaci budu zanimljivi iz niza razloga, onda ih izvučemo van i dalje istražujemo i analiziramo, objasnio mi je Gregurić.

Zabava u laboratoriju

I posljednji laboratorij koji sam posjetila na svom kratkom izletu na Fakultet prometnih znanosti bio je Laboratorij za sigurnost željezničkog prometa. Centralni dio ovog laboratorija je velika maketa željeznice i željezničkih kolodvora koji se prostire na čak dvadeset pet kvadrata, a u drugom dijelu nalaze se uređaji koji omogućuju sigurno upravljanje željeznicom. Kroz laboratorij me proveo voditelj laboratorija, Ivica Ljubaj.

Prvo mi je predstavio uređaj za željezničku signalizaciju, odnosno brojač osovina te uređaj za kontrolu željezničko – cestovnih prijelaza. To su ključni sigurnosni dijelovi svakog željezničkog sustava, a studenti pomoću njih mogu vidjeti i naučiti kako ti uređaji funkcioniraju u stvarnosti.

Senzori postavljeni na dio željezničke pruge | foto: srednja.hr

– Senzori detektiraju kotač vlaka te uređaj na koji su spojeni, brojač osovina, broje koliko je osovina, odnosno kotača, ušlo na jednoj točki, a koliko izašlo na drugoj točki. Pravilo je da onoliko koliko ih uđe na jednoj, toliko mora izaći na drugoj da bi drugi vlak mogao doći na taj odsjek. Takvi senzori i uređaj nalazi se na stvarnim kolodvorima, na svakom kolosijeku, odnosno skretnici, gdje onda pokazuje je li taj odsjek zauzet, odnosno nalazi li se neki vlak na njemu ili ne. Mi, u stvarnoj situaciji, u svakom trenutku moramo znati koji je kolosijek zauzet, a koji slobodan, jer vlak ne može stati odmah, bez obzira kojom se brzinom kreće, nego ima dugačak put kočenja. Na primjer, zaustavni put normalnog vlaka na pruzi do 100 km/h je do 1.500 metara, dakle on kad počne kočiti mora proći 1.500 metara da bi se zaustavio. Zato, ako pošaljemo vlak koji dolazi na neko mjesto, a nismo sigurni je li to mjesto slobodno, može se dogoditi sudar. Ovi senzori ili preko signala šalju informaciju strojovođi vlaka je li kolosijek slobodan ili ne.​ Sigurnost nam je jako važna i zato sve što radimo treba biti apsolutno točno i provjereno, objasnio mi je Ljubaj.

Sve kao u stvarnosti, samo puno manje

Drugi dio laboratorija je velika maketa željeznice. Maketa je alat pomoću kojeg studenti mogu vidjeti i naučiti kako željeznički promet funkcionira u stvarnosti. Napravljena je u omjeru 1:87 u odnosu na stvarne uvjete, a najveći fokus je stavljen na sve situacije koje se mogu dogoditi na stvarnim željeznicama, bez obzira na udaljenosti i druge uvjete koje postoje u ovom laboratoriju. Također, maketa je podijeljena na četiri kolodvora, a na svakom se nalazi neka specifičnost koja je srodna situacijama na stvarnim kolodvorima. Tako postoje dijelovi makete namijenjeni samo za regulaciju prometa vlakova, za otpremanje putničkih i teretnih vlakova, za sastavljanje i rastavljanje vlakova, simulacija terminala  za utovar i istovar i slično.

Maketa željeznice u potpunosti je opremljena 2019. godine, a prostire se na 25 metara kvadratnih. | foto: srednja.hr

– Na smjeru Željeznički promet u ovom laboratoriju se odvijaju vježbe za svaki kolegij koji se tiče upravljanja željeznicom. Prilagođavamo vježbe svakom pojedinom gradivu. Na primjer, dio gradiva je vozni red pa onda ovdje možemo simulirati sve što može utjecati na vozni red. Isto tako je i sa signalima, a možemo simulirati sve što postoji u Hrvatskoj, tako da se studenti odmah upoznaju sa svim situacijama s kojima se mogu sresti nakon što se zaposle. Zamišljeno je da studenti u grupama po dvoje rade na jednom od kolodvora i oni upravljaju s njime putem računala. Na svakom od četiri računala u posebnom programu je moguće vidjeti samo jedan kolodvor kojim se upravlja, a sve je napravljeno kao da se radi na stvarnom kolodvoru. Rad u dvoje je zamišljen tako da se podijele poslovi, a zbog toga studenti uče kako raditi u timu i kako se dogovarati koji vlak će se kretati po kojem kolosijeku i gdje će se zaustaviti. Odmah mogu vidjeti i kako izgleda taj posao u stvarnosti. Studentima je ovaj laboratorij jako zanimljiv i zabavan jer se čini kao da se igraju, a kroz tu igru onda zapravo uče, rekao je Ljubaj.

Ova maketa je primjerena za učenje upravljanja prometovanja vlakovima u Hrvatskoj, ali može simulirati i neke tehnologije koje postoje na inozemnim željeznicama. Tako su studenti upoznati i s najnovijim trendovima u cijelom svijetu.

Maketa željeznice može simulirati sve situacije koje se mogu dogoditi na hrvatskim željeznicama, ali i izvan granica Hrvatske. | foto: srednja.hr

Uz laboratorijske vježbe, redovito studente vode i na terenske nastave, gdje se onda studenti upoznaju i sa stvarnim željezničkim sustavom i stvarnim prometnim situacijama.

– Posjećujemo kolodvore ili dijelove pruga da studenti vide kako to zapravo funkcionira. Budući da se trenutno događaju veliki infrastrukturni radovi na hrvatskim željeznicama, organiziraju se terenske nastave na gradilištima. Tamo se studenti mogu upoznati sa posebnom regulacijom prometa, jer se ustaljene procedure mijenjaju zbog radova, objasnio je Ljubaj.

O Fakultetu prometnih znanosti

Fakultet prometnih znanosti izvodi nastavu na tri studijska programa kao redovni i izvanredni studij, od kojih svaki ima nekoliko smjerova. Tako na primjer na studiju Promet je moguće studirati smjerove Cestovni promet, Gradski promet, Informacijsko-komunikacijski promet, Poštanski promet, Vodni promet, Zračni promet i Željeznički promet; na studiju Inteligentni transportni sustavi i logistika moguće je odabrati smjerove Inteligentni transportni sustavi ili Logistika; a na studiju Aeronautika, moguće je odabrati smjerove Civilni pilot, Vojni pilot i Kontrola leta. Više o studijima moguće je pronaći na ovoj poveznici.

Objekt 71 u Kampusu Borongaj jedan je od četiri objekta u kampusu u kojima se odvija nastava | foto: srednja.hr

____________________________________________________________________________________

Tekst je nastao kao dio native studije portala srednja.hr i Fakulteta prometnih znanosti